Nihad Uk, premijer Kantona Sarajevo: Jednako je važno zadržati mlade, privući investicije i poboljšati kvalitet života

U opširnom razgovoru za Poslovne novine, premijer Kantona Sarajevo Nihad Uk govori o postignutim iskoracima, preostalim izazovima, investicijskim prioritetima i viziji Kantona koji želi biti partner privredi, a ne njen teret. Otkriva i šta mu smeta kao običnom građaninu te kakvo Sarajevo bi volio ostaviti iza sebe po isteku mandata.

Partnerstvo sa poslovnom zajednicom

Često u svojim istupima naglašavate potrebu stvaranja stabilnog poslovnog ambijenta. Koji je, po Vašem mišljenju, najveći pomak koji je Kanton Sarajevo napravio u tom pravcu u zadnje dvije godine?

„Kada govorimo o stabilizaciji poslovnog ambijenta, mi smo istovremeno pokrenuli tri ključne poluge promjene, ali bih kao temelj svega istaknuo ubrzanu digitalizaciju administracije. Digitalizacija je sistemski iskorak od kojeg već dobivamo pozitivne efekte, a koji za cilj ima neuporedivo brže i efikasnije rješavanje predmeta. Uz to, veliki faktor stabilnosti činimo kroz aktivnu politiku zapošljavanja, gdje Služba za zapošljavanja vraća milione maraka direktno u privredu kroz kreiranje radnih mjesta i prekvalifikaciju. Ne smijemo zaboraviti ni značajne iskorake u kapacitiranju sudova radi veće efikasnosti u rješavanju privrednih sporova.“

Kojom ocjenom biste ocijenili odnos Vlade sa poslovnom zajednicom? Privrednicima je važno da im vlast bude partner, pa me s tim u vezi zanima šta Vlada KS radi na tome da bude saveznik realnog sektora?

„Odnos sa poslovnom zajednicom ocjenjujem visokom partnerskom ocjenom jer smo aktivno prešli sa deklarativne podrške na institucionalizovano savezništvo i direktnu saradnju. Sarađujemo na više frontova – od Ekonomsko-socijalnog vijeća i Udruženja poslodavaca do direktne komunikacije. Mi prepoznajemo da je Vlada servis, a ne prepreka realnom sektoru i upravo su u narednim sedmicama i mjesecima planirane implementacije niza bitnih stvari dogovorenih sa poslovnom zajednicom. Argumentovano tvrdim da je ova vlada uložila najviše napora u stvaranju boljeg poslovnog ambijenta u Kantonu Sarajevo.“

Administracija, digitalizacija i sistemski izazovi

Investitorima, posebno strancima, osim političke stabilnosti koja garantira sigurnost kapitala, predvidivost i efikasnost iznimno su važni. Gdje je Kanton Sarajevo kada govorimo o administrativnim barijerama i digitalizaciji procesa?

"Kada govorimo o administrativnim barijerama, situacija je jasna: Kanton Sarajevo predvodi proces digitalizacije u državi i najdalje smo došli u kreiranju efikasnije uprave. Međutim, moramo biti iskreni i reći da taj napredak nije dovoljan. Naša je ambicija da budemo brži i stignemo procese koji su u drugim zemljama započeti prije deceniju. Najveći sistemski izazov ostaje složenost naše države i isprepletenost nadležnosti, gdje za vertikalnu saradnju nivoa vlasti nemamo uvijek očekivanu podršku. Ipak, fokusirani smo na sve što je u našoj direktnoj nadležnosti da bi investitori dobili predvidivost i brzinu."

Sarajevo je zanimljivo investitorima. Koja industrija je, po relevantnim parametrima, najpotentnija za ulaganja, a gdje se, ipak, najviše ulaže?

„IT industrija je ozbiljno potentna u našem kantonu. Najmanje su dva razloga za to: sjedište smo Univerziteta i dva veoma jaka fakulteta koji proizvode kadar za IT industriju s jedne strane, a sa druge smo konkurentniji s aspektra troškova radne snage nego EU zemlje. Turizam, odnosno ugostiteljstvo, je isto tako potentan. Protekle tri godine brojimo veliko povećanje turista, a te brojke privlače i nova ulaganja. Ne smijemo izostaviti ni građevinarstvo i nekretnine koje zbog specifičnosti tržišta (glavni grad, stalni rast cijena nekretnina i velikom potražnjom) ima velike uspjehe u Kantonu. Nekako ispod radara prolazi, vjerovatno zbog toga što je gotova sva izvozna, laka, specijalizirana metalna proizvodnja koja i danas ima svoju bitnu nišu u Kantonu, a vjerujem da će u narednom periodu samo dobivati na važnosti.“

Investiranja u velike projekte

Investicionih projekata u Kantonu u protekle dvije godine bilo je mnogo. Koje biste izdvojili kao najvažnije kada govorimo o njihovom utjecaju na širu zajednicu?

„Na prvom mjestu bih istaknuo Univerzitetsku biblioteku zbog njenog simboličkog i suštinskog značaja. U 2026. godini očekujemo završetak građevinskih radova. Istaknuo bih i izgradnju zgrade Akademije scenskih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu koja traje već 16 godina, a u kojoj su u toku završni radovi unutar treće faze izgradnje. Također, u obrazovanju trenutno je više od 90 miliona maraka uloženo u škole u Kantonu Sarajevo, a grade se i novi javni vrtići. Javni gradski prijevoz je doživio procvat, od rekonstrukcije pruge, pa do izgradnje pruge prema Hrasnici, nakon 30 godina otvorena je trolejbuska linija prema Vogošći, kupljeni su novi trolejbusi, tramvaji i autobusi. Iz razloga koji se ne mogu pripisati Kantonu, kasnimo s otvaranjem gradilišta na izgradnji Muzeja savremene umjetnosti Ars Aevi, koji će biti sigurno najznačajniji i najveći projekt u oblasti ulaganja u infrastrukturu kulture.“

Nerijetko ističete i podršku Vlade razvoju malih i srednjih preduzeća, naročito u digitalnom sektoru. Koje su ključne mjere kojima se podstiče njihov rast i konkurentnost?

„Zahvaljujući Ministarstvu privrede KS, na čelu s ministrom Zlatkom Mijatovićem, svake godine raspišemo različite programe kojim želimo targetirati što više korisnika. Radi se, treba znati, o milionskim iznosima. Samo od 2023. godine to je iznosilo blizu 30 miliona maraka za refundacije troškova za modernizaciju poslovanja, otvaranja start up-ova, povoljnijih kreditnih linija, poticaja ženskog poduzetništva... Rezultati, ali i zadovoljstvo korisnika, su iznad naših očekivanja i upravo je to ono što nas motiviše u Vladi, ali i kolege u Ministarstvu koji rade na ovim programima, da iz godine u godinu unapređuju pozive i osluškuju potrebe s terena.“ 

„Ostajte ovdje“ – s razlogom

Industrijska zona Doglodi dugo je čekan projekt. Šta se trenutno na toj lokaciji radi i šta građani i investitori mogu očekivati u budućnosti?

„Tako je. U završnoj smo fazi projekta, odnosno studije izvodljivosti. Angažovali smo Ekonomski institut Sarajevo za ovaj, svima nama, veoma važan projekt. Nacrt je gotov, prezentiran i u narednim sedmicama bit će prezentiran i javnosti. Za projekt industrijske zone bitno je da bude prepoznat i u planskim dokumentima, odnosno u Urbanističkom planu KS, gdje smo ga ucrtali, tako da se lagano kockice najveće industrijske zone u BiH sklapaju. Ovo će ujedno biti i najbolji poziv domaćim i stranim investitorima da dođu i investiraju u Kanton i našu domovinu.“

Mladi ljudi napuštaju zemlju jer ne vide perspektivu ovdje. Koje mjere Vlada KS provodi kako bi Sarajevo postalo grad koji zadržava, ali i privlači mlade ljude?

„Pokušavamo mladima, ali i svima koji svoju budućnost vide ili su već otišli u Zapadnu Evropu, ponuditi više sadržaja i kvaliteta u svakom segmentu. Zaista s ponosom možemo reći da su napravljeni veliki iskoraci kada je riječ o kulturnom sadržaju, festivalima, koncertima i pozorišnim predstavama i Sarajevo danas neusporedivo je sa Sarajevo nekoliko godina ranije. Otvorili smo Sarajevo i sa subvencijama za letove, u tekućoj godini u sezoni smo brojali 39 gradova s kojim smo povezani. Vratili smo KK Bosnu tamo gdje pripada – regionalnoj i evropskog ligi. Istovremeno, znamo da za zadržavanje mladih nisu dovoljni samo sadržaji, mora im se ponuditi i stvarna, svakodnevna sigurnost. Zato radimo na izgradnji stanova za mlade po povoljnim uslovima jer je pristupačan smještaj temelj za početak samostalnog života. Paralelno, pružamo sveobuhvatnu podršku mladim porodicama kroz subvencije za porodilje, širenje mreže pristupačnih vrtića, uvođenje produženog boravka za djecu i besplatne udžbenike, čime direktno rasterećujemo porodične budžete i olakšavamo roditeljima balans između karijere i obitelji. Sve to nadopunjavamo već spomenutim programima za pokretanje biznisa, koji su posebno kreirani i za mlade poduzetnike. To su sve konkretne stvari kojima želimo razuvjeriti sve koji žele da odu, a uvjeriti one koji oklijevaju da se vrate.“

Ciljevi Strategije za mlade 2024-2030

Možemo li očekivati konkretnije i kompletnije programe koji povezuju obrazovni sistem s realnim potrebama tržišta rada? Je li sistem dualnog obrazovanja jedan od njih?

„Tako je. Sistem dualnog obrazovanja uskoro će zaživjeti. Zakon je bio na Vladi, očekuje se da ga razmatra Skupština KS i da se stvore pretpostavke. Ne čekajući usvajanje zakona, Institut za preduniverzitetsko obrazovanje radi na pripremi njegove implementacije. Moram se, kada govorimo o ovome, zahvaliti poslovnoj zajednici s kojoj je rađen zakon i čija podrška će biti ključna za uspješnu realizaciju.“

Strategija za mlade 2024-2030 trebala bi biti ključni dokument za budućnost Kantona. Je li to zaista i koji su njeni glavni ciljevi? Na koje će konkretne načine pomoći da mladi između Zapada i Sarajeva biraju ovo drugo?

„Kada se kretalo u izradu Strategije, moj zahtjev je bio da to ne bude akt koji se donosi samo zbog činjenice da imamo vremenski okvir pokriven nekom strategijom. Takvih strategija ima pregršt. To je dokument koji se direktno bavi potrebama mladih, trasirajući put kroz specifične, mjerljive korake; od obrazovanja, stambenog zbrinjavanja i poduzetništva do zdravlja i razvoja zdravih načina života.“

Energetska efikasnost i čistiji zrak

Jačanje suradnje javnog i privatnog sektora jedan je od načina popravljanja biznis lične karte Kantona. Gdje vidite, konkretno u kojim sektorima, nove prilike za unapređenje ove saradnje?

„U Sarajevu već imamo nekoliko uspješnih modela gdje javno i privatno daju dobre rezultate. Jedan od primjera jeste saradnja sa Centrotransom kada je riječ o dijelu usluga javnog gradskog saobraćaja. Smatram da takvih saradnji treba i mora biti više. Usvojili smo Zakon o javno-privatnom partnerstvu i sve činimo da jedan projekt zaživi, kako bi otvorio vrata za nove. Procesi kao što su digitalizacija javne uprave i energijska tranzicija, bez privatnog sektora su nezamislivi.“

Ekologija i održivi razvoj faktori su bez kojih se ozbiljno poslovanje, ne samo kompanija, već i gradova, više ne može zamisliti. Koje nove inicijative planirate provesti u tim oblastima? Čemu se možemo nadati? Za početak – kakvom zraku?

„Nastavljamo s projektom energijske efikasnosti u javnim objektima, koji se pokazao kao veoma uspješan. U proteklih 12 mjeseci 17 objekata je završeno. Najvažnija nova inicijativa je gotovo 50 miliona maraka direktno namijenjenih projektima za unapređenje kvaliteta zraka. Zamjena individualnih ložišta će biti prioritet programa, ali otvorit će se poziv i za kolektivne objekte. Također, kupujemo nove autobuse, pa će prvi put električni autobusi voziti našim ulicama.“

Otvoren prostor za napredak

Transparentnosti nikad dosta, rekli bismo. Koje korake poduzimate na putu ka povećanju transparentnosti u radu institucija Kantona?

„Nivo transparentnosti koji smo postavili nije usporediv s drugim vladama. Samo u Sarajevu nije nova vijest da imamo registre zaposlenih, imovine političara, javnih poziva, ugovora o djelu, javnih nabavki... Ponosni smo na to.“

Dvanaest ministarstava funkcionira u Kantonu Sarajevo. Radom kojeg ministarstva, gledajući jasne i mjerljive rezultate, ste najzadovoljniji?

„U ministarstvima gdje imamo vremenski kontinuitet jednog ministra su i rezultati mnogo vidljiviji, posebno kada govorimo o kompleksnim projektima. Međutim, svako ministarstvo ima svoje specifičnosti i izazove kojim se suočava. Ponosan sam na tim s kojim sam proteklih godina u Vladi.“

U kojim ministarstvima vidite neiskorišten prostor za napredak?

„Upravo na tragu prethodnog odgovora o kontinuitetu jednog ministra, u slučaju najvećeg i najsloženijeg ministarstva – Ministarstva komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša nismo imali kontinuitet jednog ministra, već više njih. Mišljenja sam da u sklopu ovog ministarstva ima najviše prostora za napredak.“

Po isteku mandata volio bih...

Kada završite radni dan, kada niste premijer, nego tek običan građanin, šta Vama najviše u Sarajevu smeta ili nedostaje, a da je u nekom od resora vlade koju vodite?

„Kao običnog građanina frustrira me saobraćajna (ne)kultura, posebno segment saobraćaja u mirovanju.“

Kakav Kanton Sarajevo, jednoga dana kada napustite premijersku poziciju, želite ostaviti građanima?

„Želim da svaki građanin osjeti na kvaliteti svog života kako je u tom trenutku, a kako je bilo ne tako davno kada smo preuzimali odgovornost da vodimo Kanton. Želim da se osjećaju sigurnije, da imaju kvalitetniju i širu zdravstvenu njegu, da su u situaciji gdje će birati između više predstava ili koncerata, a ne da ih nema nikako, da naša djeca pohađaju uslovne i moderno opremljene škole, da se s osmijehom voze u najmodernijim tramvajima, autobusima i trolejbusima, da s osmijehom  putuju direktnim letovima iz Sarajeva, a ne da se voze po dva ili tri sata do okolnih aerodroma za neke letove, da svoje administrativne potrebe mogu zadovoljiti iz topline doma, a ne čekajući po šalterima...

Iza nas će ostati mnoštvo infrastrukturalnih projekata, od novih škola i vrtića, izgradnje Južne tribine na Grbavici, helikoptera i najmodernije opreme za našu policiju, muzeja i spomenika koji memoraliziraju herojsku borbu i stradanje građana u posljednjem ratu, desetine energetski obnovljenih zgrada. Ostat će i Univerzitetska biblioteka, Muzej savremene umjetnosti Ars Aevi, moderan azil za pse... Ipak, volio bih da najveća ostavština bude osjećaj građana da je moguće kvalitetno i dostojanstveno živjeti u Sarajevu.“