Firme iz BiH mogu tražiti milionski povrat carina od SAD-a

Kompanije širom svijeta već su pokrenule inicijative za refundaciju sredstava koja su uplaćena američkim vlastima, a procjenjuje se da je kroz ove carinske mjere do sada prikupljeno oko 175 milijardi dolara.

Šta znači odluka za bh. izvoznike

Sud je presudio da Zakon o međunarodnim vanrednim ekonomskim ovlastima ne daje predsjedniku ovlaštenje da samostalno uvodi trajne trgovinske namete bez odobrenja Kongresa. Time je srušen pravni temelj za dodatne carine uvedene 1. avgusta 2025. godine za više zemalja, među kojima je i Bosna i Hercegovina.

U praksi to znači da bi bh. kompanije koje su od tada plaćale carinu od 30 posto mogle imati pravo da zatraže povrat sredstava, ukoliko američke trgovinske institucije uspostave jasan mehanizam refundacije.

Najviše su pogođene firme iz namjenske industrije, koje značajan dio proizvodnje plasiraju na američko tržište.

U igri milijarde dolara

S obzirom na to da je riječ o ukupno oko 175 milijardi dolara prikupljenih kroz sporne carine, potencijalni talas zahtjeva za povrat mogao bi izazvati ozbiljne administrativne i pravne izazove.

Međutim, važno je naglasiti da se ova odluka ne odnosi na ranije uvedene carine na čelik i aluminij, koje su donesene na osnovu drugih zakonskih mehanizama i mogu ostati na snazi.

Za bh. izvoznike sada je ključno da prate daljnje odluke američkih institucija i eventualne procedure za podnošenje zahtjeva za povrat sredstava.