Branimir Muidža, Heidelberg Materials: Vodimo cementnu industriju ka potpunoj dekarbonizaciji

Cement nije tek običan materijal, već temelj svake kuće, mosta ili puta, a istovremeno simbol industrije koja prolazi kroz najveću transformaciju u svojoj historiji. Dekarbonizacija, digitalizacija i pametna gradnja realnost su koju oblikuju globalni lideri poput Heidelberg Materialsa. U srcu tih procesa, na tržištima Bosne i Hercegovine i Hrvatske, je Branimir Muidža – direktor koji decenijama gradi most između tradicije i inovacija i kompaniju vodi kroz izazove prema održivoj budućnosti.

U razgovoru za Poslovne novine, govori o pionirskim projektima, zelenim tehnologijama, ulozi domaće industrije u evropskim integracijama, ali i o ljudima. Bez njih, ističe, nema ni fabrike ni betona.

O evoZero i evoBuild proizvodima

U intervjuu koji smo radili prošle godine, otprilike u ovo doba, najavili ste cement s nula neto emisija CO2 . U kojoj je fazi evoZero projekt i kako se njegova tehnologija reflektira na tržišta BiH i Hrvatske?

„evoZero® je pionirski i revolucionarni proizvod u industriji cementa jer je to prvi na svijetu cement s nultom neto emisijom ugljika što se postiže jedinstvenom tehnologijom za hvatanje, ukapljivanje i skladištenje CO₂. Uvođenjem ovog proizvoda, dajemo našim građevinskim partnerima priliku da izgrade bolju budućnost. Postrojenje u kojem se proizvodi ovaj cement i koje je svečano pusteno u pogon u junu ove godine nalazi se u Breviku, u Norveškoj. Prve količine CO₂ su već uspješno sakupljene, ukapljene i privremeno uskladištene. Sada je Heidelberg Materials u mogućnosti kupcima u Evropi isporučivati evoZero®, prvi cement na svijetu sa uhvaćenim ugljikom koji omogućava i proizvodnju betona s neto nultom emisijom.

U BiH i Hrvatskoj još nemamo evoZero® u zvaničnoj ponudi, ali ukoliko postoji interes investitora ili većih projekata, možemo osigurati dostupnost. To je proizvod koji pokazuje gdje cementna industrija ide – ka potpunoj dekarbonizaciji, i veoma smo ponosni što možemo biti u samom vrhu tog razvoja.“

Brend evoBuild® također je bio u najavi. Da li su ti proizvodi sada dostupni na našem tržištu i kako tržište reagira na njih?

„evoBuild® su proizvodi, uglavnom cement i beton, koji imaju smanjen udio CO₂ u odnosu na standardni portland cement. To znači da se za proizvodnju cementa i betona koriste zamjenska goriva i zamjenske sirovine, odnosno otpad iz reciklaže.

evoBuild® je već uveden u nekoliko zemalja unutar grupacije, a BiH i Hrvatska ga očekuju krajem ove godine. Planiramo rebrending, tako da svi proizvodi iz ove porodice budu jasno označeni i brendirani. Reakcije na tržištima gdje je već prisutan su vrlo pozitivne – investitori i partneri prepoznaju vrijednost proizvoda koji su ekološki prihvatljivi, a istovremeno visokih performansi.“

O projektima koji izazivaju ponos

Koji su novi tehnološki iskoraci ili pilot projekti koje Heidelberg Materials planira u narednom periodu – u domeni digitalizacije, održivosti ili pametne gradnje?

„Prvi smo u grupaciji sa klasičnog SAP-a prešli na novi SAP HANA sistem, koji je značajno unaprijedio naše interne procese i pristup podacima. Paralelno s tim, u BiH implementiramo digitalno rješenje za partnere koji imaju silose za beton – ugrađujemo senzore koji prate količinu cementa u silosu, što omogućava optimalno planiranje isporuka i efikasnije upravljanje logistikom. Takva rješenja su važan dio koncepta pametne i održive gradnje.“

Vaši materijali ugrađeni su u ključne infrastrukturne projekte regije. Koji su novi projekti koji su posebno važni za Heidelberg Materials i koji će oblikovati regionalnu infrastrukturu u narednim godinama?

„Mogu slobodno reći da se svi ključni infrastrukturni projekti rade s našim cementom i našim betonom. Na Koridoru Vc praktično nema dionice na kojoj nije ugrađen naš cement ili naš beton. Od ranije izgrađenih objekata izdvojio bih najzahtjevnije i najimpozantnije objekte poput mosta Hercegovina, tunela 1. mart i vijadukta Babina rijeka, a od onih koji se trenutno grade istakao bih do sada najduži tunel Golubinja te tunel Kvanj čija je izgradnja već počela. U Hrvatskoj smo prisutni na nizu zahtjevnih projekata, uključujući rekonstrukciju luke Ubli na Lastovu, a izdvojio bih i obnovu legendarnog hotela Marjan u Splitu. Pored toga, naši materijali koriste se i za veliku sanaciju državnih i autocesta. To su projekti koji oblikuju infrastrukturu na duže razdoblje, a ponosni smo što u njima sudjelujemo.“

O ESG standardima i CBAM-u

U svojim javnim istupima nerijetko ističete važnost ESG principa kao dijela DNK kompanije. Je li se u strategiji koja prati njihovo provođenje u protekloj godini nešto mijenjalo ili eventualno unapređivalo?

„ESG nije za nas tema koja se povremeno otvara radi imidža, nego integralni dio načina na koji poslujemo već decenijama. U protekloj godini dodatno smo unaprijedili pristup – kroz novu mapu puta prema net-zero ciljevima do 2030. godine, imamo još jasnije definisane KPI-jeve, te veću integraciju ESG principa u svakodnevne poslovne procese. To znači da se ne fokusiramo samo na ekološki segment, nego i na društveni – sigurnost na radu, razvoj zaposlenika, saradnju s lokalnim zajednicama – kao i na upravljački dio, kroz snažnu kulturu integriteta i odgovornosti. Naš cilj je da ESG ostane nešto što živi unutar kompanije, a ne da se svodi samo na izvještaje. I u tome smo zaista postavili standarde u industriji.

Na globalnom nivou, Heidelberg Materials nastavlja postavljati standarde ispunjavanjem najambicioznijih ciljeva u industriji – smanjenjem specifičnih neto emisija CO₂ na manje od 400 kg po toni cementnog materijala i ostvarivanjem više od 50% prihoda od održivih proizvoda do 2030. godine. Grupacija je zacrtala i dodatno povećanje udjela alternativnih goriva na više od 50%, te smanjenje udjela klinkera na 64% do iste godine.

U BiH i Hrvatskoj već godinama aktivno radimo u tom pravcu – primjenjujemo inovativne tehnologije, uvodimo alternativne materijale i goriva te sve snažnije promovišemo proizvode sa smanjenim udjelom CO₂. Na taj način, lokalno doprinosimo ostvarenju globalnih ciljeva i potvrđujemo svoju ulogu lidera u industriji.“

Na koji se način Vaša kompanija priprema za implementaciju CBAM mehanizma i drugih EU regulativa koje direktno utiču na cementnu industriju?

„CBAM, koji počinje s punom primjenom 2026. godine, velika je prekretnica za naš sektor. Mi već nekoliko godina ulažemo u tehnologije i procese koji smanjuju emisije CO₂, uvodimo alternativna goriva i materijale, te razvijamo nove proizvode s manjim ugljičnim otiskom. Paralelno smo uskladili interne sisteme i izvještavanje s EU standardima, tako da smo spremni za transparentno mjerenje i prijavljivanje emisija. Ono što bih istakao jeste da na CBAM ne gledamo kao prijetnju, već kao priliku da diferenciramo našu konkurentsku poziciju. Heidelberg Materials će imati jasnu prednost jer u ovu tranziciju ne ulazimo tek sad, nego je aktivno živimo već godinama.“

O motivisanim uposlenicima i zelenim tehnologijama

Čini li, ako govorimo o Bosni i Hercegovini, država dovoljno u poticanju zelenih tehnologija i očuvanju konkurentnosti domaćih proizvođača? Šta bi, po mišljenju Vas kao stručnjaka, bilo relativno lako i jeftino, a efektno za implementirati?

„U Bosni i Hercegovini još uvijek ne postoji dovoljno jak sistemski okvir za poticanje održivih tehnologija i podršku domaćim proizvođačima u tranziciji ka niskougljičnom poslovanju. Mi smo kao industrija već duboko u tom procesu – investiramo u smanjenje emisija, uvodimo alternativna goriva i materijale i razvijamo proizvode s manjim ugljičnim otiskom – ali da bi efekti bili snažniji, potrebna je i veća koordinacija sa državnim institucijama.

Mjere koje bi se mogle relativno lako i uz ograničena sredstva implementirati odnose se, prije svega, na ubrzavanje i pojednostavljenje procedura za izdavanje dozvola za projekte povezane s obnovljivim izvorima energije i korištenjem alternativnih goriva. Dodatno, uvođenje stimulacija za kompanije koje ulažu u tehnologije smanjenja emisija CO₂, kroz poreske olakšice ili subvencije za energetsku efikasnost, moglo bi značajno ubrzati tranziciju. Vrlo važna je i modernizacija infrastrukture te jačanje digitalizacije jer bez naprednih logističkih i energetskih rješenja teško možemo pratiti evropske standarde.

Najvažnije, međutim, jeste kreirati predvidivo i stabilno okruženje za investicije. To ne zahtijeva nužno velika sredstva, već prije svega političku volju i koordinisano djelovanje. Ako želimo da domaća industrija ostane konkurentna u evropskom okviru, posebno s uvođenjem CBAM-a od 2026. godine, upravo ovakve mjere bile bi ključne i dale bi vrlo brze i vidljive rezultate.“

Kada već spominjemo stručnjake, industrija u kojoj poslujete uglavnom je na margini interesa mladih generacija. Kako motivirate i zadržavate stručne ljude u kompaniji, u vrijeme kada solidna i redovna primanja nisu dovoljna?

„Možda naša industrija na prvi pogled ne djeluje dovoljno zanimljivo i atraktivno mladim ljudima, ali naš zadatak je da pokažemo koliko je ona zapravo dinamična i važna za društvo. Heidelberg Materials ne nudi samo sigurno radno mjesto i stabilna primanja, nego i mogućnost učenja, napredovanja i rada na velikim projektima koji ostaju kao trajno nasljeđe u zajednici. Nastojimo mladim stručnjacima dati prostor za razvoj kroz mentorstvo, praktične projekte i uključivanje u međunarodne timove unutar grupacije. To je ono što ljude motivira, kada vide da njihovo znanje i trud imaju konkretan uticaj i kada znaju da mogu graditi karijeru dugoročno, ne napuštajući svoju zemlju.“

O velikim uspjesima i otvorenim izazovima

Vaš model razvoja kadrova unutar kompanije istaknuti je primjer dobre prakse. Jeste li još uvijek zadovoljni rezutatima te prakse?

„Da, i to u velikoj mjeri. Godinama ulažemo u ljude kroz strukturirane programe obuka i razvojne inicijative koje su kombinacija globalnih i lokalnih praksi. Naši leadership programi i tailor-made edukacije doprinose tome da menadžeri i timovi rade u skladu s našim kulturalnim principima, grade povjerenje i međusobnu saradnju. Rezultati su vidljivi – imamo stabilne timove, visok nivo stručnosti i zaposlenike koji preuzimaju sve odgovornije uloge unutar kompanije. Iako je izazovno zadržati vrhunske ljude u današnjem okruženju, činjenica da se mnogi od njih u kompaniji zadržavaju desetljećima govori sama za sebe i potvrđuje da naš model razvoja kadrova daje rezultate.“

Kada pogledate desetljeća prisutnosti Heidelberg Materialsa u BiH i Hrvatskoj, šta biste izdvojili kao najveće strateške uspjehe kompanije – a šta kao otvorene izazove?

„Kada je Heidelberg Materials prije 25 godina došao u Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku, već je postojala jasna vizija i dugoročni plan razvoja poslovanja. Zato naš današnji uspjeh nije rezultat slučajnosti, nego dosljednog rada i strateškog pristupa. Uspjeli smo ostvariti ono što smo željeli – stabilan i kontinuiran rast kompanije, uz isporuku proizvoda vrhunske kvalitete i s najmanjim mogućim utjecajem na okoliš. Tokom proteklih decenija susretali smo se s različitim izazovima, ali smo ih uspješno savladavali. Danas su pred nama novi prioriteti: stalna transformacija industrije, prilagođavanje regulatornim okvirima i osiguravanje novih stručnih kadrova za budućnost. Ipak, zahvaljujući pravovremenom prepoznavanju tih trendova, uvjeren sam da smo spremni da i ove izazove dočekamo i pretvorimo u prilike za dalji razvoj.“

O liderstvu i transformaciji industrije

Industrija cementa se intenzivno transformira – gdje vidite Vašu kompaniju u tom novom ekosistemu do 2030. godine?

„Vidim Heidelberg Materials kao regionalnog predvodnika u dekarbonizaciji, digitalizaciji i pametnoj gradnji, što znači da nećemo nuditi samo cement i beton, već čitav spektar održivih rješenja, od proizvoda s niskim ili nultim emisijama CO₂, preko digitalnih alata za gradilišta i logistiku, do recikliranih i cirkularnih materijala. Cilj je da pomognemo partnerima da grade objekte koji su usklađeni s klimatskim ciljevima, ali i da im omogućimo ekonomičnije i brže izvođenje projekata. Do 2030. godine vjerujem da ćemo u BiH i Hrvatskoj imati jasnu ulogu pionira u transformaciji građevinskog sektora, sa projektima i rješenjima koja će biti primjer i za širi region.“

U vrijeme transformacije industrije u kojoj poslujete i brzih promjena koje je gotovo nemoguće pratiti - koja je Vaša lična vizija liderstva, šta je danas najvažnija osobina jednog lidera?

„Za mene je liderstvo danas, prije svega, sposobnost da se gradi povjerenje i vodi kroz primjer. Dobar lider ne samo da postavlja ciljeve, već i omogućava timovima da rastu, da uče i preuzimaju odgovornost. Važno je balansirati između tržišnih imperativa i ljudske dimenzije poslovanja, odnosno razumjeti potrebe i motivaciju zaposlenika, ali i zahtjeve tržišta i investitora. Lider mora biti spreman na promjene, donositi odluke u neizvjesnim situacijama i poticati inovacije, ali uvijek s jasnom vizijom i integritetom. U konačnici, liderstvo se dokazuje svakodnevnim djelovanjem i uticajem na ljude i organizaciju.“

O fascinaciji tehnologijom i profesionalnim deformacijama

Vodite jednu od najvažnijih kompanija u regiji. Da ne radite to što radite, koji bi Vas još posao činio sretnim?

„Danas se nikako ne mogu zamisliti ni u jednom drugom biznisu ili industriji. Jednostavno sam od djetinjstva vezan za proizvodnju cementa i građevinske materijale jer i moj otac je radio u cementari. Međutim, uvijek sam bio fasciniran tehnologijom i inovacijama, pa bih sigurno uživao u okruženju gdje se razvijaju novi gadgeti, pametni uređaji ili rješenja koja povezuju fizički i digitalni svijet. Volim testirati nove ideje, pratiti kako tehnologija olakšava svakodnevni život i unapređuje procese, bilo u proizvodnji ili u svakodnevnim aktivnostima. Takvo eksperimentalno i kreativno okruženje, gdje se inovacije brzo pretvaraju u praktične primjene, za mene je vrlo inspirativno i motivirajuće.“

Kažu da svaki čovjek ima neku profesionalnu deformaciju koju preslikava na privatni život. Imate li je Vi? Analizirate li kvalitetu betona ispred hotela ili preciznost radova?

„O da, itekako! Godine rada u industriji naučile su me da uvijek gledam širu sliku, razmišljam o procesima i tražim optimalna rješenja, što se prirodno prenosi u privatni život. Čak i kada planiram nešto jednostavno, poput porodičnog putovanja ili organizacije događaja, automatski razmišljam o logici, rasporedu, resursima i vremenskim okvirima, kako sve može teći glatko, bez nepredviđenih problema.

Istovremeno, teško je „isključiti“ i profesionalno oko za kvalitetu gradnje. Gdje god da prolazim pored objekata, ne mogu, a da ne primijetim fasade, spojeve, pa čak i kvalitetu betona ili način izvođenja radova. Nekada se i prijatelji ili članovi porodice iznenade kad dobiju praktične savjete koje nisu tražili, ali za mene je to jednostavno način razmišljanja koji ne mogu „isključiti“. Mislim da je to zapravo pozitivan aspekt koji pokazuje koliko su profesionalne navike utkane u svakodnevni život i koliko uživam u rješavanju izazova, bilo u poslu ili privatno.“