Sektori industrije, energetike i sirovina pružaju zanimljive prilike

Rat u Iranu privremeno je potisnuo strahove od mogućeg balona u američkom sektoru umjetne inteligencije na burzama, gdje su mnogi investitori već procijenili da su izgledi za daljnji snažan rast tehnoloških dionica sve ograničeniji. U takvom okruženju sve je primjetnija rotacija kapitala prema drugim sektorima, posebno onima vezanim za energiju, sirovine i industriju.

Jedna od najočiglednijih posljedica sukoba na Bliskom istoku je nagli rast cijena nafte. Povećanje cijena energenata moglo bi dodatno potaknuti inflaciju na globalnom nivou, ali i usporiti ekonomski rast u mnogim zemljama. Geopolitička nestabilnost ponovo je pokazala koliko su svjetska gospodarstva ovisna o dostupnosti ključnih sirovina i energenata.

Analitičar Aleš Lokar iz kompanije Generali Investments upozorava da je najnovija eskalacija sukoba podsjetnik koliko je globalni ekonomski sistem ranjiv na političke i geopolitičke šokove. Posebno ističe da su evropske zemlje zbog energetske tranzicije zatvorile značajan broj plinskih i naftnih polja, dok je Njemačka ugasila svoje nuklearne elektrane, što danas dodatno povećava ovisnost o skupim uvoznim izvorima energije.

U takvim okolnostima investitori sve više razmatraju promjenu strategije ulaganja. Nakon godina dominacije tehnoloških kompanija, sve je veći interes za sektore poput industrije, komunalnih usluga, energetike te kompanija koje se bave proizvodnjom sirovina i materijala. Razlog tome je i rastuća potreba za metalima poput bakra i aluminija, kao i za velikim količinama električne energije potrebne za razvoj podatkovnih centara.

Lokar smatra da bi upravo sektori energetike, sirovina i industrije do kraja godine mogli ostvariti bolje rezultate od prosjeka tržišta. Uz to, upozorava na zabrinutost investitora zbog ogromnih kapitalnih ulaganja koje su najavile velike tehnološke kompanije poput Mete, Amazona i Microsofta, što dodatno povećava oprez na tržištu.

Istovremeno se primjećuje da dio investitora sve više smanjuje izloženost američkom tržištu kapitala. Još od prošlog aprila, nakon što je Donald Trump uveo nove carine, sve je izraženiji trend povlačenja kapitala s Wall Streeta i prodaje dolarskih investicija. Kao alternativna tržišta sve više se spominju Evropa i Azija, ali i Latinska Amerika.

Prema Lokarovom mišljenju, Latinska Amerika mogla bi postati zanimljiva investicijska destinacija za dugoročne ulagače. Regija je u velikoj mjeri energetski samodostatna, a rast srednje klase dodatno potiče potrošnju. Uz smanjenje političkih rizika u pojedinim državama, investitori bi mogli prepoznati nove prilike na tim tržištima.

S druge strane, rat na Bliskom istoku snažno pogađa i pojedine industrije, posebno zrakoplovni sektor. Zbog ozbiljnih poremećaja u prometu kroz Hormuški tjesnac cijena nafte Brent ponovo je porasla iznad 100 dolara po barelu. Američke procjene pokazuju da se cijene nafte vjerovatno neće vratiti na nivo prije sukoba s Iranom barem do sredine naredne godine.

Zrakoplovne kompanije već osjećaju posljedice rasta cijena goriva. Procjenjuje se da bi četiri najveće američke aviokompanije ove godine mogle imati dodatne troškove od oko 11 milijardi dolara upravo zbog skupljeg goriva. Evropske aviokompanije bi mogle biti nešto manje pogođene, jer se dio njih štiti od takvih rizika na terminskim tržištima, dok su američke kompanije odustale od takve prakse prije deset godina smatrajući da dugoročno donosi veće troškove nego koristi.

Stručnjaci upozoravaju da će razvoj situacije na Bliskom istoku i kretanje cijena energenata u narednim mjesecima imati ključnu ulogu u određivanju pravca globalnih finansijskih tržišta.