Carinski terminal sa Sokoca seli se bliže Sarajevu: Šta to znači za privredu i carinu
Planirana relokacija carinskog terminala sa Sokoca značila bi da se dva terminala nalaze na udaljenosti manjoj od deset kilometara.
Takav razvoj događaja mogao bi utjecati na promet, prihode i organizaciju carinskih tokova u širem sarajevskom području. Postojeći carinski terminal u Sarajevu ima značajan ekonomski i logistički značaj, a svako preusmjeravanje robe moglo bi promijeniti obim poslovanja, prihode i indirektne ekonomske efekte za lokalnu zajednicu.
Gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić smatra da je takav potez racionalan i ekonomski opravdan. U izjavi za Klix.ba naveo je da bi preseljenje terminala u Istočno Novo Sarajevo značilo veću dostupnost za privrednike, uključujući i one iz Sarajeva, te unaprijedilo ukupnu privrednu sliku tog dijela grada. Prema njegovim riječima, terminal bi ostao na području grada Istočno Sarajevo, samo na funkcionalnijoj lokaciji.
Odbornici Skupštine grada Istočno Sarajevo već su dali saglasnost da se carinski terminal i carinska ispostava lociraju u Istočnom Novom Sarajevu, a sada se čeka javni poziv Uprave za indirektno oporezivanje BiH, na čijem čelu se nalazi Zoran Tegeltija. Ćosić je ranije izrazio uvjerenje da će svi zaposleni sa Sokoca nastaviti raditi u novom terminalu.
Dva terminala na nekoliko kilometara
Ukoliko se plan realizira, Sarajevo bi imalo dva carinska terminala udaljena svega nekoliko kilometara – postojeći u Rajlovcu i novi u Istočnom Novom Sarajevu. Dok vlasti RS-a u tome ne vide problem, špediteri u Federaciji BiH upozoravaju na ozbiljne posljedice.
Prema njihovim procjenama, otvaranje novog terminala u neposrednoj blizini postojećeg značilo bi dupliranje funkcija i rascjepkanost carinskih tokova u jednom urbanom području. Smatraju da bi to moglo imati negativne ekonomske, logističke i institucionalne posljedice, kako za privrednike, tako i za budžet Kantona Sarajevo.
Carinski terminal Sarajevo trenutno ostvaruje mjesečne prihode od oko 170.000 KM, a ima snažan multiplikativni efekat jer okuplja veliki broj špeditera, transportnih firmi, ugostiteljskih objekata i drugih pratećih djelatnosti. Špediteri procjenjuju da bi preusmjeravanje dijela prometa moglo dovesti do pada prihoda sarajevskog terminala od 30 do 50 posto, što bi godišnje značilo gubitak između 600.000 i milion KM.
Strah od institucionalne fragmentacije
Dodatnu zabrinutost izaziva i pitanje nadležnosti. Špediteri upozoravaju da bi vraćanje carinske ispostave na lokaciju iz ranih 2000-ih moglo značiti korak unazad u reformama carinskog sistema BiH, uz veću administrativnu konfuziju, duple procedure i dodatne troškove za poslovne subjekte.
Također ističu da Istočno Sarajevo trenutno nema infrastrukturu ni saobraćajnu povezanost kapaciteta kakav postoji u Sarajevu, što bi moglo dovesti do zastoja, gužvi i povećanih troškova transporta. Pad obima posla u Rajlovcu mogao bi rezultirati i gubitkom radnih mjesta, te smanjenjem ekonomske aktivnosti u Kantonu Sarajevo.