Heidelberg Materials, Branimir Muidža: Raduje nas da kupci sve češće traže informacije o ugljičnom otisku proizvoda
Dok Evropska unija pooštrava klimatska pravila uvođenjem CBAM mehanizma i zahtjeva za nultom emisijom ugljika, regionalna industrija se bori s administrativnim sporostima, gotovo nepostojećim tržištem alternativnih goriva i hroničnim odlivom kvalifikovane radne snage.
Ipak, neke kompanije, poput Heidelberg Materialsa na ovim prostorima dokazuju da dekarbonizacija nije nikakav mit niti prijetnja. Naprotiv.
Od uvođenja potpuno održive evoBuild linije betona i pionirskog evoZero cementa sa nultom emisijom ugljika, pa sve do ugradnje najmodernijih senzora i sistema u proizvodnju, ova kompanija postavlja standarde na najvećim infrastrukturalnim gradilištima u regiji, od Koridora Vc do zagrebačkih i splitskih mega projekata.
U intervjuu za naš portal, Branimir Muidža, generalni direktor kompanije Heidelberg Materials za BiH i Hrvatsku, otvoreno govori o nespremnosti domaćih kompanija za novu EU regulativu, birokratskim uskim grlima koja usporavaju ekološke dozvole te otkriva kako uskladiti pritisak za kratkoročnim profitom s dugoročnim ESG ciljevima.
Veliki potencijal evoZero cementa
U našem prošlogodišnjem razgovoru najavili ste dolazak evoBuild linije održivih proizvoda, cementa i betona sa smanjenim udjelom CO₂, na tržišta Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Kakve su prve reakcije investitora i građevinskog sektora u regiji, je li domaće tržište prepoznalo vrijednost ekološki prihvatljivih materijala?
„evoBuild je danas prepoznatljiv dio naše ponude održivih proizvoda. U Bosni i Hercegovini kompletan plasman betona iz naših betonara već nosi oznaku evoBuild, što pokazuje da ovi proizvodi više nisu novost ili povremeno rješenje, već su postali dio naše redovne ponude i prakse. Kupce smo kontinuirano upoznavali s njihovim karakteristikama i prednostima, a posebno je važno što smanjenje ugljičnog otiska ne dolazi nauštrb kvaliteta, trajnosti i pouzdanosti proizvoda.
Interes je trenutno najizraženiji kod većih investicija, međunarodnih investitora i projekata koji imaju jasno definirane ciljeve održivosti. Primjećujemo i da kupci sve češće traže informacije o ugljičnom otisku proizvoda, a očekujemo da će takvi podaci postepeno postajati sastavni dio projektnih zahtjeva i tenderskih procedura. Na tržištu Hrvatske proizvodi s manjim ugljičnim otiskom još se uglavnom traže kada ih investitor ili projekt izričito zahtijevaju. Takvih zahtjeva ima sve više, ali održivost još nije postala opći tržišni kriterij.
Zato smatram da dalji razvoj tržišta neće zavisiti samo od proizvođača. Potrebno je da investitori i projektanti pri izboru materijala jasnije vrednuju njihov ugljični otisak, a da regulativa podrži primjenu održivijih rješenja. Tehnologiju i proizvode već imamo. Sljedeći korak je da smanjeni ugljični otisak postane jedan od redovnih kriterija pri planiranju i realizaciji građevinskih projekata.“
Prošle godine zvanično je pušteno u rad i postrojenje u Breviku u Norveškoj za proizvodnju evoZero cementa. Kakav je interes za uvoz ovih proizvoda za gradnju velikih infrastrukturnih i privatnih projekata u BiH i Hrvatskoj?
„Postrojenje u Breviku predstavlja veliki iskorak za cijelu cementnu industriju. Primjenom tehnologije hvatanja, ukapljivanja i trajnog skladištenja CO₂ omogućena je proizvodnja evoZero cementa, prvog cementa u svijetu s gotovo nultom emisijom ugljika zahvaljujući tehnologiji hvatanja CO₂. To je konkretan dokaz da se dekarbonizacija industrije može provoditi u industrijskim razmjerama.
Na tržištima Bosne i Hercegovine i Hrvatske interes postoji, ali je važno realno govoriti o njegovom trenutnom obimu. Kupci uglavnom pokažu interes kada im predstavljamo ukupnu ponudu održivih proizvoda, ali tržištu će trebati još vremena da ovakva rješenja prihvati u široj primjeni. Najveći potencijal trenutno vidimo kod velikih infrastrukturnih i privatnih investicija, međunarodnih investitora te projekata koji imaju jasno postavljene ciljeve dekarbonizacije.
Potražnja će značajnije rasti kada ugljični otisak materijala postane jedan od kriterija za izbor proizvoda. To podrazumijeva odgovarajuće zahtjeve investitora i finansijskih institucija, ali i jasnije projektne, tenderske i regulatorne standarde. Kupci traže rješenja koja im mogu pomoći u ostvarivanju ambicioznih klimatskih ciljeva, ali bez kompromisa u pogledu kvaliteta i sigurnosti gradnje. Upravo tu evoZero ima veliki budući potencijal.“
Usklađivanje domaćih i propisa EU
Puna primjena CBAM mehanizma je tu. Vi ste još prošle godine istaknuli da na CBAM ne gledate kao na prijetnju, već kao na priliku za diferencijaciju. Da li je bh. građevinski i industrijski sektor bio spreman za ovo? Koliko nepostojanje sistemske podrške države sada otežava poziciju domaćim izvoznicima?
„Naš stav se nije promijenio. CBAM treba doprinijeti ravnopravnijim tržišnim uslovima između proizvođača unutar i izvan Evropske unije te vrednovati napore kompanija koje ulažu u smanjenje emisija. Za kupce će transparentnost podataka i ugljični otisak proizvoda imati sve veći značaj, a kompanije koje su pravovremeno počele ulagati u dekarbonizaciju bit će u povoljnijoj poziciji na izvoznim tržištima.
Međutim, opći je utisak da domaća industrija još nije adekvatno pripremljena za sve zahtjeve koje CBAM donosi. Mnoge kompanije, posebno mala i srednja preduzeća, još nemaju razvijene kapacitete za pouzdano izvještavanje o emisijama CO₂ niti jasne strategije za njihovo smanjenje. To može predstavljati ozbiljan izazov za njihovu buduću konkurentnost.
Industrija cementa ima mogućnost ublažiti utjecaj CBAM-a povećanjem udjela alternativnih goriva i alternativnih materijala u proizvodnji. Međutim, takva tranzicija zahtijeva velika ulaganja, stručna znanja i dugoročno planiranje. Naša industrija ta ulaganja uglavnom finansira vlastitim sredstvima, zbog čega bi sistemska podrška projektima dekarbonizacije značajno ubrzala cijeli proces.“
Kada je riječ o državi, je li se u proteklih godinu dana išta pomaklo u pogledu državnih podsticaja za zelenu energiju, primjenu alternativnih goriva i ubrzanje izdavanja ekoloških dozvola u BiH, o čemu ste ranije govorili?
„Postoje određeni poticaji, prvenstveno usmjereni na proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, ali oni za cementnu industriju nemaju poseban značaj. Proces dekarbonizacije u našoj industriji i dalje se najvećim dijelom oslanja na vlastite izvore finansiranja, vlastita stručna znanja i iskustva unutar Grupacije.
Kada govorimo o alternativnim gorivima, ključno ograničenje nije spremnost industrije da ih koristi. Problem je što u Bosni i Hercegovini još nemamo dovoljno razvijeno domaće tržište kvalitetno pripremljenih alternativnih goriva. Zbog toga se dio potrebnih količina mora uvoziti, a postupci za dobivanje dozvola za uvoz veoma su složeni i dugotrajni.
Pozitivno je što je nadležno federalno ministarstvo značajan dio domaćih propisa uskladilo s regulativom Evropske unije i nastoji pomoći industriji cementa u procesu dekarbonizacije. Ipak, potrebne su jednostavnije i brže procedure te stabilan i predvidiv regulatorni okvir koji će olakšati dugoročno planiranje investicija.
U našoj tvornici započeli smo realizaciju projekta denitrifikacije dimnih plinova primjenom SNCR tehnologije, koja spada među najbolje raspoložive tehnologije. Cilj projekta je dodatno smanjenje emisija azotnih oksida. Iako nije direktno povezan s CBAM-om, ovaj projekt može doprinijeti pojednostavljenju i ubrzanju postupaka uvoza alternativnih goriva iz zemalja Evropske unije.“
Reprezentativni i značajni projekti
Materijali Heidelberg Materialsa ugrađeni su u najkompleksnije objekte u regiji. Koje volite istaknuti kada govorite o ovoj temi?
„Naši proizvodi ugrađeni su u veliki broj infrastrukturnih, poslovnih, turističkih, stambenih, zdravstvenih i javnih objekata u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i regiji. Posebno bih izdvojio projekte na Koridoru Vc, uključujući most Počitelj i druge zahtjevne objekte cestovne infrastrukture.
U Bosni i Hercegovini trenutno učestvujemo u realizaciji niza značajnih projekata, među kojima su Riverside i pruga u Sarajevu, upravna zgrada Autocesta u Mostaru, projekti Tekija u Mostaru i Tehnograd u Tuzli, odsumporavanje u Termoelektrani Kakanj te autoput Banja Luka–Prijedor.
U Hrvatskoj bih, među nedavno realiziranim projektima, izdvojio hotel Marjan u Splitu, Trg pravde u Zagrebu, Osnovnu školu Cavtat i nadogradnju bolnice Fran Mihaljević. Trenutno isporučujemo materijale za projekte kao što su nadogradnja bolnice Rebro, Hrvatski sabor, Rektorat te škole u Podstrani, Zagrebu i Vinkovcima.
Svaki od tih objekata nosi svoje tehničke zahtjeve i specifičnosti. Za nas je najvažnije da kupcima možemo ponuditi kvalitetna i pouzdana rješenja, a sve više i proizvode koji uz potrebne performanse imaju manji ugljični otisak.“
Uveli ste prošle godine pametne senzore u silose za beton kod Vaših partnera radi lakše logistike. Sprema li Vaša kompanija neke nove digitalne alate ili tehnološke iskorake s ciljem optimizacije proizvodnje i smanjenja emisija?
„Digitalizacija i tehnološka unapređenja sastavni su dio naše filozofije kontinuiranog poboljšanja. Trenutno je posebno značajna implementacija ekspertnih sistema u proizvodnji. Pored unapređenja tehnološkog procesa, ovi sistemi operaterima omogućavaju jednostavnije i kvalitetnije praćenje proizvodnje te bolje upravljanje procesnim parametrima.
Povećanje efikasnosti zasnivamo na primjeni najboljih raspoloživih tehnologija. Smanjenje emisija direktno je povezano s modernizacijom proizvodnje, alternativnim gorivima i materijalima te razvojem novih proizvoda. Pored projekta denitrifikacije, važan pravac budućeg razvoja bit će i dalja diversifikacija našeg portfelja korištenjem drugih vrsta materijala s manjim ugljičnim otiskom.
Kada je riječ o betonu, povratne informacije kupaca koji koriste senzore veoma su pozitivne. Senzori omogućavaju praćenje prirasta čvrstoće i temperature betona, što je naročito korisno kod betonskih elemenata većih debljina ili kada izvođač želi preciznije planirati skidanje oplate. Investitori i izvođači rezultate mogu pratiti putem mobilnog telefona, a dosadašnja iskustva pokazuju podudarnost s rezultatima dobivenim klasičnim ispitivanjem betonskih kocki. Primjena još nije masovna, ali interes raste kako se kupci upoznaju s praktičnim koristima ove tehnologije.“
Mjesto među najpoželjnijim poslodavcima
Pitanje radne snage i zadržavanja stručnih kadrova u građevinskom sektoru i dalje je izazov broj jedan, ne samo u BiH, već u cijeloj regiji. Vaš model razvoja zaposlenika već godinama važi za primjer dobre prakse. Je li još uvijek dostatan?
„Nijedan model razvoja zaposlenika ne može se smatrati završenim jer se potrebe ljudi, tržište rada i tehnologija neprestano mijenjaju. Zato kontinuirano ulažemo u stručni razvoj, liderske kompetencije, sigurnosne obuke i vještine potrebne za vođenje timova i upravljanje promjenama. Posebnu pažnju posvećujemo prijenosu znanja između iskusnijih i mlađih kolega kako bismo sačuvali važna stručna znanja unutar kompanije.
Danas više nije dovoljno zaposliti kvalitetne ljude. Potrebno im je ponuditi stabilno radno okruženje, jasne mogućnosti razvoja i prostor da dugoročno grade karijeru. Sistematski prepoznajemo talente i buduće lidere te za ključne pozicije razvijamo interne nasljednike, čime osiguravamo kontinuitet poslovanja.
Posebno nam je drago što je Heidelberg Materials BiH u izboru portala MojPosao.ba uvršten među tri najpoželjnija poslodavca u Bosni i Hercegovini u oblasti proizvodnje. To priznanje doživljavamo kao potvrdu našeg dugogodišnjeg ulaganja u ljude, ali i kao obavezu da nastavimo unapređivati način na koji privlačimo, razvijamo i zadržavamo zaposlenike.“
Ovaj intervju radimo u sklopu projekta 100 najvećih u BiH i regionu. Koja je Vaša ključna poruka ostalim liderima privrede, kako uskladiti pritisak za ostvarivanjem kratkoročnih profita sa dugoročnim ESG ciljevima i održivim poslovanjem?
„Profitabilnost i održivost ne vidim kao suprotstavljene ciljeve. Dugoročno uspješna kompanija mora biti finansijski stabilna, ali istovremeno mora razumjeti kako njen način poslovanja utječe na ljude, resurse, okoliš i zajednice u kojima djeluje.
ESG danas nije pitanje imidža. To je pitanje konkurentnosti, upravljanja rizicima i sposobnosti kompanije da odgovori na promjene koje već oblikuju tržište. Dekarbonizacija, energetska efikasnost, transparentnost podataka, razvoj zaposlenika i odgovorno upravljanje sve više određuju ko će zadržati pristup tržištima, investicijama i kvalitetnim kadrovima.
Kratkoročni rezultati jesu važni, ali odluke koje donosi poslovno rukovodstvo moraju imati i dugoročnu perspektivu. Kompanije koje danas ulažu u modernizaciju, ljude i smanjenje svog utjecaja na okoliš grade temelje svoje buduće konkurentnosti. Moja poruka liderima privrede je da održivost ne posmatraju kao obavezu koja im je nametnuta, već kao priliku da svoje kompanije učine efikasnijim, otpornijim i spremnijim za promjene.“