Novi podaci otkrivaju gdje EU najviše „zapne“ s zapošljavanjem

To praktično znači da je upravo u ovom zanimanju zabilježena najveća nezadovoljena potražnja za radnicima, odnosno da poslodavci imaju najviše problema da pronađu odgovarajući kadar.

Eurostat je naveo da su ovi podaci djelimično prikupljeni korišćenjem novog izvora online oglasa za posao (OJA) zbog čega se objavljuju kao eksperimentalna statistika.

Odmah iza ovog zanimanja, najviše slobodnih radnih mjesta zabilježeno je kod industrijskih radnika u prerađivačkoj proizvodnji i ostalih administrativnih službenika (po 7,3 odsto). Slijede ostali radnici u prodaji (6,1 odsto), te stručni saradnici u umjetnosti, kulturi i kulinarstvu (6 odsto).

Iz Eurostata pojašnjavaju da pojedina zanimanja u javnom sektoru, poput zdravstvenih radnika i nastavnika, mogu biti slabije rangirana ili čak izostavljena, jer se takve pozicije rjeđe oglašavaju putem interneta.

S druge strane, upozoravaju i da IT zanimanja u statistikama zasnovanim na internet oglasima mogu biti precijenjena, upravo zbog toga što se često objavljuju online.

Eurostat napominje da stopa slobodnih radnih mjesta mjeri nezadovoljenu potražnju za radnom snagom tako što se broj nepopunjenih pozicija stavlja u odnos s ukupnim brojem slobodnih i popunjenih radnih mjesta.