Adnan Šteta, Ministarstvo saobraćaja Kantona Sarajevo: Odličnim projektima i inovacijama poboljšavamo kvalitet života naših sugrađana

„U periodu od pet godina Ministarstvo saobraćaja Kantona Sarajevo je postalo razvojno ministarstvo. U ranijem periodu, na samim počecima, napravili smo istraživanje među građanima i analizu koji su to projekti najpotrebniji u našem kantonu. Prema njihovoj kompleksnosti, obimu radova i potrebnim procedurama za realizaciju podijelili smo sve projekte u različite vremenske okvire u kojima ćemo ih realizovati.

Prema kreiranom planu, većina projekata koji su realizovani, koji se realizuju ili će biti realizovani vezani su za period plana 2021-2030. Naš fokus u ovoj i narednoj godini je svakako izgradnja tramvajske pruge do Hrasnice, obnova dijela tramvajskog depoa te izgradnja i obnova saobraćajnica koje će povećati sigurnost učesnika u saobraćaju“, kaže za Poslovne novine Adnan Šteta, prvi čovjek Ministarstva saobraćaja Kantona Sarajevo i dodaje:

„U ovoj godini, kada je isporučeno svih 25 novih tramvaja, a naručeno dodatnih 10 trolejbusa, raspisali smo nabavku za nove autobuse i minibuse.“

Kapitalni projekti, konstantna ulaganja  

„Nastavili smo sa našom praksom subvencija učenicima i studentima u školskoj i akademskoj godini, nastavljamo sa besplatnim noćnim prevozom za sve građane Kantona, kao i sa subvencijama za dvije linije vozom - do Podlugova i do Pazarića, a kuponi važe i u vozu. Ostvarujemo i konstantna ulaganja u naše saobraćajnice u svakom dijelu kantona. Preko 230 projekata smo realizovali u četiri godine, što velikih kapitalnih projekata u izgradnji, što obnove saobraćajnica i postavljanja signalizacija, ograda i drugih materijala za sigurnost svih učesnika u saobraćaju. Prioritet nam je svakako osluškivanje potreba građana. Sve što su nam građani tražili, radili smo, zato znam reći da smo, uz gradnju pruga i puteva, izgradili i povjerenje kod ljudi, što mi je posebno bitno. Sve što smo obećali za period 2021-2026, ispunjeno je, ispunjava se i bit će ispunjeno.“

Ključni projekti koje Ministarstvo saobraćaja realizuje ili je već realizovalo za javni prevoz:

Obnova tramvajske pruge Ilidža – Marijin Dvor

„Da se nije počelo sa realizacijom projekta obnove pruge, tramvajski saobraćaj bi bio zaustavljen zbog uništene pruge, koja nije zadovoljavala nikakve sigurnosne kriterije. To je bila prva obnova pruge od 1962. godine. Projekt, pun izazova, rađen je u fazama, prvo od Ilidže do Čengić Vile, a nakon toga od Čengić Vile do Marijin Dvora. Obnovljeno je 20,4 kilometra pruge u oba pravca. Radovi su počeli 26. augusta 2021. godine, završeni 3. septembra 2023. godine, a tramvaji su ponovo počeli saobraćati cijelom dužinom trase od Ilidže do Baščaršije tog dana od 18 sati. Prva faza je rađena do Čengić Vile, a druga od Čengić Vile, tako da je to naselje bilo mjesto presjedanja iz tramvaja u autobuse i obrnuto za vrijeme izvođenja radova. To je projekt koji je najvše uticao na promjene navika svih građana našeg kantona, a nadzor nad tim radovima je dnevno pratilo više stotina hiljada ljudi, obzirom na položaj same pruge, koja prolazi glavnom saobraćajnicom. Uprkos svim izazovima na svakoj dionici projekta i neviđenim pritiscima, uspješno je realizovan za dobrobit svih građana Kantona Sarajevo.“

Nabavka 25 novih trolejbusa, stiže još 10

„Dolaskom prvog novog trolejbusa počelo je novo razdoblje za javni prevoz jer su upravo trolejbusi bili uvod za dolazak i novih tramvaja. Isporuka svih novih trolejbusa, niskopodnih, moderno opremljenih, završena je u martu 2023. godine, kada je stigao i posljednji, 25. trolejbus. Prva je to nabavka novih trolejbusa u ovom kapacitetu nakon 40 godina i ponosni smo da građani imaju priliku voziti se u novim vozilima, koji su opremljeni i video nadzorom, što dodatno pojačava sigurnost svih putnika i vozača. Novi trolejbusi imaju mogućnost i vožnje na baterije, tako da u slučaju nepredviđenih situacija u saobraćaju, mogu voziti prilagođenim trasama. Broj putnika u trolejbusima konstantno raste iz mjeseca u mjesec, na što smo posebno ponosni. U ovoj godini potpisali smo ugovor o nabavci i dodatnih 10 Solaris trolejbusa, čija će isporuka početi u 2026. godini.“

Nabavka 25 novih tramvaja

„U godini u kojoj obilježavamo 140 godina sarajevskog tramvaja, završena je isporuka svih 25 novih Stadler tramvaja. Tramvaji su opremljeni savremenom opremom, prema posljednjim tehničkim dostignućima i usklađeni s postojećim evropskim standardima kada su u pitanju kvalitet, komfor i sigurnost. Radi se o niskopodnim vozilima kapaciteta 180 putnika, uz 79 sjedećih mjesta. Novi sarajevski tramvaji pružaju mogućnost vožnje do 70 km/h. Posjeduju klima uređaje, sistem za brojanje putnika, wifi, USB priključke za mobilne telefone te video nadzor unutar i izvan vozila, kako bi se osigurala veća sigurnost putnika i drugih sudionika u saobraćaju. Tramvaji su u potpunosti prilagođeni osobama sa invaliditetom.

Posljednja nabavka novih tramvaja u Sarajevu bila je prije više od 40 godina, u vremenu pred Olimpijadu, tako da smo još ponosniji da smo mogli realizovati i ovaj projekt u ime svih građana našeg kantona.“

Rekonstrukcija trolejbuske mreže od centra Sarajeva do Vogošće

„Trolejbuska mreža je uništena tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu i njen glavni grad u aprilu 1992. godine. 33 godine poslije, 4. aprila 2025. godine oko 22:00 smo obavili prvu testnu vožnju, a od 27. aprila trolejbusi voze prema redu vožnje. Izuzetno sam ponosan i sretan zbog realizacije ovog projekta, koji je bio pun izazova, ali smo ih uspješno riješili, na zadovoljstvo svih građana, posebno naših sugrađana koji žive na Ciglanama, Šipu, Kobiljoj Glavi, u Hotonju i Vogošći. Pored obnove kontaktne mreže u dužini od 8,6 kilometara u oba smjera, izgrađene su i tri elektrovučne podstanice, obnovljeno je 470, a izgrađeno 113 novih stubova kontaktne mreže. Obnovom ove mreže, nakon 33 godine, vraćena je linija 105 koja vozi na relaciji Trg Austrije – Vogošća.“

Adaptivno upravljanje saobraćajem

„Sistem adaptivnog upravljanja saobraćajem bit će baziran na modernoj senzorskoj opremi, pomoću koje će se u realnom vremenu snimati saobraćaj te time omogućiti detaljne informacije za daljnje planiranje saobraćajne infrastrukture, mjerenja intenziteta saobraćaja na raskrsnicama, na osnovu čega će se razviti algoritam koji će upravljati semaforima. Sistem koji smo godinama imali ne posjeduje nikakvu mogućnost automatizacije, ne postoji zeleni val, ne postoji brojanje kao ni tok saobraćaja, a sve su to razlozi zbog kojih dolazi do zagušenja saobraćaja i gužvi. U velikim evropskim gradovima uvođenjem ovakvog upravljanja saobraćajem, gužve i zagađenje su smanjeni do 30%. Projekt je trenutno u realizaciji na svim semaforiziranim raskrsnicama, njih ukupno 163 i sve one će imati adaptivno upravljanje saobraćajem. Trenutno se mijenjaju semaforski poluportali i portali potpuno novom semaforskom opremom i postavljanjem senzora i kamera za praćenje protoka i broja vozila na saobraćajnicama. Ovim projektom je također predviđena i prioritetizacija tramvajskog saobraćaja, kako bi tramvaj imao prednost u odnosu na ostali saobraćaj. Adaptivno upravljanje saobraćajem podrazumijevat će i uspostavu nadzornog centra iz kojeg će se vršiti stalni nadzor svih 163 raskrsnica u Sarajevu, a u skladu s uočenim situacijama, prilagođavat će se tok saobraćaja. Očekujemo da projekt u potpunosti bude završen, a sistem funkcionalan u toku sljedeće godine.“

Veliki benefiti za općine

Šta će projekt tramvajske pruge Ilidža – Hrasnica po završetku zbilja značiti građanima, ali i privredi Kantona Sarajevo? – pitali smo.

„Izgradnja pruge od Ilidže do Hrasnice je prvo širenje tramvajske pruge od 1962. godine i jedan je od najvećih infrastrukturnih projekata za javni prevoz, uz obnovu pruge od Ilidže do Marijin Dvora i nabavke novih vozila za javni prevoz. Na svim dionicama trase buduće tramvajske pruge, duge skoro 13 kilometara u oba smjera, izvode se različite vrste radova. Realni završetak radova se očekuje na proljeće sljedeće godine, s obzirom na sve okolnosti koje su se dešavale na ovako velikom projektu i nepredviđene situacije. Radovi na ovoj pruzi su bili i još uvijek su izuzetno zahtjevni. Ovo je još jedan historijski projekt za Kanton Sarajevo koji će, osim širenja infrastrukture, nakon toliko godina čekanja, donijeti i velike benefite povezanosti općina, koji će najviše značiti svakako stanovnicima Butmira, Sokolović Kolonije, Ilidže i Hrasnice za jednostavniji, sigurniji i brži prevoz, koji je uz sve to i ekološki najpovoljniji i održiv. O izgradnji tramvajske pruge se 40 godina priča, prvi put u papirima je spomenuta osamdesetih godina, stoga svi trebamo biti ponosni da smo dio generacije koja prvi put širi tramvajsku infrastrukturu. Svako širenje infrastrukture, bilo da se radi o cestovnoj ili tramvajskoj, itekako ima uticaj na razvoj svakog grada, tako da će i ovo širenje biti od velikog značaja za svaki segment Kantona Sarajevo, uključujući i privredni.“

Sigurnije i do olimpijskih planina

Mnogo se radilo posljednjih godina i na polju rekonstrukcije i proširenja cestovne infrastrukture. Jeste li zadovoljni napretkom u tom segmentu?

„Više od 230 projekata cestovne infrastrukture smo realizovali u periodu od četiri godine. Jako sam zadovoljan ulaganjima u cestovnu infrastrukuru i projektima koje realizujemo, tako da ćemo i u narednom periodu nastaviti istim tempom. Od velikih kapitalnih projekata najvažnije je svakako izdvojiti izgradnju IX transverzale i njenog spoja sa autoputem, koja se dalje spaja na nove kružne tokove u Ulici Džemala Bijedića i proširenu saobraćajnicu sa izgrađenim dodatnim trakama istoj ulici. Ovaj projekt je uveliko smanjio gužve, a u narednom periodu se očekuje i završetak radova za olakšano kretanje pješaka na IX transverzali. Drugi važan kapitalni projekt na kojem radimo je i tunel Kobilja Glava, na kojem su probijene obje tunelske cijevi, a ranije je izgrađena i saobraćajnica u dužini od 1,2 kilometra koja vodi od Šipa do tunela. U narednom periodu se očekuje i početak gradnje saobraćajnice koja će voditi od izlaznog portala tunela do magistralne ceste M18 u Hotonju te će se na taj način dobiti jedna cjelina koja će povezivati Šip i Hotonj, a koja će rasteretiti saobraćaj upravo u dijelu Šipa gdje se bilježe velike gužve, s obzirom na činjenicu da je ta saobraćajnica jedna od prometnijih u Federaciji BiH. Građani Sarajeva su dobili i potpuno novu vrijednost, izgradnjom raskrsnice na XIII transverzali, u izuzetno naseljenom dijelu naselja Stup. Tu raskrsnicu je pratila i izgradnja dva nova tramvajska stajališta, čime je uveliko rasterećen saobraćaj, a istovremeno omogućeno stanovnicima tog dijela Kantona da olakšano koriste tramvajski prevoz. Iz godine u godinu obnavljamo i gradimo značajan broj saobraćajnica koje su na nadležnosti Kantona u svim općinama jer je svaka općina jednako bitna. Neke od najoštećenijih saobraćajnica poput onih na Obali Kulina bana, Olimpijskoj ulici, Hrasničkoj cesti, Majdanskoj ulici, Ulici Bistrik, Ulici braće Mulić i Bulevar Mimara Sinana i mnogih drugih su dobile novi izgled i njihovim obnovama se značajno unaprijedila sigurnost svih učesnika u saobraćaju. Iz godine u godinu veliki broj dionica na saobraćajnicama koje vode do naših olimpijskih planina se obnavlja, a važno je spomenuti da gradimo ratni put Igman, koji će svojom izgradnjom, pored sentimentalne vrijednosti, dobiti na značaju jer će spojiti tri općine našeg kantona. Mnogo posla je iza nas, još dosta toga nas čeka.“

Brojni izazovi, ali i rješenja

Koliko generalno problemi građevinskih firmi sa nedostatkom radne snage utiču na dinamiku realizacije projekata iza kojih stoji ministarstvo na čijem ste čelu?

„Pri realizaciji različitih projekata, kako u obnovi ili izgradnji cestovne infrastrukture, tako i projektima koje realizujemo za unapređenje javnog prevoza, susrećemo se sa izvođačima i kompanijama koje imaju različitih izazova sa nedostatkom radne snage. Pretežno su to zanatska zanimanja, ali u posljednje vrijeme sve je veći nedostatak i inžinjerskog kadra. Mi kroz sve naše projekte nastojimo osigurati poštivanje ugovornih obaveza, što očekujemo i od izvođača i kompanija koje izvode radove, ali na svim projektima je primjetan nedostatak radne snage, najčešće na projektima. Nemamo primjere da u nedostatku radne snage dolazi do promjene u dinamici, obično se radi o drugim izazovima na samim gradilištima, na koje se ne može uticati.“

Smatrate li da je potrebno aktivnije uključivanje svih nivoa vlasti u aktivnije rješavanje problema odlaska građevinskih radnika i inženjera?

„Svakako da su institucionalna i sistemska rješenja, rješenja koja omogućavaju strateške pristupe, stabilnost i sigurnost, izuzetno značajna i presudna za ostanak mladih ljudi u našoj državi, bez obzira o kojoj vrsti zanimanja se radi. Najviše je pogođen zdravstveni i građevinski sektor, stoga je, zaista, neophodna uključenost svih relevantanih institucija, od najnižeg do najvišeg nivoa vlasti, uključujući i bosanskohercegovačke kompanije, za pronalazak rješenja za sve izazove sa kojim se susrećemo, a koji iz godine u godinu samo rastu.“

Saobraćaj u mirovanju i budući projekti

 Veliki problem Kantona Sarajevo je i saobraćaj u mirovanju. Šta se tu može učiniti, posebno ako uzmemo u obzir činjenicu da broj automobila raste iz dana u dan?

 „Probleme nazivam izazovima, pa je tako i saobraćaj u mirovanju za mene izazov. 80 hiljada vozila registrovanih u Kantonu Sarajevo u odnosu na period od prije deset godina je ogroman rast broja vozila. Ministarstvo saobraćaja Kantona Sarajevo upravlja sa nešto manje od 2000 parking mjesta na parkinzima u gradskim općinama, a ostali parkinzi su u nadležnosti općina. Izgradili smo garažu sa 165 parking mjesta u Općini Novo Sarajevo u blizini Hitne pomoći, koja je uveliko promijenila stanje saobraćaja u mirovanju u tom dijelu. Kroz program javnih investicija smo svakako planirali jedan veliki projekt, o kojem će se, u budućnosti, moći govoriti više, nakon što se ispune svi potrebni preduvjeti, a koji se zove Park&Ride. Preopterećenost vozilima je svakako veliki izazov, samim tim i parkiranje tih vozila, tako da će se u budućnosti pored pronalaska odgovarajućih mjera, realizacije projekta, uveliko morati promijeniti i svijest građana o korištenju automobila, posebno u užem dijelu grada.“

 Koliko je važna saradnja Ministarstva sa međunarodnim finansijskim institucijama u realizaciji infrastrukturnih pojekata u Kantonu Sarajevo?

„Saradnja s međunarodnim finansijskim institucijama je izuzetno značajna za velike, kapitalne projekte, koji se ne bi mogli realizovati iz budžetskih sredstava. To je vidljivo na svakom nivou vlasti. One, ne samo da pružaju često povoljnije uvjete kredita i grantove, već nam od samog početka projekta pružaju tehničke eksperte, nabavke se provode po pravilima i procedurama međunarodnih finansijskih institucija, uz jasne i precizne standarde od početka nabavke do upravljanja svakim dijelom projekta. Te institucije su nam važne i sa aspekta zaštite okoliša, obzirom da u velikoj mjeri podržavaju upravo takve projekte. Svi kapitalni projekti u Ministarstvu saobraćaja KS, poput obnove pruge, izgradnje pruge do Hrasnice, nabavke novih vozila i drugih projekata realizuju se uz podršku EBRD-a i EIB-a. Nama ova vrsta saradnje olakšava pristup savremenim tehnologijama, na ovakvu vrstu tendera prijavljuju se svjetske kompanije sa izrazito jakim referencama koje moraju zadovoljiti pravila, uslove i procedure velikih međunarodnih finansijskih institucija i u tom smislu povećava se kredibilitet. Bez intenzivne međunarodne saradnje mnoge kapitalne projekte bilo bi znatno teže realizovati.“

Kakvi su planovi za buduće projekte?

„Imamo mnogo planova, puno posla je pred nama, ali je definitivno da će se period od 2021-2030 pamtiti kao potpuna reforma javnog prevoza u Kantonu Sarajevo. Tu reformu smo počeli obnovom tramvajske pruge, trolejbuske mreže, širenjem pruge, nabavkom vozila i nastavit ćemo u tom pravcu. Nabavljat ćemo još novih tramvaja, autobusa i minibusa i nastavljamo širiti tramvajsku infrastrukturu. Posebno bih izdvojio izgradnju dvije tramvajske pruge: prugu od Nedžarića do Dobrinje i Aerodroma i prugu od Željezničke stanice do Šipa. U narednom periodu ćemo svakako raditi na rekonstrukciji trolejbuskog i tramvajskog depoa na postojećim lokacijama, kako bi se dobili funkcionalniji, moderniji i kvalitetniji depoi za sva naša vozila.“