Amerika vidi priliku u Bosni i Hercegovini. Vidimo li je mi?
Bosna i Hercegovina danas stoji pred jednim od najvažnijih političkih i ekonomskih trenutaka od završetka rata i agresije na našu državu. U vremenu globalnih promjena, redefinisanja geopolitičkih odnosa i nove borbe za tržišta, investicije i strateške koridore, naša zemlja konačno dobija priliku da bude posmatrana ne samo kao prostor stalnih političkih problema, nego kao prostor ekonomskih mogućnosti i prilika, strateškog položaja i ozbiljnog investicionog potencijala.
Ono što posebno ohrabruje jeste činjenica da se takav pogled na Bosnu i Hercegovinu sve jasnije vidi i u zvaničnim međunarodnim politikama najvećih svjetskih sila.
Novi Američki pogled na Bosnu i Hercegovinu i Zapadni Balkan
U najnovijem zvaničnom dokumentu američke administracije i U.S. State Departmenta pod nazivom „Report to Congress on United States Policy to Promote Regional Stability and Prosperity in the Western Balkans“, Zapadni Balkan se prvi put vrlo otvoreno definiše kao prostor ekonomskih prilika, infrastrukturnog razvoja, energetskih investicija i komercijalne saradnje sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Posebno je važno što dokument jasno naglašava da je era međunarodnog „spašavanja“ regiona završena. Fokus više nije na dugotrajnom nadzoru, nego na partnerstvu, stabilnosti i ekonomskom razvoju zasnovanom na lokalnim kapacitetima i odgovornosti domaćih aktera. Drugim riječima - svijet nam sve manje želi držati lekcije, a sve više nuditi prilike. Pitanje je samo jesmo li spremni da ih iskoristimo?
Posljednjih decenija previše energije potrošeno je na političke sukobe, blokade, priče o secesiji, administrativne komplikacije i beskrajne procedure koje su obeshrabrivale domaće privrednike i strane investitore. Dok su pojedine zemlje regiona, u ovom kontekstu u širem smislu Jugoistočne Evrope, gradile konkurentnije poslovno okruženje, Bosna i Hercegovina je često ostavljala utisak zemlje u kojoj ćete izgubiti vrijeme nego pokrenuti ozbiljan posao, mada posljednjih godina bilježimo rast direktnih stranih investicija i bolje ekonomske parametre.
Međutim, stvari se počinju mijenjati. Zvanična američka politika prema Zapadnom Balkanu vrlo jasno počinje govoriti o ulaganjima u transportne koridore, energetsku infrastrukturu, digitalne mreže, tehnologiju i regionalnu povezanost. U dokumentu se posebno ističe potreba za smanjenjem regulatornih prepreka, jačanjem transparentnosti, efikasnijim pravosuđem, zaštitom investicija i stvaranjem boljeg poslovnog ambijenta.
To je možda i najvažnija poruka za Bosnu i Hercegovinu. Jer nijedna međunarodna podrška neće imati puni efekat ukoliko sami ne shvatimo trenutak u kojem se nalazimo.
Po ko zna koji put dolazimo do iste pourke - vrijeme je da se probudi politika, ne u smislu novih svađa i podjela, nego u smislu odgovornosti prema ekonomiji, privredi, mladima i budućnosti ove predivne zemlje. Privrednici, domaći i strani, ne traže čuda. Traže predvidiv sistem. Brže dozvole. Manje administracije. Transparentnije procedure. Efikasnije sudove. Digitalizovane institucije. Manje birokratije, a mnogo više podrške razvoju. I nultu stopu tolerancije prema korupciji.
Upravo tu leži najveća razvojna šansa Bosne i Hercegovine. Naša zemlja ima sve preduslove za ozbiljan ekonomski iskorak: geografski položaj, prirodne resurse, talentovane ljude, dijasporu, višedecenijsku industrijsko iskustvo i znanja, rastući IT sektor, turistički potencijal i stratešku povezanost između Istoka i Zapada. Američki dokument upravo region Zapadnog Balkana opisuje kao prostor sa rastućim tehnološkim sektorom, važnim transportnim pravcima, prirodnim resursima i kvalifikovanom radnom snagom.
Ukoliko ovaj dokument želimo čitati ispravno, a nedavno sam upravo za Poslovne Novine pisao na temu strateškog partnerstva sa Sjedinjenim Američkim Državama i nove faze ekonomskog pozicioniranja, Bosna i Hercegovina danas nije na margini međunarodnih ekonomskih interesa, naprotiv. Nalazimo se na mapi ozbiljnih strateških i ekonomskih planova. Ali samo pod jednim uslovom: da konačno uredimo vlastitu kuću. Ako uspijemo smanjiti administrativne barijere, ubrzati reforme i stvoriti ozbiljnije i stabilnije poslovno okruženje, Bosna i Hercegovina može doživjeti svoj ekonomski preporod. Ne preko noći, ali dovoljno brzo da ljudi počnu osjećati razliku i da konačno povratimo međusobno povjerenje i vjeru u sebe.
Politika se konačno mora početi mjeriti rezultatima, a ne emocijama
Dobra politika danas nije ona koja proizvodi najviše sukoba, nego ona koja omogućava nova radna mjesta, nove investicije, bolju infrastrukturu i veće plate. Dobra administracija nije ona koja komplikuje procese, nego ona koja ih pojednostavljuje. Ona, koja je na usluzi građanima, a ne svrha sama sebi.
Da parafraziram riječi velikog Miltona Friedmana, jednog od najutjecajnijih ekonomista XX stoljeća, poznatom po zagovaranju slobodnog tržišta, ekonomskih sloboda i ograničene uloge države u ekonomiji, kao svojevrsna poruka svima nama uoči predstojećih oktobarskih izbora - jedna od najvećih grešaka jeste ocjenjivati politike po namjerama, a ne po rezultatima.
Želim vjerovati kako je pred nama možda i zlatna era ekonomskog razvoja Bosne i Hercegovine - ali samo ako budemo dovoljno mudri da je prepoznamo i dovoljno odgovorni da je ne propustimo. Vrijeme je da prestanemo razmišljati kratkoročno. Vrijeme je da počnemo graditi državu u kojoj će mladi željeti ostati, investitori dolaziti, a privrednici rasti.
Sada je pitanje: hoćemo li konačno odigrati karte koje imamo na pravi način?
Bosna i Hercegovina to može. Mi to možemo.
Natječimo se u Dobru!
O autoru: Dino Selimović je magistar menadžmenta Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i University of Bolton, trenutno na doktorskim studijima Internacionalnog Univerziteta u Sarajevu i vršilac dužnosti direktora JP „Međunarodni aerodrom Sarajevo“. Radio je i kao savjetnik u kabinetu ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedina Konakovića.