Mirzeta Šehović Kadić, Međunarodni aerodrom Sarajevo: Uspjeh u avijaciji ne ovisi o spolu, već o znanju, sposobnosti i odgovornosti
Iza svakog leta aviona, dok putnici vide tek nekoliko minuta slijetanja, iskrcavanja i ponovnog polijetanja, odvija se složen sistem koordinacije u kojem nema prostora za grešku. Sektor aerodromskih usluga Međunarodnog aerodroma Sarajevo u srcu je tog sistema, kao organizaciona cjelina koja povezuje putnički i cargo saobraćaj, operativne službe, sigurnosne procedure i svakodnevne procese koji omogućavaju da hiljade putnika i tone robe sigurno stignu na svoje destinacije.
Mirzeta Šehović Kadić, pomoćnica direktora Sektora aerodromskih usluga, žena je čija je profesionalna biografija gotovo tri decenije ispisivana zajedno sa razvojem Aerodroma Sarajevo. Od poslijeratne obnove sistema do današnjeg perioda rekordnog rasta broja putnika i operacija, bila je dio procesa koji su oblikovali jednu od najvažnijih saobraćajnih tačaka naše zemlje.
Sigurnost ljudi prije svega
U razgovoru za Poslovne novine govorila je o izazovima upravljanja kompleksnim aerodromskim operacijama, ulozi žena u avijaciji, digitalnoj transformaciji sektora, ali i ljudima čiji predan rad ostaje uglavnom nevidljiv putnicima, iako od njega zavisi sigurnost i efikasnost svakog leta.
Sektor aerodromskih usluga koji prati procese koje pruža Sektor saobraćaja (prihvat i otprema zrakoplova, putnika, prtljaga) te pruža usluge za robni i cargo saobraćaj jedan je od organizaciono dinamičnijih dijelova aerodroma. Kako izgleda upravljanje tako kompleksnim sistemom, gdje svaka karika mora funkcionirati besprijekorno?
„Upravljati kompleksnim sistemom znači svakodnevno koordinirati veliki broj međusobno povezanih procesa, gdje svaka aktivnost utiče na ukupnu efikasnost, sigurnost i kvalitet usluge. Sistem aerodromskih usluga obuhvata kompletan proces od ugovaranja avijacijskih usluga do ugovaranja i pružanja neavijacijskih usluga. Istovremeno, neophodno je osigurati nesmetano odvijanje cargo saobraćaja, uključujući prihvat, skladištenje, obradu i otpremu robe u skladu sa međunarodnim standardima i propisima.
Pored osnovnih avijacijskih aktivnosti, značajan dio upravljanja odnosi se i na neavijacijske usluge, koje doprinose ukupnom iskustvu korisnika. Upravljanje ovako složenim sistemom zahtijeva visok nivo organizacije, donošenje pravovremenih odluka, efikasnu koordinaciju različitih organizacionih jedinica i partnera i sposobnost brzog reagovanja u većini situacija. Najveći izazov je uskladiti sigurnost, operativnu efikasnost i zadovoljstvo korisnika, uz istovremeno ispunjavanje svih regulatornih zahtjeva.“
Kada govorimo o aerodromskim uslugama, standardi bezbjednosti su rigorozni i diktirani globalnim regulativama. Koji su danas najveći izazovi u održavanju vrhunskog kvaliteta usluge u trenucima kada Aerodrom Sarajevo bilježi kontinuiran porast broja operacija i putnika?
„Prvo načelo djelovanja u oblasti zrakoplovstva jeste zadovoljiti propisane sigurnosne zahtjeve. Najveći izazov u održavanju vrhunskog kvaliteta usluge u uslovima intenzivnog rasta broja putnika i avio operacija jeste pronaći pravi balans između operativne efikasnosti, sigurnosti i korisničkog iskustva.
Povećanje saobraćaja donosi veći pritisak na infrastrukturu sa kojom Aerodrom Sarajevo raspolaže, osoblje koje pruža uslugu i procese koje je potrebno realizovati u zadatim vremenskim normama, a u skladu sa zahtjevima sigurnosti i propisanim regulativama. Istovremeno, putnici očekuju brzu i kvalitetnu uslugu, kratko vrijeme čekanja i ugodno iskustvo boravka na aerodromu.
Navedeno usklađivanje zahtijeva stalna ulaganja u ljudske resurse, obuku zaposlenih, digitalizaciju procesa, unapređenje infrastrukture te pravovremenu izmjenu procedura.
Naš uspjeh se ogleda u tome da rast broja putnika i avio operacija za sada ne utiče negativno na nivo usluge koju pružamo. Nastojimo kroz dobro planiranje, koordinaciju i razvoj kapaciteta te kontinuirano praćenje regulatornih izmjena istovremeno unaprijediti i operativnu efikasnost, sigurnost i zadovoljstvo korisnika.“
Impresivan karijerni put
U okviru pripreme za projekt Woman 100 EXPO, imala sam priliku razgovarati sa nekoliko izuzetnih žena zaposlenih na različitim pozicijama unutar Međunarodnog aerodroma Sarajevo. Kao žena na odgovornoj poziciji, kako Vi lično posmatrate snagu ženskog liderskog potencijala u industriji koja se tradicionalno smatra primarno muškom?
„Moj profesionalni put pokazuje da se predanim radom, učenjem i spremnošću na preuzimanje odgovornosti mogu ostvariti značajni rezultati neovisno o tome radite li u tradicionalno muškom ili ženskom okruženju. Na poslovima šefice Službe prihvata i otpreme putnika, gdje sam provela dugi niz godina, gradila sam kompletnu infrastrukturu službe u koordinaciji, naravno, sa nadređenim i kolegama koji su u to vrijeme, nakon rata, obavljali poslove vođe smjena u Službi prihvata i otpreme putnika, rukovodeći timovima i svakodnevnim operacijama. Na poziciji tehnologa saobraćaja provela sam 11 godina. Kao žena tehnolog avio saobraćaja, svojim znanjem, stečenim na Fakultetu saobraćaja i komunikacija – smjer Avio saobraćaj te primjenjujući međunarodnu regulativu, propise i procedure koji regulišu zračni saobraćaj, iskustvom i predanošću učestvovala sam u izgradnji temelja u segmentu aerodromskih avio operacija. Posljednje četiri godine obavljam dužnost pomoćnice direktora Sektora aerodromskih usluga.
Žene danas zauzimaju važne pozicije u svim segmentima avijacije, gdje rezultatima potvrđuju da mogu ravnopravno odgovoriti izazovima ove zahtjevne industrije i smatram da uspjeh u ovom sektoru u većini poslova ne zavisi od spola, već od znanja, odgovornosti, posvećenosti i sposobnosti donošenja odluka. Raduje me što sve više mladih žena prepoznaje avijaciju kao prostor za profesionalni razvoj.“
Avijacija je industrija visoke odgovornosti i konstantnog pritiska. Koje ključne menadžerske vještine i vrijednosti mora imati osoba na Vašem položaju, kako bi na terenu bio osiguran visok nivo motivacije i izvrsnosti?
„Prvi uslov je da volite avijaciju. U odnosu na činjenicu da kompletan proces mora biti usklađen sa propisanim regulativama, potrebno je posjedovati stručne kompetencije, posjedovati organizacijske i liderske vještine i biti odgovoran. Smatram da je jednako važna i sposobnost donošenja odluka pod pritiskom, uz zadržavanje smirenosti i objektivnosti, čak i u izazovnim situacijama.
Na liderskoj poziciji potrebno je strateški razmišljati i biti osposobljen upravljati promjenama, posebno u vremenu ubrzane digitalizacije i rasta saobraćaja. Od ličnih vrijednosti izdvojila bih profesionalnost, poštovanje ljudi i kontinuirano učenje. Avijacija se neprestano razvija, pa je potrebno biti spreman usvajati nova znanja i pratiti savremene trendove.“
Svakodnevno suočavanje sa izazovima
Međunarodni aerodrom Sarajevo se kroz saradnju sa projektom Woman 100 EXPO pozicionira i kao društveno odgovorna kompanija koja prepoznaje važnost osnaživanja žena u biznisu. Je li, gledano iz Vašeg ugla, za velike infrastrukturne sisteme poput aerodroma, važno da budu aktivni partneri ovakvih platformi?
„Da, mislim da je jako važno, posebno imajući u vidu da je ovo prilika za razmjenu iskustava i međusobne podrške. Mislim da se učešćem jača profesionalna zajednica i doprinosi stvaranju okruženja u kojem svako ima priliku da razvije svoj puni potencijal. Na ovakvim platformama moguće je podijeliti svoja iskustva i predstaviti uspješne projekte, ali i mnogo toga naučiti od drugih učesnika.“
No, vratimo se na glavnu svrhu postojanja aerodroma. Koliko je koordinacije potrebno da bi jedan avion stigao, bio opslužen i poletio prema planu? Koji su to laicima nevidljivi poslovi koji prethode prihvatu ili otpremanju jednog aviona?
„Većina putnika je u mogućnosti vidjeti samo slijetanje aviona, dok se nalaze u izlaznoj čekaoni, iskrcavanje i ukrcavanje putnika te polijetanje. Ono što ne vide je da iza svakog leta stoji izuzetno složen proces koordinacije velikog broja službi i učesnika koji moraju djelovati potpuno usklađeno. Od trenutka kada avion najavi dolazak, uključuju se sve aerodromske i prateće službe, od kontrola letenja, granične policije, carina, hitne medicinske pomoći, snabdjevači gorivom... Operativne službe provode aktivnosti u svrhu prihvata i otpreme zrakoplova, putnika, prtljaga i robe.
Iza cijelog procesa stoje veliki broj radnika koji rade koordinirano, prema jasno definisanim procedurama i zahtjevanim standardima sigurnosti.“
Aerodromske operacije često se opisuju kao logistika u realnom vremenu. Kako izgleda upravljanje procesima u okruženju u kojem su preciznost i vrijeme ključni faktori?
„Svaka od aktivnosti koja se provodi ima precizno definisano vrijeme izvršenja i mora biti završena u tačno određenom vremenu i redoslijedu kako bi avion mogao poletjeti prema planu, što predstavlja poseban izazov. Dovoljno je da jedan segment kasni nekoliko minuta, pa da se to odrazi na cijeli lanac operacija. Koordinacija, timski rad i sposobnost brzog donošenja odluka predstavljaju ključ uspješnog i redovnog odvijanja zračnog saobraćaja, a što svi involvirani u proces moraju posjedovati.“
Značaj tehnologije i AI u avijaciji
Digitalizacija transformira logistiku širom svijeta. Koje tehnološke promjene danas najviše utiču na aerodromske operacije?
„Na aerodromske operacije najveći uticaj u današnje vrijeme ima implementacija sljedećih digitalizovanih tehnoloških rješenja:
a) Samouslužne tehnologije za putnike: Self check-in kiosci, samostalna predaja prtljaga (Self Bag Drop), mobilne boarding karte putem web registracije i biometrijska identifikacija putnika. Rezultati uvođenja ovih tehnologija su brži protok putnika, manje gužve i manja potreba za manuelnom obradom.
b) Airport Operational Database (AODB) i Airport Collaborative Decision Making (A-CDM) koja ukratko znači:
- Integraciju podataka svih službi aerodroma
- Razmjenu podataka između aerodroma, aviokompanija, kontrole letenja i ground handlera u realnom vremenu.
Rezultat implementacije je bolja iskorištenost kapaciteta i manje kašnjenja zrakoplova. Dodatno se u avijaciji sada sve više koriste tehnološka rješenja za digitalno upravljanje prtljagom, sistemsko praćenje prtljaga, digitalni sistemi za upravljanje aerodromskim resursima za automatsku dodjelu izlaza, parking pozicija, šaltera za registraciju koji optimiziraju korištenje opreme i osoblja te omogućavaju veću produktivnost i bolju iskorištenost infrastrukture. Sve više se koristi i vještačka inteligencija.“
Šta biste željeli da javnost bolje razumije o ljudima koji svakodnevno rade na aerodromima i osiguravaju da robe i putnici bezbjedno polijeću, lete i slijeću na destinaciju?
„Voljela bih da ljudi bolje razumiju da radnici koji rade na aerodromima nose veliku odgovornost i često donose važne odluke pod vremenskim pritiskom, a njihov rad se najčešće primijeti tek kada dođe do poremećaja u redovnom odvijanju saobraćaja. Nerijetko putnici kao glavne krivce za takve poremećaje vide aerodromsko osoblje, iako oni zaista nisu niti uzrok kašnjenja niti otkaza leta. Uzrok je viša sila, loši vremenski uslovi i slično.
Ponekad i određene procedure mogu produžiti vrijeme čekanja ili zahtijevati dodatne kontrole, ali njihov jedini cilj je zaštita putnika, posade, robe i cjelokupnog sistema.“