Srebro doživjelo pravu katastrofu. Šta je uzrok?
Ipak, pažnju investitora zasjenile su snažne oscilacije na tržištu plemenitih metala i nastavak izraženog silaznog trenda kriptovaluta.
Na tržištu dionica posebno se istakao pad Microsofta, čije su dionice u četvrtak potonule oko 10 posto, što je najveći dnevni pad još od 2020. godine. Investitori nisu bili impresionirani tempom rasta cloud poslovanja, dok se sve glasnije postavlja pitanje isplativosti ogromnih kapitalnih ulaganja, naročito u podatkovne centre. Pad su zabilježile i dionice njemačkog SAP-a, koje su dodatno oslabile nakon objave poslovnih rezultata.
Međutim, ono što se dogodilo na tržištu plemenitih metala u petak zasjenilo je sva druga kretanja. Nakon snažnog rasta u januaru, zlato i srebro su ušli u oštru korekciju. Srebro je doživjelo pravi slom cijena je u toku dana pala sa gotovo 120 dolara na oko 75 dolara po unci, što je pad veći od 35 posto u samo nekoliko sati. Takav pad rijetko se viđa čak i na tržištu kriptovaluta.
Ni zlato nije ostalo pošteđeno. Cijena je pala za oko 10 posto s rekordnih nivoa i spustila se ispod 5.000 dolara po unci. Jednodnevni pad zlata i srebra najveći je još od 1980. godine, a tržišni analitičari ističu da je nagađanje o imenovanju Kevina Warsha dodatno ubrzalo rasprodaju.
Warsh se smatra najizraženijim “jastrebom” među potencijalnim kandidatima, zagovara niže kamatne stope, ali i smanjenje bilansa FED-a, što bi povuklo dio likvidnosti iz sistema. Takav potez tradicionalno negativno utiče na cijene plemenitih metala. Uprkos snažnom padu, januar je ipak bio izuzetno snažan mjesec za zlato i srebro, pri čemu je srebro bilježilo rast deveti mjesec zaredom, što se nikada ranije nije dogodilo.
Na deviznim tržištima zabilježeno je značajno slabljenje američkog dolara, dok je euro prvi put nakon pet godina premašio vrijednost od 1,20 dolara.
Jačanje eura, s druge strane, izaziva zabrinutost u Evropi. U posljednjih godinu dana euro je ojačao oko 15 posto prema dolaru, što već stvara probleme izvoznim ekonomijama poput Njemačke, gdje izvoz čini oko 40 posto BDP-a.
Ipak, i pored aktuelnih tenzija, analitičari podsjećaju da je trenutni odnos eura i dolara dugoročno blizu prosjeka od uvođenja eura 1999. godine, te još uvijek daleko od rekordnih nivoa iz 2008. godine, kada je euro vrijedio više od 1,60 dolara.