Proljetna sjetva u BiH uskoro počinje: Sadni materijal dostupan, ali klimatske promjene donose nove izazove

Proljetna sjetva u Bosni i Hercegovini uskoro bi trebala početi u optimalnim agrotehničkim rokovima, a prema procjenama nadležnih institucija i stručnjaka, na tržištu je uglavnom osiguran sadni i sjemenski materijal za ovu sezonu. Ipak, poljoprivrednici se i ove godine suočavaju s brojnim izazovima, među kojima se posebno izdvajaju klimatske promjene, ovisnost o uvozu sjemena, neregistrirana proizvodnja sadnica te potreba za snažnijom institucionalnom podrškom proizvođačima.

Iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva navode da se očekuje sjetva kukuruza za zrno, silažnog kukuruza, soje i povrtnih kultura na površinama približno istim kao i prethodnih godina. Poljoprivrednici trenutno obavljaju pripreme i čekaju optimalne vremenske uvjete i stanje zemljišta kako bi započeli radove.

Prema podacima ministarstva, zasad nema značajnijih poteškoća u nabavci repromaterijala. Dobavljači su na vrijeme izvršili nabavku sjemena i sadnog materijala, pa je tržište uglavnom dobro opskrbljeno. Kontrolu kvaliteta sadnog materijala provode Federalni zavod za poljoprivredu Sarajevo i Federalni agromediteranski zavod Mostar, dok fitosanitarne inspekcije na graničnim prijelazima vrše kontrolu pošiljki prilikom uvoza.

Rukovodilac Odjeljenja za sjemenarstvo, rasadničarstvo i zaštitu zdravlja bilja u Federalnom zavodu za poljoprivredu Berina Bašić naglašava da je upotreba certificiranog sjemena ključna za sigurnu i stabilnu proizvodnju. Kako ističe, certificirano sjeme osigurava veću produktivnost, čistoću sorti i otpornost na bolesti, što na kraju rezultira većim i sigurnijim prinosima.

Međutim, problem predstavlja neregistrirana proizvodnja voćnih sadnica, koja stvara nelojalnu konkurenciju registriranim proizvođačima. Kvalitet takvog sadnog materijala često je upitan jer ne postoji službeni nadzor, što može dovesti i do pojave karantinskih štetnih organizama. Zbog takvih problema sve veći broj proizvođača odustaje od proizvodnje, a za 2026. godinu najavljeno je i zatvaranje voćnog rasadnika u Srebreniku, koji je bio važan za proizvodnju autohtonih sorti voća u BiH.

Prema riječima pomoćnice ministra u Sektoru za poljoprivredu Posavskog kantona Mande Oršolić, rokovi proljetne sjetve danas sve manje zavise od kalendara, a sve više od temperature tla. Sjetva se može započeti kada se površinski sloj tla zagrije na oko deset stepeni Celzijusa, dok zbog opasnosti od kasnih proljetnih mrazeva nije preporučljivo počinjati prije početka aprila.

Klimatske promjene već mijenjaju način planiranja sjetve. Posljednjih godina sve češći su sušni periodi, pa se proizvođači prilagođavaju novim uslovima. Ogledi su pokazali da kukuruz i suncokret bolje podnose ranije rokove sjetve, dok soja daje bolje rezultate u kasnijoj sjetvi, jer se tako izbjegava cvjetanje tokom najvećih vrućina.

Stručnjaci upozoravaju i na smanjenje količine padavina u posljednjim godinama, što dovodi do manjka vlage u zemljištu. Zbog toga se preporučuje ranija sjetva kako bi biljke mogle iskoristiti raspoloživu vlagu u zemlji.

Fejzo Begović iz Poljoprivrednog zavoda Tuzlanskog kantona ističe da klimatske promjene već značajno utiču na rokove sjetve. Kako navodi, rokovi će se ubuduće pomjerati i do 15 do 20 dana ranije ili kasnije u odnosu na ranije godine.

Dodatni problem predstavlja nekontrolirana proizvodnja sadnog materijala, jer se na tržištu pojavljuju sadnice koje daju tek oko 20 posto planiranog prinosa, iako proizvođači u njih ulažu značajna sredstva.

Sve veći rizici u proizvodnji na otvorenom dovode i do promjena u načinu uzgoja, pa se dio proizvodnje voća i povrća sve više seli u plasteničke i stakleničke prostore.

Iz Uprave Bosne i Hercegovine za zaštitu zdravlja bilja podsjećaju da se reprodukcioni materijal može uvoziti samo preko graničnih prijelaza na kojima je organizirana fitosanitarna inspekcija. Uvoznici moraju biti upisani u registar dobavljača i imati saglasnost nadležnog entitetskog ministarstva poljoprivrede, dok inspektori provjeravaju dokumentaciju, zdravstveno stanje i porijeklo sadnog materijala.

Stručnjaci zaključuju da će uspješnost ovogodišnje proljetne sjetve u Bosni i Hercegovini u velikoj mjeri zavisiti od vremenskih prilika, dostupnosti kvalitetnog sadnog materijala te efikasne podrške poljoprivrednim proizvođačima u uslovima sve izraženijih klimatskih promjena.