Marko Čadež, Privredna komora Srbije: Brojevi ne lažu - trgovinska razmjena BiH i Srbije premašila tri milijarde eura
Ekonomske veze Bosne i Hercegovine i Srbije u proteklih godinu dana, mjerene brojevima, dostigle su historijski maksimum. Ukupna razmjena robe i usluga po prvi put je premašila impresivnu cifru od tri milijarde eura, dok su zajednički projekti u domenu zelene tranzicije, digitalizacije i primjene vještačke inteligencije postavili nove standarde regionalne saradnje.
Kroz partnerstvo Vanjskotrgovinske komore BiH i Privredne komore Srbije (PKS), te uspješno širenje Responsible Business Hub-a, privrede obje zemlje ne samo da pronalaze zajednički odgovor na kompleksne evropske regulative poput CBAM-a, već aktivno kreiraju digitalne alate i platforme koje poslovanje čine bržim i konkurentnijim na globalnom tržištu.
Zajedničke aktivnosti privrednih komora
U razgovoru kojem je povod sajam 100 EXPO koji se u oktorbru održava u Sarajevu i na kojem je Republika Srbija ponovo zemlja partner, Marko Čadež, predsjednik Privredne komore Srbije, govori o rekordnim investicijama, predstojećoj svjetskoj izložbi EXPO Beograd 2027 kao regionalnom poslovnom inkubatoru, te o tome kako ulaganja u superkompjutere, e-mobilnost i AI alate mogu otvoriti vrata evropskog i globalnog tržišta za kompanije iz cijelog Zapadnog Balkana.
Gospodine Čadež, kada smo razgovarali uoči prošlogodišnjeg izbora „100 najvećih u BiH i regionu“ najavili ste regionalizaciju Responsible Business Hub-a (RBH) i jačanje podrške Vanjskotrgovinskoj komori BiH. Kada danas, godinu dana kasnije, podvučemo crtu, kakve je konkretne rezultate donijela ta saradnja i koliko su naše privrede uspjele zajednički odgovoriti na jednake izazove sa kojima se suočavamo, poput, primjera radi, CBAM-a?
„Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine u međuvremenu je, uz pomoć i na temelju iskustva tima Responsible Business Hub Srbija, uspješno uspostavila svoj Centar za odgovorno poslovanje i izgradila mrežu 26 konsultanata koji pomažu kompanijama u zelenoj tranziciji. Pokrenula je i Mrežu resursne i energetske efikasnosti, kroz koju je prvih deset kompanija iz cijele BiH prošlo stručnu provjeru i ocjenu energetske efikasnosti, izračunalo svoj ugljični otisak i bilo u prilici da, kroz takozvane GEMBA šetnje i posjete pogonima, međusobno razmjenjuje informacije o konkretnim rješenjima koja su realizovala u domenu primjene obnovljivih izvora energije i digitalnog upravljanja energijom. Takođe, na osnovu anketiranja privrednika, koje je pokazalo da 52 odsto kompanija nije upoznato sa zahtjevima koji se tiču dužne pažnje za ljudska prava i okolinu, kreirali smo ciljani portfolio usluga RBH Akademije Centra za odgovorno poslovanje BiH.
Kada je riječ o CBAM-u, organizovana je tematska konferencija i besplatne radionice u sedam gradova. O potrebi da odgovor na CBAM izazove bude sistemski i regionalan, kao i o značaju sprovedenih aktivnosti za bosanskohercegovačke kompanije, najbolje govore podaci da 73 odsto izvezene robe privreda BiH plasira u EU, da se 15 odsto izvoza odnosi na sektore obuhvaćene CBAM-om i da bi trošak takse poskupio proizvode i do 20 odsto, čineći ih manje konkurentnim na evropskom tržištu.“
Prošle godine ste istaknuli da su Republika Srbija i Bosna i Hercegovina ostvarile robnu razmjenu od gotovo tri milijarde eura i razmjenu usluga u iznosu od gotovo 900 miliona eura. Kakvi su brojevi u proteklih 12 mjeseci?
„Srbija i Bosna i Hercegovina su i u prošloj godini bile najveći spoljnotrgovinski partneri na Zapadnom Balkanu, uz nastavak trenda rasta međusobne razmjene. Prošlu godinu završili smo sa gotovo 3,3 milijarde evra robne trgovine, što je 13 odsto više nego godinu dana ranije, dok je ukupna razmjena robe i usluga prvi put premašila četiri milijarde evra.
BiH je, podsjetit ću, prva izvozna destinacija za srpske privrednike u regionu, na koju plasiramo oko 40 odsto svog robnog izvoza, a ujedno je i zemlja iz koje najviše uvozimo. Zavisno od godine, od 60 do 70 odsto robe koju uvezemo iz regiona kupimo od bosanskohercegovačkih proizvođača. Naše privrede su jedna drugoj važni partneri i u globalnim razmjerama. U posljednje tri godine bosanskohercegovačko tržište bilo je naše drugo, odnosno treće izvozno tržište u svijetu, poslije Njemačke i Kine.
Kod nas u Srbiji posluje oko 700 kompanija sa većinskim kapitalom iz BiH, a Srbija je jedan od najvećih investitora u Bosni i Hercegovini, što potvrđuje visok stepen međusobne povezanosti naših privreda. Ulaganja srpskih kompanija, koja su, prema podacima Centralne banke BiH, zaključno sa 2024. godinom, premašila 1,5 milijardi evra, nastavljena su tokom prošle i ove godine. Primjera radi, Nelt je početak 2025. godine obilježio otvaranjem proširenih skladišnih kapaciteta u regionalnom distributivnom centru u Bijeljini, u koje je uložio 1,6 miliona evra. Beogradska Tehnomanija potom je preuzela sarajevsku firmu Macline, ovlašćenog prodavca i servisera Apple uređaja, Fashion Company kupila je sarajevsku kompaniju AB-Line sa nizom maloprodajnih objekata na prestižnim lokacijama, a valjevska Vega je u drugoj polovini godine završila preuzimanje farmaceutske firme Phoenix. Proteklih dana pratili smo završnicu takmičenja za akcije Addiko Bank AG koju će, sada je već izvjesno, nakon dobijanja svih saglasnosti i završetka pravne procedure, preuzeti Raiffeisen Bank International, što otvara put da Alta Grupa preuzme sadašnje Addiko članice u Bosni i Hercegovini.
Proteklih godinu dana posebno su obilježile i zajedničke aktivnosti naših privrednih komora na rješavanju prepreka u trgovini sa EU, posebno problema sa kojima su se suočile transportne kompanije zbog ograničenja boravka vozača u Šengen zoni.“
EXPO Beograd na 100 EXPO Sarajevo
Srbija će i ove godine biti zemlja partner 100 EXPO – Međunarodnog sajma privrede u Sarajevu. Kakva su iskustva kompanija koje su se prošle godine predstavile na nacionalnom štandu Srbije i kakva su očekivanja od ovogodišnje manifestacije?
„Na prošlogodišnjem, prvom 100 EXPO, učestvovalo je 12 kompanija iz Srbije koje su tokom sajma imale više od 150 B2B sastanaka sa potencijalnim kupcima i partnerima iz BiH i drugih zemalja učesnica, uz visoke ocjene za organizaciju sajma i nacionalnog štanda i očekivanje da će svaki treći kontakt rezultirati konkretnim poslovima. Najuspješniji nastup imala je kompanija EKO-BOX, specijalizovana za projektovanje, izradu i montažu kontejnera i modularnih industrijskih i stambenih objekata, koja je već tokom sajma uspostavila saradnju sa tri nova poslovna partnera i u međuvremenu realizovala izvozne poslove kao dokaz da su sajamski nastupi, dobra priprema, ciljani pristup i kvalitetan proizvod najefikasniji put do novih poslova i dugoročnih partnerstava.
Premijerno izdanje 100 EXPO potvrdilo je značaj ove regionalne platforme za srpsku i bosanskohercegovačku, ali i biznis zajednicu cijelog Zapadnog Balkana, a ostvareni poslovni kontakti dokaz su potrebe i obostranog interesovanja kompanija za učvršćivanje postojećih i uspostavljanje novih partnerstava, realizaciju zajedničkih projekata i jačanje bilateralne i regionalne saradnje.
Odlično prošlogodišnje iskustvo podiže očekivanja i interesovanje kompanija iz cijelog regiona da i ovog oktobra predstave svoje izvozne i investicione potencijale, nove proizvode i usluge, inovacije i tehnološka dostignuća i nastave umrežavanje sa potencijalnim partnerima – izlagačima i poslovnim posjetiocima iz BiH, regiona i drugih zemalja učesnica.“
Prošle godine fokus Vašeg nastupa bio je na visokim tehnologijama i zelenoj ekonomiji. Kakvi su planovi za ovu godinu?
„Ovogodišnji nastup Srbije na 100 EXPO u Sarajevu biće tematski posvećen EXPO Beograd 2027, koji će se od 15. maja do 15. avgusta sljedeće godine prvi put održati na našim prostorima i na kome je učešće potvrdilo 140 država i međunarodnih organizacija, uključujući i sve zemlje regiona, što nas posebno raduje.
Smatrali smo da je 100 EXPO u Sarajevu kao međunarodni sajam privrede i platforma za regionalno povezivanje odlična prilika da kompanijama – izlagačima i posjetiocima predstavimo biznis program i mogućnosti koje našoj poslovnoj zajednici pruža svjetska specijalizovana izložba u Beogradu. Srbija jeste domaćin EXPO 2027, ali je on zapravo regionalni projekat i prilika i za ostale zapadnobalkanske ekonomije i naš zajednički nastup pred međunarodnom poslovnom zajednicom.“
Benefiti učešća na sajmovima
Koje ključne benefite biste izdvojili za kompanije iz BIH i regiona?
„Mada se tematski, na prvi pogled, vezuje za igru – muziku i sport, EXPO Beograd 2027, kao globalna biznis platforma, pruža neslućene mogućnosti ne samo za predstavljanje regiona i kompanija pojedinačno – naših proizvoda, izvozne ponude, investicionih projekata i inovacija, već i za poslovno povezivanje sa globalnim kompanijama iz industrije, finansija, novih tehnologija... Njihovi lideri moći će na jednom mjestu da sagledaju potencijal Zapadnog Balkana, uspostave kontakte sa budućim dobavljačima i partnerima, prepoznaju mogućnosti za ulaganje i poslovanje u Srbiji i regionu.
U tom smislu beogradski EXPO neće biti samo izložbeni prostor, već i poslovni inkubator u kojem se stvaraju novi poslovi, dogovaraju investicije i dugoročna partnerstva. Ono što je posebno važno za sve nas sa ovih prostora jeste da najveći ekonomski efekti takvog globalnog događaja dolaze po njegovom završetku – kroz nova poslovna partnerstva, nove investicije i nove događaje.“
Na koje biste događaje tokom trajanja EXPO 2027 skrenuli pažnju ovdašnjim privrednicima?
„Osim standardnih EXPO aktivnosti, kao što su Globalni biznis samit i biznis forumi u okviru šest tematskih nedjelja, radimo i na organizaciji specijalizovanih konferencija, koje će biti poseban kvalitet beogradskog EXPO. Beograd će narednih godina biti domaćin GITEX AI Serbia, a premijerno izdanje ovog događaja održat će se u okviru EXPO. Bit će to najveći tehnološki događaj ikada održan u Srbiji i regionu, koji će na ove prostore dovesti najvažnije globalne tehnološke kompanije, podići vidljivost regionalne IT zajednice i učvrstiti ulogu regiona kao novog evropskog inovacionog centra. Srbija je nedavno izabrana i za domaćina ITU regionalnog samita AI for Good Impact Europe i evropske konferencije o pregovaranju, događaja koji će se održati na marginama EXPO.
Važno je što beogradski EXPO nije osmišljen samo kao projekat za tri mjeseca, koliko traje izložba, već sa dugoročnim planom korišćenja fizičke i poslovne infrastrukture, objekata i programa. Kao dio tog naslijeđa ostat će nam i moderni sajamski kompleks, najveći u jugoistočnoj Evropi, što otvara mogućnost da u region privučemo nove poslovne događaje i dugoročno se pozicioniramo kao globalna sajamska i kongresna destinacija. Sa Privrednom komorom Kine već radimo na razvoju spin-off izdanja Kineskog međunarodnog sajma lanaca snabdijevanja (CISCE), fokusiranog na povezivanje azijskih i evropskih lanaca snabdijevanja, sa ciljem da se prvo evropsko izdanje ovog sajma održi već 2028.“
Najveći tehnološki događaji u regionu
Privredna komora Srbije postala je regionalni lider u primjeni vještačke inteligencije i digitalnih alata u poslovanju (od BizChat-a do AI menadžera). Šta je novo na tom polju u protekloj godini, koje ste nove AI alate razvili i na koji način ih mogu koristiti i privrednici iz Bosne i Hercegovine, ako ne praktično, onda barem iskustveno?
„Iz paketa novih digitalnih alata koje smo razvili i stavili na raspolaganje našim izvoznim kompanijama i njihovim potencijalnim inostranim partnerima – uvoznicima, distributerima i investitorima – izdvojio bih Serbia Export (www.serbia-export.com), digitalni katalog izvoznika koji može biti i te kako koristan i kompanijama iz BiH koje tragaju za pouzdanim dobavljačima. Na ovoj platformi do sada je svoju ponudu predstavilo više od 3.500 srpskih izvoznika iz svih industrija sa relevantnim podacima o proizvodima, kapacitetima, izvoznim referencama, standardima kvaliteta i kontaktima, što olakšava uspostavljanje saradnje. To je izazvalo pažnju više od 30.000 posjetilaca portala.
U međuvremenu smo pokrenuli i sličan alat namijenjen unutrašnjem tržištu – Market+, nacionalnu digitalnu platformu za povezivanje domaćih firmi – proizvođača, dobavljača, distributera i kupaca – u jedinstveni sistem ponude i potražnje. Market+ već okuplja 4.000 registrovanih kompanija i 15.000 aktivnih korisnika, kojima je dostupno više od 60.000 proizvoda i usluga iz 19 različitih industrija. Platforma je već zabilježila više od 150.000 posjeta i više od 300.000 interakcija, što može biti dobro iskustvo za BiH da uspostavi sličan instrument povezivanja svojih kompanija. Jednako koristan za bosanskohercegovačku privredu mogao bi biti i digitalni alat poput našeg ESG Standarda – platforme koja kompanijama omogućava jednostavnu samoprocjenu ESG usklađenosti, generisanje personalizovanih izvještaja i praćenje napretka.
Privredna komora Srbije je, u saradnji sa Komorskim investicionim forumom Zapadnog Balkana, kako sam najavio na prošlogodišnjem 100 EXPO, razvila WB6 Opportunity, regionalnu platformu koja će povezivati naše poslovne zajednice međusobno i sa investitorima van regiona. Namjera nam je da ovu platformu i njene funkcionalnosti premijerno predstavimo na ovogodišnjem 100 EXPO, nakon čega će biti postavljena na sajtove svih šest zapadnobalkanskih komora. Platforma je, podsjetit ću, izgrađena na Azure Cloud infrastrukturi i ima dva modula. Prvi je AI poslovni asistent (chatbot), koji će investitorima pružati tačne i aktuelne informacije o poslovnom okruženju, zakonima, podsticajima, tržišnim trendovima, investicionim mogućnostima i kadrovskom potencijalu u regionu, a drugi je Job Marketplace, osmišljen da povezuje poslodavce i kandidate, omogućava objavljivanje slobodnih radnih mjesta i pretragu poslova, olakšavajući zapošljavanje u regionu.
Iza nas je godina u kojoj se mnogo govorilo o vještačkoj inteligenciji, kritičnim sirovinama, e-mobility industriji i energetskoj tranziciji. Srbija je donijela novu nacionalnu strategiju razvoja koja ima izraženu tehnološku dimenziju i koja primjenu novih tehnologija i vještačke inteligencije prepoznaje kao ključ budućeg ubrzanog rasta i razvoja u svim sektorima...!?
„U proteklih godinu dana učvrstili smo svoju poziciju regionalnog lidera u digitalnoj transformaciji javnih servisa i privrede i regionalnog tehnološkog huba, a jačanjem suverenih državnih računarskih kapaciteta, kakve danas ima malo koja zemlja naše veličine i nacionalne platforme za razvoj vještačke inteligencije, izrastamo u novi evropski AI centar. Oxford Insights svrstao nas je među 20 odsto najspremnijih ekonomija svijeta za primjenu vještačke inteligencije. Naš Državni data centar u Kragujevcu prvi je data centar Tier 4 kategorije u širem regionu. Nabavili smo i instalirali drugi NVIDIA superkompjuter, a treći stiže do kraja ove godine, čime postajemo vlasnik najvećeg klastera superkompjutera u jugoistočnoj Evropi. Državna ulaganja prate privatne, komercijalne inicijative. Orion Telekom je uspostavio prvu suverenu AI fabriku u regionu, a Telekom Srbija će, kako planira, komercijalnom standalone 5G mrežom do kraja godine pokriti cijelu teritoriju zemlje. Razvijamo nacionalni veliki AI jezički model za srpski jezik i seriju srpskih poslovnih AI modela.
U primjeni i razvoju vještačke inteligencije oslanjamo se na sopstveni IKT sektor, jedan od najbrže rastućih u Evropi, sa gotovo 120.000 zaposlenih i više od pet milijardi dolara godišnjeg izvoza. Softver je srpski izvozni proizvod broj jedan. Sve to prepoznalo je gotovo 30 globalnih visokotehnoloških kompanija – od Microsofta, IBM-a i AMD-a do Schneider Electrica, Boša i Nideca – koje su kod nas otvorile svoje istraživačko-razvojne centre.
Srbija jedina u regionu proizvodi električne i hibridne automobile, od jeseni će postati i prva zemlja na evropskom kontinentu koja će proizvoditi AgiBotove humanoidne robote pokretane vještačkom inteligencijom, dok domaća kompanija ElevenEs, uz finansijsko ulaganje globalne kompanije Caterpillar, uveliko gradi gigafabriku – prvu u Evropi za masovnu proizvodnju baterija za električne automobile zasnovanih na LFP tehnologiji.“
Udruživanje kompanija, ljudi, kapitala
Šta konkretno preduzimate u nameri da zemlja osim AI centar postane i e-mobility hub i gdje tu vidite ulogu dobavljača iz BiH i regionalnih lanaca vrijednosti?
„Za Srbiju je tranzicija ka e-mobilnosti jedan od nacionalnih razvojnih projekata. Okupili smo ključne aktere u okviru eMobility klastera, inicirali izradu Nacionalne strategije za razvoj e-mobilnosti, država finansijskim podsticajima stimuliše kupovinu električnih vozila, a uspostavljamo i novi regulatorni okvir koji, između ostalog, prati ključne principe evropske AFIR regulative. Uz razvoj mreže punjača u gradovima i na glavnim putnim koridorima, sve veća pažnja posvećuje se integraciji infrastrukture za punjenje sa obnovljivim izvorima energije i baterijskim sistemima za skladištenje energije.
Osim što proizvodimo električne i hibridne automobile u Stellantisovoj fabrici u Kragujevcu, imamo razvijenu mrežu dobavljača auto-dijelova. Gotovo 500 domaćih i međunarodnih kompanija iz metalske, elektro i industrije plastike, kao i IT sektora, automobilskim komponentama, hardverskim i softverskim proizvodima iz Srbije snabdijeva globalne automobilske gigante. To ne isključuje angažovanje kompanija iz drugih zemalja regiona, uključujući i kompanije iz BiH. Naprotiv, svjetske kompanije iz industrije auto-dijelova, koje su kod nas već otvorile fabrike ili namjeravaju da investiraju, prilikom donošenja odluke o ulaganju vrednuju i potencijale cijelog regiona i mogućnost uspostavljanja regionalnih lanaca snabdijevanja.“
Za kraj, koja je Vaša poruka privrednicima koji će se ovog oktobra okupiti na 100 EXPO u Sarajevu?
„Iskoristimo 100 EXPO i svaku narednu priliku da se međusobno bolje povežemo. Ne samo da bismo jedni drugima više prodavali i jedni od drugih više kupovali, ma koliko nam svaki evro od izvoza bio važan, već da bismo na zajedničkim projektima udružili naše kompanije, ljude, njihove reference, slobodan kapital, osnivali zajedničke firme, proizvodili zajedničke, inovativnije i konkurentnije proizvode i zajedno ih, kao regionalnu ponudu, plasirali na međunarodnom tržištu i kako bismo zajedno što spremniji ušli na jedinstveno EU tržište i postali dio globalnih lanaca proizvoda, usluga i inovacija.“