Depoziti stanovništva za godinu dana porasli za dvije milijarde KM

Prema tim podacima, ukupni depoziti u novembru 2025. godine porasli su za 3,53 milijarde KM, što predstavlja godišnji rast od 10,6 posto. Najveći rast zabilježen je upravo kod stanovništva, čiji su depoziti povećani za 2,03 milijarde KM, odnosno 11,8 posto.

Građani najviše novca drže na transakcionim računima, koji su porasli za gotovo 17 posto. Slijede depoziti po viđenju, dok su i oročeni depoziti zabilježili rast, ali uz i dalje niske kamate.

Rast štednje zabilježen je i kod privatnih preduzeća, vladinih institucija i javnih preduzeća, ali u znatno manjem obimu nego kod građana. Ukupni depoziti domaćih sektora krajem novembra iznosili su 36,79 milijardi KM, što je za oko 210 miliona KM više nego mjesec ranije.

Centralna banka navodi i da je novčana masa u BiH porasla na 42,02 milijarde KM, uz blagi mjesečni rast od 0,5 posto. Na godišnjem nivou, novčana masa veća je za 3,74 milijarde KM.

Ko ima korist od ovoga?

Ekonomista Igor Gavran smatra da je ovakvo stanje najpovoljnije za banke.

Kako ističe, banke raspolažu ogromnim količinama novca građana za koji plaćaju minimalne ili nikakve kamate, dok istovremeno taj novac koriste za kredite ili investiraju izvan BiH.

„Građani imaju minimalnu korist jer im realna vrijednost novca pada, privreda nema koristi jer se taj novac ne ulaže u domaću ekonomiju, a banke jedine profitiraju“, navodi Gavran.

On dodaje da građani nemaju mnogo izbora. Tržište kapitala je gotovo nepostojeće, ulaganje u zlato je skupo i opterećeno porezima, a nekretnine su mnogima nedostižne zbog visokih cijena.

„Zato banke ostaju jedino sigurno mjesto za čuvanje novca, ali od tog stanja korist imaju samo one“, zaključuje Gavran.