Kako je BiH izgubila duhanske gigante i postala masovni uvoznik cigareta
Zapošljavale su hiljade radnika, punile budžete i održavale lanac proizvodnje koji je povezivao poljoprivrednike, prerađivače i trgovce. Danas je ta slika potpuno drugačija domaće proizvodnje cigareta gotovo da nema, a tržište je preplavljeno uvoznim brendovima.
Industrija koja je gradila generacije
Fabrika duhana Sarajevo osnovana je 1880. godine i bila je jedna od najstarijih industrijskih kompanija u zemlji. Tokom devedesetih godina zapošljavala je oko 3.000 radnika. Njeni brendovi, poput Drine, bili su prepoznatljivi širom bivše Jugoslavije.
Fabrika duhana Mostar i Fabrika duhana Banja Luka također su imale snažnu proizvodnju i značajnu radnu snagu. U Banjoj Luci je krajem osamdesetih radilo oko 1.350 ljudi, uz godišnju proizvodnju od oko 9.000 tona cigareta.
Gašenjem ove tri fabrike – Mostar 2007., Sarajevo 2019., Banja Luka 2018. godine praktično je ugašena domaća industrijska proizvodnja cigareta.
Privatizacija i promjena tržišta
Ključni trenutak za sarajevsku fabriku bila je prodaja većinskog paketa dionica kompaniji British American Tobacco 2016. godine. Proizvodnja je nekoliko godina kasnije ugašena, a brend Drina preseljen u Poljsku.
Slična sudbina zadesila je i fabrike u Mostaru i Banjoj Luci nakon privatizacija. Iako su novi vlasnici imali obaveze zadržavanja proizvodnje, ona je vremenom ugašena. Radnici su ostali bez posla, a nekadašnji industrijski kompleksi danas su uglavnom zapušteni ili prenamijenjeni.
Sindikalni predstavnici godinama su upozoravali na loše upravljanje i nepovoljne privatizacijske ugovore. S druge strane, ekonomski analitičari ukazivali su na rast akciza i strožiju fiskalnu politiku usklađenu s evropskim direktivama, što je domaće proizvođače činilo sve manje konkurentnim.
Udari na poljoprivredu
Gašenje fabrika nije pogodilo samo radnike u proizvodnji. Hercegovina i dijelovi sjeveroistočne Bosne decenijama su živjeli od uzgoja duhana. Bez organiziranog otkupa, proizvodnja je gotovo nestala. Tradicionalni „Hercegovački ravnjak“ danas se uzgaja simbolično, bez ozbiljne tržišne podrške.
Zatvaranjem posljednje duhanske stanice u Hercegovini 2012. godine prekinut je sistemski otkup domaćeg lista. Mnogi proizvođači su se preorijentisali na druge kulture ili potpuno odustali od poljoprivrede.
BiH danas – tržište uvoza
Prema podacima UN Comtrade za 2023. godinu, Bosna i Hercegovina je uvezla oko 4.689 tona cigareta u vrijednosti od približno 66,6 miliona dolara (oko 127 miliona KM), najviše iz Srbije i Hrvatske.
To znači da je tržište u potpunosti transformisano od zemlje s vlastitim brendovima i razvijenom proizvodnjom, BiH je postala gotovo isključivo uvoznik cigareta.
Gašenjem duhanske industrije BiH je izgubila hiljade radnih mjesta, dugogodišnje brendove i dio industrijskog identiteta. Izgubljen je i lanac vrijednosti koji je povezivao poljoprivredu i proizvodnju.