Bosna i Hercegovina i Republika Türkiye, dvije prijateljske zemlje s dugom historijom kulturne i civilizacijske povezanosti, su u posljednjih dvadesetak godina izgradile i učvrstile ekonomske i trgovinske veze koje danas predstavljaju jedan od najvažnijih stubova bilateralne saradnje. Ova pozitivna dinamika rezultat je strateških odluka, partnerskih sporazuma i političke volje da se odnosi podignu na nivo koji donosi konkretne benefite za obje ekonomije.

Od slobodne trgovine do preko milijardu dolara razmjene

Nakon potpisivanja Sporazuma o slobodnoj trgovini 2002. godine, trgovinska razmjena postepeno se povećavala, da bi u 2023. godini dosegla 921 milion USD, a već 2024. godine prešla ciljanu granicu od 1,1 milijarde USD, čime je prvi put ostvaren ambiciozni cilj od milijardu dolara trgovinske razmjene na godišnjem nivou. Za 2025. godinu očekuje se rast do 1,2 milijarde USD, čime se potvrđuje da ova saradnja ne samo da ima stabilnu osnovu, već i značajan prostor za dalji rast.

U tom kontekstu, postojeća struktura trgovinske razmjene, koja je u većoj mjeri oslonjena na uvoz iz Republike Türkiye, može se posmatrati i kao prilika za daljnje jačanje domaćih proizvodnih i izvoznih kapaciteta Bosne i Hercegovine. Dodatni fokus na industrijski razvoj, modernizaciju proizvodnje i veću dodanu vrijednost domaćih proizvoda, mogao bi dugoročno doprinijeti uravnoteženijim trgovinskim tokovima i snažnijem ekonomskom rastu. Istovremeno, kontinuirano unapređenje investicijskog ambijenta, kroz pojednostavljenje procedura, bolju koordinaciju institucija i veću efikasnost administrativnih procesa na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini, može dodatno ojačati atraktivnost Bosne i Hercegovine kao destinacije za kvalitetne i dugoročne investicije, u skladu s razvojnim prioritetima naše zemlje i dobrim evropskim praksama.

Ključni elementi uspjeha su modernizacija, ali i dodatno unapređenje trgovinskih okvira koji idu dalje od tradicionalnih carinskih olakšica. Ažurirani sporazumi omogućavaju fleksibilnija pravila porijekla robe i bolje iskorištavanje regionalnih trgovinskih mehanizama, čime se i bosanskohercegovačkim i turskim kompanijama otvaraju vrata za efikasnije zajedničko nastupanje na trećim tržištima i uklanjaju administrativne prepreke koje ograničavaju intenzitet trgovine.

Turske investicije u Bosni i Hercegovini veće nego u Srbiji

Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, Republika Türkiye je među značajnijim investitorima u zemlji, s ukupnim direktnim investicijama od 353,4 miliona eura u periodu od 1994. do 2024. godine. Poseban impuls daje činjenica da je Türkiye u 2024. godini bila osmi najveći investitor s ulaganjima od 43,5 miliona eura. U Bosni i Hercegovini danas posluje više od 200 turskih kompanija, među kojima se izdvajaju Ziraat Banka sa sjedištem u Sarajevu, Şişecam u Lukavcu, Natron Hayat u Maglaju, kao i Medicana, nedavno otvorena moderna bolnica u glavnom gradu BiH, a koja je nagrađena od Agencije za unapređenje stranih investicija (FIPA) kao jedan od najznačajnijih ulagača u Bosnu i Hercegovinu za 2025. godinu.

Turski investitori su postali prepoznatljivi i po svom opipljivom doprinosu lokalnim zajednicama i tržištu rada, pri čemu njihove kompanije širom Bosne i Hercegovine zapošljavaju oko 4.000 radnika. Pored zvaničnih statističkih podataka, razgovori s turskim poslovnim partnerima ukazuju da je ukupna vrijednost investicija u praksi još veća, posebno kada se uključe projekti koji nisu formalno evidentirani u zvaničnim statistikama. Ovaj podatak predstavlja snažan signal povjerenja turskih investitora i potvrdu atraktivnosti Bosne i Hercegovine kao investicione destinacije, čak i u regionalnom kontekstu u kojem pojedine zemlje privlače veći ukupni obim stranog kapitala. Zvanični podaci pokazuju da turske investicije u Bosnu i Hercegovinu, od 1994. do kraja 2024. godine, nadmašuju investicije u susjednu Republiku Srbiju za nešto više od 2 miliona eura.

Posebno mjesto u ekonomskoj prisutnosti Türkiye u Bosni i Hercegovini zauzima Ziraat Banka, koja se tokom godina profilirala kao stabilna i pouzdana finansijska institucija, snažno integrisana u domaći bankarski sektor. Njeno djelovanje prevazilazi klasičnu ulogu investitora, jer predstavlja most finansijske saradnje i podrške realnom sektoru, poljoprivredi i razvojnim projektima, dodatno jačajući povjerenje poslovne zajednice u dugoročnu posvećenost turskih institucija Bosni i Hercegovini.

Turizam kao most između ekonomije i imidža zemlje

Dodatnu dimenziju bosanskohercegovačko-turskog partnerstva predstavlja i planirani projekat autoputa koji bi povezao Sarajevo i Beograd, a koji Türkiye snažno podržava kao strateški infrastrukturni i razvojni projekat za cijeli region. Ovaj autoput ne nosi samo saobraćajni i logistički značaj, već i snažnu simboliku povezivanja ljudi, tržišta i ekonomija cijelog Balkana. Njegova realizacija imala bi dugoročne pozitivne efekte na trgovinu, investicije, turizam i ukupnu regionalnu stabilnost, potvrđujući ulogu Türkiye kao konstruktivnog i odgovornog regionalnog partnera.

Brojke su važne, ali one same po sebi ne mogu u potpunosti prikazati ono što čini suštinu odnosa dvije zemlje. U 2024. godini Türkiye se istakla kao najveći izvor turista u Bosni i Hercegovini, s preko 200.000 osoba koje su posjetile našu zemlju, što predstavlja rast od više od 44 posto u odnosu na prethodni period. Turizam je time dobio dodatni zamah, jačajući lokalne ekonomije i istovremeno promovišući Bosnu i Hercegovinu kao atraktivnu, sigurnu i halal-friendly destinaciju, a očekivanja su da konačni brojevi za 2025. godinu nadmaše prethodnu, posebno ako se uzmu u obzir napori brojnih turističkih zajednica, među kojima svakako prednjači Turistička zajednica Kantona Sarajevo, kao i napori Međunarodnog Aerodroma Sarajevo, te (neiskorišteni) potencijali i povezivanje aerodroma u Tuzli, Mostaru i Banja Luci sa brojnim turskim destinacijama.

Ulaganje u kulturu i znanje kao dugoročna investicija

Važno je podsjetiti i na značajnu ulogu Turske agencije za saradnju i koordinaciju (TIKA), čiji se brojni projekti u Bosni i Hercegovini ne evidentiraju kao direktne strane investicije, ali imaju nemjerljiv društveni i razvojni značaj. Kroz obnovu kulturno-historijskog naslijeđa, projekte u oblasti obrazovanja, zdravstva, poljoprivrede i jačanja institucionalnih kapaciteta, TIKA je ostavila dubok i trajan trag u razvoju lokalnih zajednica širom zemlje. Ovi projekti jasno pokazuju da se bosansko-turski odnosi ne grade isključivo kroz ekonomske pokazatelje, već i kroz dugoročno ulaganje u ljude, institucije i zajedničku, evropsku budućnost.

Poseban značaj imaju i brojna turska ulaganja u različite obrazovne projekte, među kojima se ističe International University of Sarajevo (IUS) na Ilidži, jedna od vodećih privatnih visokoškolskih institucija otvorena za studente iz cijelog svijeta, na kojoj trenutno studira oko 3.000 studenata iz 45 zemalja, čime se dodatno jača kulturna i intelektualna povezanost naše zemlje s Turskom, ali i brojnim drugim državama.

Model saradnje u vremenu globalne neizvjesnosti

Nedavna posjeta Omera Bolata, ministra trgovine Republike Türkiye, dodatno je potvrdila snažnu političku i ekonomsku posvećenost daljem jačanju bilateralnih odnosa, posebno u oblasti trgovine, investicija i industrijske saradnje. Tom prilikom istaknuta je spremnost Republike Türkiye da nastavi podršku Bosni i Hercegovini kroz povećanje trgovinske razmjene, podsticanje novih investicija i realizaciju strateških infrastrukturnih i proizvodnih projekata, uz jasnu poruku da Bosna i Hercegovina ostaje pouzdan i dugoročan partnerski tržišni prostor.

Diplomatski napori ministra vanjskih poslova Republike Türkiye Hakana Fidana dodatno afirmišu ulogu Ankare kao aktivnog i odgovornog aktera u jačanju stabilnosti i dijaloga na Zapadnom Balkanu, što je potvrđeno i održavanjem trilateralnog sastanka Türkiye - Bosna i Hercegovina - Hrvatska na Diplomatskom forumu u Antaliji 2025. godine. Paralelno s tim, iniciranje Balkan Peace Platforme u Istanbulu, uz učešće Bosne i Hercegovine i svih zemalja našeg regiona, naglasilo je opredijeljenost Türkiye ka regionalnim rješenjima za regionalne izazove, zasnovanim na dijalogu, povjerenju i jačanju ekonomske i institucionalne povezanosti Balkana.

Ovakav sveobuhvatan partnerski pristup - od trgovine, preko investicija i infrastrukture, do turizma i razvojne saradnje - ne reflektuje samo statističke trendove, već predstavlja model regionalne integracije i prosperiteta. U eri globalne ekonomske neizvjesnosti, odnosi Bosne i Hercegovine i Republike Türkiye ostaju jedan od najsvjetlijih primjera kako se kroz stratešku saradnju, međusobno povjerenje i dugoročnu viziju mogu ostvariti veliki i održivi rezultati. A ono što ovu priču čini posebno vrijednom jeste činjenica da njen najbolji dio, po svemu sudeći, ali i uz dosta truda i znanja, tek dolazi.

Kolačići i privatnost

Kolumna

Kada diplomatija podržava biznis: Bosna i Hercegovina u fokusu turskih investitora