Njegova karijera oblikovana je u međunarodnom poslovnom okruženju od Kuala Lumpura do Dubaija, gdje je kroz zahtjevne operativne i strateške zadatke u globalnim korporacijama razvio menadžerski pristup zasnovan na održivosti, odgovornosti i mjerljivim rezultatima. To je dodatno osnaženo akademskim putem koji uključuje dva magistarska studija – MBA i Filozofiju menadžmenta – te doktorsku disertaciju iz oblasti upravljanja rizicima u međunarodnom poslovanju.

Osnivanjem međunarodne kompanije specijalizirane za samoodrživa i finansijski efikasna modularna građevinska rješenja, kao i radom na projektima visokog utjecaja s nekim od najznačajnijih globalnih industrijskih imena, sazrijevao je profesionalno. Danas, na poziciji direktora Centra Skenderija, to znanje i iskustvo vidi kao alat za stratešku transformaciju institucije od posebnog značaja za Sarajevo. Skenderiju ne doživljava samo kao infrastrukturni sistem, već kao razvojnu platformu s potencijalom da ponovo postane snažan kulturni, poslovni i društveni centar grada. U razgovoru za Poslovne novine govori o toj viziji, upravljačkim prioritetima i izazovima vođenja javne institucije u savremenom urbanom kontekstu.

Prvi korak – zaustavljanje propadanja

„Kada govorimo o Skenderiji i ulozi direktora, za mene to nije samo profesionalna pozicija, to je misija. Vjerujem da uz pravu strategiju, snažnu saradnju i kvalitetnu realizaciju, svaka organizacija može ostvariti svoj puni potencijal“, kaže Avdić.

Godina mandata je iza Vas. Kada se osvrnete na nju, koji je bio najvažniji iskorak u poslovanju Centra Skenderija?

„Godina je zaista brzo prošla, ali urađeno je mnogo kvalitetnih stvari. Po obimu i kvalitetu sadržaja, ostvareni rezultati nadmašuju prethodne godine, a realizirali smo i nekoliko projekata modernizacije Centra, od kojih su neki odobreni još 2022. godine, ali nisu bili implementirani. Najvažniji iskorak u poslovanju jeste činjenica da smo otvoreno adresirali ključna strateška pitanja koja su se godinama gurala pod tepih. Prije svega, riječ je o neriješenim imovinsko-pravnim odnosima, koji su preduslov za ozbiljnije investicije i daljnji razvoj Centra, a suočili smo se i s dugogodišnjim nedostatkom sredstava i dozvola za redovno održavanje i sanaciju objekata, što je ključ za zaustavljanje daljnjeg propadanja infrastrukture. Pažnju smo posvetili i sigurnosnim pitanjima, naročito onima koja proizlaze iz opterećenja trgovki na platou Centra. Otvaranjem ovih tema i postavljanjem jasnih prioriteta stvoreni su temelji za sistemska rješenja i dugoročno održivo upravljanje Skenderijom.“

Koliko je teško voditi preduzeće u kojem treba balansirati komercijalni i javni interes – da istovremeno bude ekonomski održivo i kulturno relevantno?

„Vođenje preduzeća poput Skenderije nosi posebne izazove, upravo zbog potrebe da se balansira između komercijalnog interesa i javnog dobra. To je kompleksan zadatak, ali uz jasnu strategiju, dobru organizaciju i ispravno postavljene prioritete, ne i nemoguć. Privatne kompanije primarno postoje da generišu profit i maksimiziraju vrijednost za vlasnike ili dioničare, dok s druge strane, javna preduzeća poput Skenderije imaju dvostruku odgovornost - da budu ekonomski održiva i posluju po tržišnim principima, ali da istovremeno ispune svoju ulogu u društvu, kroz kulturu, sport, javne događaje i infrastrukturnu važnost za grad. To znači da upravljanje Skenderijom podrazumijeva širi spektar obaveza, transparentnost, odgovornost prema građanima, usklađenost sa zakonskim procedurama i potrebu da se odluke donose u skladu s javnim interesom, ne samo profitabilnošću.

Skenderija je hibridna institucija, dio kulturnog identiteta Sarajeva, ali i poslovni sistem koji mora generisati prihode i održavati ogroman prostor i infrastrukturu. Zato je važna strategija koja balansira komercijalni i kulturni aspekt, modernizacija upravljačkih procesa, povećanje efikasnosti kroz profesionalizaciju menadžmenta te osiguravanje transparentnog sistema donošenja odluka koji gradi povjerenje javnosti. Nije teško, ali zahtijeva drugačiji način razmišljanja i sposobnost upravljanja u okruženju gdje profit nije jedini pokazatelj uspjeha.“

Izazovi, istine i mitovi

Centar Skenderija je kompleksan sistem. Niti je samo sportska dvorana, niti Dom mladih, niti Privredni grad. Gdje ste zatekli najveće izazove na početku mandata i kako ste s njima iznijeli?

„Centar Skenderija je složena infrastruktura koja mora služiti sportu, kulturi, privredi, ali i zajednici i upravo zbog toga su izazovi bili različite prirode. Kompleks je zastario, pojedini objekti su nedovoljno iskorišteni, dok drugi zahtijevaju hitne tehničke intervencije. Umjesto parcijalnih i kratkoročnih rješenja, pristupamo sistematski, sveobuhvatnom analizom postojećeg stanja, definisanjem prioriteta i pripremom projekata za faznu obnovu i modernizaciju kompleksa. Uz ovakav pristup i rješavanje imovinsko-pravnih problema moguće je osigurati dugoročnu održivost Skenderije. Pred nama je finansijski izazov koji se odnosi na ograničene mogućnosti generiranja prihoda unutar postojećih kapaciteta, kao i potrebu za adekvatnijim i održivijim modelom sufinansiranja redovnog poslovanja od strane Kantona Sarajevo. To je otežavajući faktor u stabilnom funkcionisanju, posebno kada upravljate infrastrukturom ove veličine i značaja. Otvorili smo dijalog s nadležnim institucijama, prezentirali realne potrebe i pokazali da ulaganje u Skenderiju nije trošak, nego investicija u javni interes i razvoj grada.

U toku godine unaprijedili smo odnose sa svim nivoima vlasti, sportskim savezima, kulturnim institucijama i poslovnom zajednicom. Pokrenuli smo projekte koji donose rezultate, poboljšali kvalitetu usluge i postavili temelje za dugoročne promjene neophodne da bi Skenderija zauzela mjesto koje joj pripada.“

Percepcija javnosti je da Skenderija ima ogroman, ali nedovoljno iskorišten potencijal. Šta je tu istina, a šta mit? Gdje Vi lično vidite najveći potencijal?

„Istina je da je Skenderija jedinstvena vrijednost u srcu Sarajeva. Lokacija, historijska uloga i prostorna širina ogromna su osnova za razvoj različitih aktivnosti. To je realna vrijednost i često ističem da u državi nemamo instituciju koja može parirati Skenderiji u navedenim vrijednostima.

Mit je ideja da se taj potencijal može aktivirati bez strateškog pristupa, planiranja i ulaganja. Skenderija je kompleks sa specifičnim infrastrukturnim, urbanističkim i finansijskim ograničenjima, što znači da svaka vizija mora biti realna, održiva i utemeljena na širokom konsenzusu stručnjaka, vlasti i građana.

Značajnu ulogu ima i birokratski okvir; dobivanje urbanističkih i građevinskih dozvola, status spomeničke zaštite, finansiranje kompleksnih rekonstrukcija i slični faktori koji ne ovise o volji menadžmenta. Nedavno smo imali priliku čuti i stav arhitekte Amira Vuka Zeca, koji promišlja Skenderiju ne samo kao objekt već kao živ urbani organizam i dio identiteta grada. Činjenica je da koncepcija kompleksa ima elemente koji nikad nisu kompletno ostvareni, poput bazena i hotela, što otvara prostor za promišljanje kako se može revitalizirati energija prostora i uvažiti njegova uloga u gradskom tkivu. Isto tako, bili prijedlozi prihvatljivi ili ne - stručna rasprava je dragocjena jer pokazuje da postoji i interes i kapacitet za unapređenje Skenderije, uz razumijevanje da svako rješenje mora biti izvedivo i dugoročno održivo i ne samo estetski privlačno, već i funkcionalno, tehnički i finansijski opravdano.

U javnom prostoru imamo dvije perspektive: jedna zagovara izgradnju novog centra po uzoru na moderne regionalne komplekse, a druga smatra da Skenderiju treba obnoviti i modernizirati u postojećem obliku. Ta je odluka u nadležnosti Vlade KS, a moja odgovornost je da pružim profesionalne, argumentovane i objektivne savjete o održivoj funkcionalnosti Skenderije, bez obzira na to koji model razvoja bude odabran.

Regionalnih primjera usporedivih sa Skenderijom ima dosta, ali da se ne ograničavamo samo na naše okruženje, spomenuo bih i Glasshouse Arts, Conference and Entertainment Centre u Australiji, koji je otvoren kao kulturni javni centar s galerijama, prostorima za događaje i konferencije, ali se suočava sa godišnjim gubicima od oko 2.5 miliona australskih dolara, što pokazuje da čak i pažljivo planirani kulturni centri sa savremenim kapacitetima imaju teškoća da ostvare finansijsku održivost kada se postave velika očekivanja o ekonomskim efektima, a lokalne zajednice i vlasti moraju balansirati između javne koristi, troškova i realnih prihoda.

U kontekstu Skenderije, ova paralela objašnjava da infrastruktura i vizija projekta sami po sebi ne garantuju finansijsku održivost bez jasnog modela prihoda i korištenja prostora.

Najveći potencijal Skenderije je u integraciji s gradskim prostorom i zajednicom. Prostor za napredak leži i u modernizaciji infrastrukture, koju treba obnavljati i unapređivati kroz strateški planirane projekte, od dvorana do platoa i zelenih površina. Istovremeno, razvoj komercijalnih funkcija može stvoriti stabilne izvore prihoda koji će osigurati održivost i rast. Važno je, naravno, očuvati i njen kulturni identitet.“

Rekonstrukcija, sanacija, modernizacija

Imate bogato međunarodno poslovno iskustvo. Šta od toga možete preslikati na posao koji sada obavljate?

„Iskustvo me naučilo da dobar menadžer ne odustaje od ideja, inicira akciju i izbjegava defanzivu, što je princip koji unosim i u Centar Skenderija. Iz različitih poslovnih sredina donio sam proaktivan stil vođenja, sposobnost brzog donošenja odluka i umijeće rada s različitim timovima i partnerima. Naučio sam prepoznati potencijal, graditi stabilne procese i usmjeriti energiju na razvoj, a ne na izgovore.“

Skenderija je kompleks s velikim infrastrukturnim izazovima i evidentno je da treba i rekonstrukciju i modernizaciju. Godina je prekratka za realizaciju bilo čega epohalnog, ali postoje li planovi i pripreme čiji će rezultati u dogledno vrijeme biti vidljivi?

„Vjerujem da će već u drugom kvartalu 2026. biti objavljen međunarodni javni poziv za početak rekonstrukcije Doma mladih. Vanjski izgled neće se mijenjati, ali će se unaprijediti energetska efikasnost, kvalitet usluge i ukupni nivo modernizacije prostora.

Paralelno s tim, i tokom ove godine, realiziran je niz konkretnih infrastrukturnih zahvata. Završena je obnova istočnog platoa, instaliran novi sistem vatrodojave, renovirana mala dvorana s rekonstruisanim tribinama, postavljene vatrootporne zavjese u Dvorani Mirza Delibašić, obnovljen dio sanitarnih čvorova, modernizirana IT infrastruktura, uveden savremeni računovodstveno-informacioni sistem i započeta modernizacija parking sistema. Uskoro započinjemo s unapređenjem svlačionica i postavljanjem sigurnosnih ograda u Dvorani Mirza Delibašić te montažom nove LED rasvjete u dvije male dvorane.

Pripremljeni su i pojedinačni projekti unapređenja Dvorane Mirza Delibašić, koji obuhvataju modernu rasvjetu, nove sportske parkete, savremene semafore, teleskopske tribine i obnovu toaleta i drugih pratećih sadržaja.

Nadamo se da će se naredne godine okončati i sudski postupak vezan za problem Trgovki, kako bismo mogli započeti sanaciju platoa kao preduslov za nastavak uređenja i oživljavanja Privrednog grada.“

U protekloj godini Skenderija je imala vidljiv porast broja događaja. Koji to projekti imaju moć promijeniti percepciju o Skenderiji u javnosti?

„Percepcija javnosti važna je, ne samo za poslovanje i odziv posjetilaca na događaje, nego i za percepciju Vlade da je vrijedno ulagati u instituciju koja zadovoljava potrebe građana i povećava nivo samoodrživosti.

Imali smo porast aktivnosti u odnosu na prethodne godine i obarali smo rekorde po broju posjetilaca za Sajam knjige u aprilu i Inter Cars EXPO 2025 u septembru. Ne bih, ipak, izdvajao niti jedan događaj posebno jer je svaki od njih, bez obzira na veličinu, imao ulogu u poboljšanju imidža Skenderije i stvaranju dojma da smo institucija koja dobija puni smisao i važnost u javnom prostoru.“

Javnost prepoznaje uložene napore

Šta govore pokazatelji poslovanja danas u odnosu na period prije Vašeg imenovanja? Je li Centar finansijski stabilniji nego prije godinu dana?

„Ključni pokazatelji govore da se krećemo u pozitivnom smjeru. Na početku mandata suočili smo se s nizom izazova, od naloga za zatvaranje dijela parking prostora i gotovo polovine Privrednog grada, koji predstavljaju značajne izvore prihoda, do obaveze povećanja minimalnih plata, uz istovremenu odluku da će sufinansiranje Vlade KS biti niže za oko 50% u odnosu na prethodnu godinu. U takvim okolnostima, pitanje očuvanja operativnosti bilo je legitimno.

Fokusirali smo se na racionalizaciju troškova i snažnije okretanje ka tržištu kroz razvoj i proširenje komercijalnih programa. Ključni faktor stabilizacije bila je otvorena i transparentna komunikacija sa partnerima. Povjerenje u naš pristup i viziju omogućilo je da se Centar, uprkos okolnostima, stabilizuje i nastavi funkcionisati na održivim osnovama.“

Skenderija je bila simbol kulture i sporta Sarajeva. Prepoznaje li publika napore da se svi ti sadržaji vrate u fokus?

„Skenderija je i dalje snažan simbol kulture i sporta Sarajeva i publika prepoznaje napore koje ulažemo kako bismo te sadržaje vratili u fokus, što potvrđuje odličan odziv na kulturne, muzičke i sportske programe realizirane u proteklom periodu. Među njima su koncerti izvođača kao što su Laibach, Partibrejkers, Machine, Rambo Amadeus, Buč Kesidi, Nermin Puškar, Petar Grašo, Crvena jabuka, kao i specijalni programi poput Candlelight koncerata, Disco Gripa zabava te događaji u okviru Sarajevo Film Festivala, uključujući svečanu dodjelu Počasnog Srca Sarajeva Willemu Dafoeu. Veliko interesovanje publike zabilježeno je i na sajmovima i poslovnim konferencijama, poput Tourism Expoa, Sajma knjige, Brand New Circus branding konferencije, sajma Beautiful te gaming događaja ConnectCon.

Skenderija je ponovo i važno mjesto sportskih dešavanja, kroz događaje kao što su 3x3 streetball turnir, Fight Night 9. međunarodno takmičenje u modernim plesovima, Međunarodni hokejaški turnir, kao i utakmice košarkaške reprezentacije Bosne i Hercegovine i KK Bosna. Realiziran je i značajan broj pozorišnih i porodičnih predstava.“

Gotovo popunjen kalendar za 2026.

Godina je na izmaku i pretpostavljam da su prioriteti za narednu već posloženi. Koji su - programski, infrastrukturni, finansijski?

„U 2026. godini zadržavamo isti strateški fokus, stabilne operativne procese, efikasnije upravljanje troškovima i snažniji komercijalni iskorak. Paralelno, značajnu pažnju posvećujemo programskom razvoju i dugoročnom planiranju sadržaja.

Zahvaljujući naporima uloženim tokom ove godine i dobroj saradnji sa partnerima, programski kalendar za 2026. već je u velikoj mjeri popunjen. U prvom kvartalu realizirat ćemo niz značajnih događaja, među kojima su nezaobilazna Zimska čarolija s oko 1.800 m² ledene površine za klizanje, međunarodni hokejaški turnir, koncert u okviru Metal Festa, spektakl Joséa Carrerasa uz pratnju Orkestra Sarajevske filharmonije, Konferencija brzorastućih kompanija, kao i brojna druga iznenađenja za naše posjetioce.“

Kada se jednoga dana bude podvlačila crta pod Vaš mandat – šta bi po Vama bio pokazatelj da je uistinu bio uspješan?

„Za mene bi istinski pokazatelj uspješnog mandata bio trenutak u kojem Skenderija ponovo bude doživljavana kao nezaobilazno mjesto susreta kulture, sporta, poslovnih i društvenih događaja, ali i kao finansijski stabilna, programski relevantna i savremeno upravljana institucija.

Pozicija direktora Skenderije nije samo poslovna funkcija, već čast, odgovornost i jedinstvena prilika da nastavim rad ljudi, koji su svojim djelovanjem obilježili ovu kultnu instituciju.“

Kolačići i privatnost

Šenaj avdić

Šenaj Avdić, direktor Centra Skenderija: Ulaganje u Skenderiju nije trošak, nego investicija u javni interes i razvoj grada