Politički analitičar Predrag Zečević za RTV Podgorica ističe da problem nije samo u nedostatku ljudi, već i u zastarjelom sistemu izdavanja radnih dozvola.

„U Hrvatskoj i Sloveniji to funkcioniše pametnije – država zajedno s privrednim komorama planira koja zanimanja nedostaju i koliko radnika treba u određenom periodu“, objašnjava Zečević.

On upozorava da Crnu Goru čekaju još veći izazovi kako se bude približavala članstvu u EU, jer će se odliv domaće radne snage dodatno ubrzati.

Iz sektora turizma poručuju da posla ima, ali da domaći radnici sve rjeđe biraju ovu djelatnost. Privredna komora Crne Gore navodi da mnogi radije biraju državne poslove jer su sigurniji i manje zahtjevni.

Potpredsjednik Odbora za turizam i ugostiteljstvo Luka Bulatović kaže da je turizam i dalje ključna grana privrede, ali da nema dovoljno ulaganja u dugoročno zadržavanje domaćih radnika.

„Privreda sama ne može riješiti ovaj problem. Potrebna je ozbiljna koordinacija države i privrede“, poručuje Bulatović.

Poseban paradoks vidi se kod zanatlija. Iako su građevinske i tehničke profesije među najplaćenijima – s platama od 2.000 do 3.000 eura, a pojedini majstori po poslu zarade i više od 5.000 eura – zanatlija je sve manje.

Uprkos visokoj zaradi, Crna Gora je samo tokom 2023. godine morala izdati gotovo 4.800 radnih dozvola za osnovne građevinske poslove.

Sagovornici upozoravaju da će, bez reforme zapošljavanja i ozbiljnijih ulaganja u domaću radnu snagu, uvoz stranih radnika postati pravilo, dok će domaći kadar nastaviti tražiti sigurnije, ali slabije plaćene poslove.

Kolačići i privatnost

Crna gora

Nema ko da radi: Crna Gora uvozi 30.000 radnika