„Poticaji ne grade biznis, a odluke donesene bez jasne slike troškova imaju previsoku cijenu, onu koja se ne plaća samo novcem, već vremenom i energijom“, kaže u intervjuu za Poslovne novine Selma Hadžić, osnivačica agencije START HN i jedna od stručnjakinja koja vjeruje da računovodstvo ne smije biti samo pogled u retrovizor i zakonska obaveza, već najmoćniji upravljački alat u rukama vlasnika.

Nakon iskustva u velikim sistemima, gdje se potezi ne povlače bez finansijske podloge, Selma je odlučila tu logiku prenijeti malim poduzetnicima, popunjavajući prazninu između „običnog knjigovodstva“ i stvarne strateške podrške.

Uoči Woman 100 EXPO-a, za koji priprema inovativan koncept „brzih spojeva“ sa brojevima, sa Selmom razgovaramo o tome zašto je opasno miješanje privatnog i poslovnog novca, kako digitalizacija oslobađa vrijeme za analizu i zašto je novčani tok jedini pravi puls koji vaš biznis drži u životu. Nismo razgovarali o administraciji, već o hrabrosti da vlastiti biznis pogledamo u oči kroz surove, ali oslobađajuće brojke.

Biznis nije hobi

Mnogo govorimo o o rastu poduzetništva, posebno među ženama, ali se finansije i dalje često doživljavaju kao komplikovan ili sekundaran segment poslovanja. Koliko je to, po Vašem iskustvu, stvarni problem na tržištu?

„Ne bih se u potpunosti složila da poduzetnice finansije doživljavaju kao sekundaran segment poslovanja; one su svjesne da su finansije važne, ali ih istovremeno doživljavaju kao kompleksne, što često dovodi do toga da se tim dijelom ne upravlja aktivno. I upravo tu nastaje problem.

Razumijevanje finansija je ono što pravi razliku između hobija i biznisa. Hobi radimo iz ljubavi, ali u poduzetništvo ulazimo sa ciljem da izgradimo održiv sistem koji generiše profit. Po mom iskustvu, mnoge poduzetnice tu razliku intuitivno osjećaju, ali je ne provode u konkretne finansijske odluke.

Problem je što bez razumijevanja finansija ne donosimo informisane odluke, nego posao temeljimo na pretpostavkama, a biznis koji se vodi na pretpostavkama nema stabilnost.

U praksi se to najčešće vidi kroz nerazumijevanje osnovnih stvari: fiksnih i varijabilnih troškova, stvarne cijene koštanja proizvoda, pravilnog formiranja prodajne cijene, kao i pojmova poput marže i RUC-a te neplaniranja novčanog toka. I dok god te stvari nisu jasne, teško je govoriti o dugoročno održivom biznisu.“

U Vašem radu često naglašavate da razumijevanje finansija nije privilegija velikih sistema, već temelj svakog stabilnog biznisa. Šta konkretno mali poduzetnici propuštaju kada svoje finansije posmatraju samo kao zakonsku obavezu koju moraju ispoštovati?

„Propuštaju kontrolu nad vlastitim poslovanjem. Ako finansije posmatrate isključivo kroz PDV prijavu i završni obračun, vi zapravo gledate unazad. Vidite šta se desilo, ali ne razumijete zašto se desilo, šta dalje i gdje postoji prostor za rast ili optimizaciju.

Poštovanje zakonskih obaveza je temelj svakog biznisa i to nije upitno. Ali ostati samo na tome znači propustiti ono najvažnije.

Računovodstvo ne treba biti samo evidencija. Podaci iz računovodstva trebaju se koristiti kao alat za upravljanje, planiranje i praćenje rezultata. U trenutku kada poduzetnici naprave taj pomak, mijenja se i način na koji vode biznis.

U velikim sistemima je to standard. Rezultati se prate kroz uporedne periode, odluke se donose na osnovu analiza, a ne osjećaja, dok mali biznisi često nemaju tu strukturu i to je razumljivo.

U prvim godinama poslovanja svi smo emotivno vezani za svoj biznis. I sama prolazim kroz to. Kada odluke donosimo srcem umjesto na osnovu brojeva, to često ima svoju cijenu. Zato je ponekad najvrijedniji upravo uvid sa strane, neko ko može posmatrati poslovanje bez emocije i pomoći da se stvari sagledaju kroz brojke.“

Svaka greška ima cijenu

Napravili ste jasnu distinkciju između finansijskog i upravljačkog računovodstva. Gdje se u toj razlici zapravo krije najveća vrijednost za poduzetnika?

„Razlika između finansijskog i upravljačkog računovodstva je zapravo razlika između evidencije i odlučivanja. Finansijsko računovodstvo govori šta se desilo i osigurava da su sve poslovne promjene evidentirane u skladu sa zakonskim propisima.
To je temelj i osnovna usluga koju pružamo. Upravljačko računovodstvo ide korak dalje - ono koristi te podatke da odgovori na pitanje: šta dalje?

Najveća vrijednost za poduzetnika je u tome što počinje razumjeti svoj biznis kroz brojeve, a ne samo kroz osjećaj. To najbolje vidim kroz konkretne situacije iz prakse.

Jedan klijent je razmatrao proširenje poslovanja i pokretanje novog odjela. Na prvi pogled, ideja je imala smisla. Međutim, kroz analizu kapaciteta, troškova i potrebnog obima prodaje, pokazalo se da bi takav potez bio isplativ samo uz značajno veći tržišni plasman nego što je prvobitno planirao.

Umjesto da odmah uđe u investiciju, u narednom periodu je radio na obezbjeđivanju tržišta - ugovarao kupce i stabilizovao prodaju. Kada je pokrenuo novi odjel, poslovanje je od početka bilo profitabilno.

To je razlika koju upravljačko računovodstvo pravi. U tom trenutku računovodstvo prestaje biti obaveza i postaje alat za donošenje odluka.“

Koje su najčešće greške koje vidite kod mikro i malih biznisa kada je riječ o upravljanju finansijama, koliko te greške dugoročno koštaju i kojom se valutom plaćaju?

„Najčešće greške su zapravo vrlo predvidive i zato su opasne. To su miješanje privatnih i poslovnih finansija, nepoznavanje stvarne profitabilnosti, zanemarivanje troška vlastitog rada ili rada članova porodice, neadekvatno planiranje novčanog toka, donošenje odluka bez jasne slike troškova, nepostojanje operativne rezerve, kao i miješanje prometa, profita i gotovine.

Često vidim i pokušaje optimizacije troškova u situacijama kada osnovni problem nije trošak nego nedovoljan prihod. Sve ove greške imaju svoju cijenu.

Na prvu, plaćaju se novcem - kroz pogrešne odluke i loše postavljene cijene. Ali dugoročno, mnogo više koštaju u vremenu, energiji i propuštenim prilikama. Najveći problem je što ih poduzetnici najčešće prepoznaju tek kada posljedice već postanu vidljive.“

Logika velikih u malim biznisima

Radili ste unutar velikih sistema. Koliko Vam je to iskustvo pomoglo da danas drugačije razumijete potrebe malih poduzetnika?

„To iskustvo mi je dalo perspektivu. U stabilnim sistemima, nijedna ozbiljna odluka ne donosi se bez finansijske podloge. Postoje analize, poređenja, planiranje. Mali biznisi često nemaju tu strukturu, ne zato što ne žele, nego zato što nemaju pristup znanju ili podršci.

Moj cilj je da tu logiku prenesem u male biznise, ali na način koji je njima primjenjiv.“

Pokretanje vlastite računovodstvene agencije bio je logičan korak u Vašoj karijeri. Jeste li se željeli samo osamostaliti ili je cilj bio popunjavanje određene praznine na tržištu?

„Pokretanje vlastite računovodstvene agencije bio je svjestan izbor. Dolazim iz sistema u kojem sam imala stabilnost, jasnu strukturu i poziciju i upravo zato je odluka da krenem u poduzetništvo bila rezultat potrebe za većim uticajem, ne samo da radim unutar sistema, nego da ga razumijem i oblikujem iz druge perspektive.

Znala sam da imam znanje i iskustvo koje ima tržišnu vrijednost. Ali sam isto tako znala da tržištu nedostaje nešto drugo. Postoji jasna praznina između klasičnog knjigovodstva i stvarne potrebe poduzetnika za podrškom u donošenju odluka.

Većina računovodstvenih usluga završava na evidenciji i zakonskim obavezama. Poduzetnicima je, međutim, potrebna mnogo više od toga - potrebna im je jasnoća.

START HN je nastao upravo iz te potrebe. Ne kao još jedna računovodstvena agencija, nego kao partner koji pomaže poduzetnicima da razumiju svoje brojeve i donose kvalitetnije poslovne odluke.“

Zašto biznisi propadaju

Korisnica ste poticaja Ministarstva privrede Kantona Sarajevo, odnosno Centra za razvoj poduzetništa. Ipak, vrlo eksplicitno naglašavate da poticaji ne grade biznis. Šta onda, po Vašem mišljenju, zaista pravi razliku između onih koji opstanu i onih koji ne uspiju?

„Uvijek sa ponosom ističem da sam korisnica poticaja Ministarstva privrede Kantona Sarajevo i da je START HN nastao u okviru Centra za razvoj poduzetništva. Za mene poticaj nikada nije bio “uzeti sredstva i zatvoriti obavezu” već odgovornost da opravdate povjerenje kroz održiv biznis, zapošljavanje i povrat vrijednosti kroz poreze i doprinose.

Poticaji mogu značajno pomoći, u osnivanju, razvoju ili ubrzanju poslovanja. Ali oni nisu temelj biznisa. Temelj je vlasnik i način na koji donosi odluke.

Često mi se javljaju poduzetnici koji svoju ideju temelje na očekivanju poticaja, vjerujući da je to dovoljno, ali kroz brojeve vrlo brzo postane jasno da nije. Poticaji mogu ubrzati rast, ali ne mogu zamijeniti znanje, disciplinu i kontinuitet.

Po mom mišljenju, razliku između onih koji opstanu i onih koji ne uspiju prave upravo te stvari: disciplina, dosljednost i sposobnost donošenja odluka na osnovu realnih podataka. Poduzetnici ne propadaju zato što ne rade dovoljno. Propadaju jer donose odluke bez jasne finansijske slike.“

Poduzetnici nerijetko računovođe doživljavaju kao samo administrativnu podrška, a ne kao strateške partnere. Zašto je ta percepcija pogrešna i šta bi se promijenilo kada bi poduzetnici drugačije gledali na tu ulogu?

„Pogrešna je jer time sebi uskraćuju jedan od najvažnijih resursa u biznisu. Računovođa ima jedinstven uvid u poslovanje kroz brojeve - vidi obrasce, promjene i rizike koje poduzetnik često ne vidi iz svakodnevnih operacija.

Ako se taj uvid koristi samo za prijave i administrativne obaveze, propušta se najveća vrijednost koju računovodstvo može dati. U praksi, to znači da računovodstvo ostaje na nivou evidencije, umjesto da bude podrška u donošenju odluka.

Kada se ta percepcija promijeni, mijenja se i odnos jer računovođa tada više nije neko ko “prati obaveze”, nego partner koji pomaže da se razumije šta se dešava u biznisu i šta treba uraditi dalje. U tom trenutku, odluke postaju jasnije, a rizici značajno manji.“

Nastup na Woman 100 EXPO

Koliko digitalizacija mijenja način na koji računovodstvo funkcioniše i koliko su domaći poduzetnici spremni na taj iskorak?

„Digitalizacija značajno mijenja način na koji računovodstvo funkcioniše, prije svega, kroz ubrzanje procesa i oslobađanje vremena za kvalitetniji rad, ali sama tehnologija nije rješenje ako iza nje ne stoji razumijevanje.

U praksi sam vidjela da spremnost poduzetnika na digitalizaciju zavisi od percepcije koristi. Dok ta korist nije jasna i konkretna, postoji određeni otpor, posebno kod onih koji su navikli na postojeće sisteme.

S druge strane, nove generacije poduzetnika očekuju brzinu, jednostavnost i dostupnost informacija u realnom vremenu. Računovođe se danas nalaze između ta dva svijeta - kao spona koja treba povezati tradicionalne procese sa modernim načinima rada.

Digitalizacija je neminovna i donosi veliku uštedu vremena, ali njena prava vrijednost nije samo u brzini, nego u tome što omogućava da se fokus pomjeri sa operativnih zadataka na analizu i donošenje odluka. To je pravac u kojem se računovodstvo razvija.“

Na Woman 100 EXPO dolazite s vrlo zanimljivim konceptom „speed datinga sa računovođom“. Kako će to konkretno izgledati i šta poduzetnice mogu dobiti u tih 15 minuta?

„Koncept je jednostavan, ali vrlo konkretan. U 15 minuta poduzetnice mogu dobiti uvid u problem koji ih potencijalno košta mjesecima, bilo da je riječ o strukturi troškova, poreznim obavezama ili načinu na koji donose poslovne odluke. Cilj je dati jasan smjer.

Najveću vrijednost će imati one koje dođu sa konkretnim pitanjima. Na primjer, poduzetnice koje tek planiraju pokrenuti biznis mogu dobiti smjernice oko izbora pravne forme, procjene početnih troškova i postavljanja osnovne finansijske strukture.

One koje već posluju mogu donijeti svoje brojke - listu troškova ili način formiranja cijena i zajedno ćemo ih razložiti: šta su fiksni, šta varijabilni troškovi, gdje postoji prostor za optimizaciju i kako da donose kvalitetnije odluke.

Također, otvorena su pitanja vezana za poreze, doprinose, naknade zaposlenima i sve ono što direktno utiče na poslovanje. Ovo je 1:1 vrijeme koje je u svakodnevnom radu rijetko dostupno u ovom formatu. Jedino ograničenje je vrijeme - 15 minuta po poduzetnici.

Zato preporučujem da zainteresovane unaprijed rezervišu svoj termin putem e-maila. Cilj je da ovaj koncept bude edukativan, ali i da pokaže da računovodstvo nije prepreka, nego sistem koji, kada se razumije, daje sigurnost u donošenju odluka.“

Šta je profit, a šta novac

Šta bi bila jedna ključna stvar koju svaka poduzetnica treba znati o svojim finansijama – a da joj može direktno utjecati na poslovne odluke?

„Ako moram izdvojiti baš samo jednu stvar onda bih rekla da mora znati da vodi računa o novčanom toku. (Koliko novca ulazi, koliko novca izlazi, koji su troškovi svaki mjesec, koliko novca ostaje na kraju perioda). Profit je važan, ali novac je ono što drži biznis živim.“

Često ističete da poduzetnici koji razumiju svoje brojeve grade stabilnije biznise. Šta to u praksi znači, kako se „razumiju brojevi“?

„Brojevi se razumiju vrlo jednostavno. Prvo moramo znati fiksne i varijabilne troškove našeg biznisa, zatim na kojem nivou nam je marža pokrića (odnosno koju količinu prodaje moramo ostvariti da bismo pokrili troškove), koji nivo prodaje smo planirali, a koji smo ostvarili, koliko novca nam je ušlo u biznis, a koliko izašlo, za koliko mjeseci rada imamo operativnu rezervu.

To znači da znaju koliko zaista zarađuju, gdje gube novac
i šta im donosi najveću vrijednost. U tom trenutku odluke više nisu intuicija - nego strategija.“

Pokrovitelj projekta WOMEN 100 Shop & Show EXPO je Vlada Kantona Sarajevo i Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo, koji kroz svoju institucionalnu podršku prepoznaju značaj razvoja domaće privrede, jačanja konkurentnosti i promocije poduzetnica.

Kolačići i privatnost

Start hn

Selma Hadžić, Start HN: Poduzetnici koji razumiju svoje brojeve grade stabilnije biznise