Zdravko Marinković, VKT BiH: Gradimo sistem koji štiti domaće izvoznike i otvara im vrata svjetskih tržišta

U vremenu kada plasman robe na tržište Evropske unije, gdje završava više od 70 posto domaćeg izvoza, više ne zavisi samo od cijene i kvaliteta, već od rigoroznih ESG standarda, dekarbonizacije i CBAM-a, uloga Vanjskotrgovinske/Spoljnotrgovinske komore BiH (VTK/STK BiH) postaje presudna.

Kroz uspostavljanje Centra za odgovorno poslovanje Bosne i Hercegovine, pionirske korake u digitalizaciji poput uvođenja digitalnih ATA karneta (gdje je BiH rangirana na visoko četvrto mjesto u svijetu po broju obrađenih dokumenata) te borbu za rješavanje problema na graničnim prijelazima i statusa profesionalnih vozača, VTKBiH stoji kao pouzdan partner i most između domaće privrede i evropskih institucija.

 Internacionalizacija kao prioritet 

U velikom razgovoru u sklopu projekta „100 najvećih u BiH i regionu“ i „100 EXPO“, Zdravko Marinković, predsjednik Vanjskotrgovinske/Spoljnotrgovinske komore BiH, govori o konkretnim mehanizmima podrške izvoznicima, izazovima zelene tranzicije, uklanjanju administrativnih i logističkih barijera te viziji moderne i globalno konkurentne bh. privrede.

Gospodine Marinkoviću, naša zemlja ima prilično dinamičan izvozni sektor, a mnoge kompanije sa liste 100 najvećih najveći dio svojih prihoda ostvaruju upravo na vanjskim tržištima. Na koji način institucija na čijem ste čelu pomaže domaćim kompanijama u procesu internacionalizacije i osvajanju novih, zahtjevnih tržišta?

„Internacionalizacija poslovanja jedan je od ključnih prioriteta Vanjskotrgovinske/Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine jer samo kompanije koje su prisutne na međunarodnim tržištima mogu dugoročno povećavati svoju konkurentnost i stvarati novu vrijednost. Upravo zbog toga nastojimo biti pouzdan partner privredi u svakom koraku njihovog izlaska na strana tržišta.

Naša podrška počinje s pružanjem informacija o izvoznim procedurama, carinskim pravilima i regulatornim zahtjevima pojedinih tržišta. Organizujemo nastupe na međunarodnim sajmovima, poslovne forume i B2B susrete, povezujemo domaće kompanije s potencijalnim partnerima i investitorima te, kroz razvijenu mrežu bilateralnih komora, ambasada i međunarodnih organizacija, otvaramo vrata novim poslovnim prilikama za bh. privredu.

Istovremeno, svjesni smo da međunarodna konkurentnost danas više ne zavisi samo od kvaliteta proizvoda ili cijene. Evropsko tržište postavlja sve strožije zahtjeve u oblastima održivosti, zaštite okoliša, digitalizacije, sljedivosti proizvoda i odgovornog poslovanja. Zato Komora posljednjih godina značajno proširuje svoje aktivnosti upravo u tim oblastima.

Jedan od najznačajnijih iskoraka jeste uspostavljanje Centra za odgovorno poslovanje BiH (RBH BiH) pri Komori, koji predstavlja centralno mjesto na kojem kompanije mogu dobiti praktične informacije, edukaciju i stručnu podršku za primjenu ESG principa, pripremu za CBAM, izračun karbonskog otiska, provođenje dubinske analize lanaca snabdijevanja, povećanje energetske i resursne efikasnosti, kao i usklađivanje s novim pravilima koja postaju nezaobilazan uslov za izvoz na EU tržište. Na taj način složene regulatorne zahtjeve nastojimo pretvoriti u konkretne poslovne korake koje kompanije mogu primijeniti u praksi. Kako više  od 70% izvoza Bosne i Hercegovine završava na tržištu Evropske unije, ovakva podrška postaje pitanje očuvanja konkurentnosti naših izvoznika.

Osim toga, kroz brojne međunarodne projekte koje provodimo s Evropskom unijom, GIZ-om, Komorskim investicionim forumom Zapadnog Balkana, Eurokomorom i drugim partnerima, razvijamo nove usluge za kompanije, jačamo njihove izvozne kapacitete i zastupamo interese privrede pred domaćim i evropskim institucijama. Posebno smo ponosni na činjenicu da Komora nije samo servis privrede, već i aktivan zagovarač uklanjanja prepreka koje otežavaju međunarodno poslovanje. Naš cilj nije samo povećati vrijednost izvoza Bosne i Hercegovine, već pomoći kompanijama da postanu prepoznatljivi, dugoročno održivi i konkurentni partneri na najzahtjevnijim svjetskim tržištima.“

Čini se da domaće kompanije nedovoljno znaju u čemu im sve, kada govorimo o poslovanju u inostranstvu, može pomoći Vanjskotrgovinska komora BiH? Radite li dovoljno na vlastitoj vidljivosti i promociji svojih aktivnosti?

„Spoljnotrgovinska komora BiH kompanijama pruža sveobuhvatnu podršku u nastupu na međunarodnom tržištu, od informisanja o izvoznim mogućnostima, stranim tržištima te poslovnim i investicionim prilikama, preko organizacije privrednih misija, poslovnih foruma i B2B susreta, do edukacija, izdavanja različitih dokumenata koji prate robe te zastupanja interesa privrede pred domaćim i međunarodnim institucijama. Značajan segment našeg rada odnosi se i na aktivnosti Evropske preduzetničke mreže, putem koje kompanijama pomažemo u pronalaženju poslovnih partnera, pristupu novim tržištima, uvođenju inovacija i korištenju evropskih programa podrške.

Ne bih se složio s tvrdnjom da kompanije nisu dovoljno informisane o tome šta im Komora nudi. Naši podaci pokazuju da svake godine imamo više upita kompanija, više prijavljenih za naše edukacije, više medijskih upita i objava i sve više onih koji prate informacije na našim društvenim mrežama i web stranici. Ovdje se više radi o spremnosti kompanija da iskoriste usluge Komore.

Naravno, uvijek postoji prostor za dodatno unapređenje i jedan od naših prioriteta jeste da informacije o našim uslugama budu dostupne što većem broju privrednih subjekata. Zato posljednjih godina kontinuirano unapređujemo komunikaciju s poslovnom zajednicom koristeći različite kanale, prije svega zvaničnu web stranicu, društvene mreže, glasnik Infokom, konferencije za medije, stručne skupove, seminare i druge poslovne događaje. Istovremeno, kroz saradnju s domaćim i međunarodnim partnerima, nastojimo privrednicima pravovremeno približiti informacije o tržišnim prilikama, novim propisima, izvorima finansiranja i mogućnostima za internacionalizaciju poslovanja. Zbog toga kontinuirano razvijamo nove komunikacijske aktivnosti i prilagođavamo ih potrebama privrede, s ciljem da Komora bude prepoznata kao pouzdan partner kompanijama u povećanju izvoza, jačanju konkurentnosti i uspješnom nastupu na međunarodnom tržištu.“

Ključni izazovi za izvoznike

Koji su zapravo najveći problemi sa kojima se suočavaju naše izvozno orijentirane kompanije?

„Bosna i Hercegovina je izrazito izvozno orijentisana ekonomija i upravo zbog toga naši privrednici vrlo brzo osjete svaku promjenu na međunarodnom tržištu. Danas više nije dovoljno proizvesti kvalitetan proizvod – potrebno je odgovoriti na čitav niz regulatornih, logističkih i administrativnih zahtjeva koji se neprestano mijenjaju.

Prije svega, kompanije se suočavaju sa sve kompleksnijim evropskim propisima koji se odnose na zaštitu okoliša, dekarbonizaciju proizvodnje, izvještavanje o emisijama ugljenika, održivost poslovanja, odgovornost u lancima snabdijevanja i digitalnu razmjenu podataka. Veliki sistemi lakše odgovaraju na ove izazove, dok mala i srednja preduzeća često nemaju dovoljno finansijskih, tehničkih i kadrovskih kapaciteta da samostalno prate sve promjene.

Drugi veliki izazov predstavljaju necarinske barijere i logistički problemi. Duga čekanja na granicama, različite administrativne procedure, ograničenja u međunarodnom transportu, kao i nedostatak harmonizacije pojedinih propisa povećavaju troškove poslovanja i smanjuju konkurentnost naših izvoznika. Kao Komora smo u prethodnom periodu intenzivno zagovarali rješavanje pitanja koja direktno utiču na efikasnost transporta i protok robe, uključujući i problem ograničenja boravka profesionalnih vozača u državama Evropske unije jer je riječ o pitanju koje ima direktan uticaj na funkcionisanje izvoznih lanaca i redovno snabdijevanje evropskog tržišta. Također, već četvrtu godinu zaredom organiziramo Međunarodnu konferenciju logistike u BiH, o svim bitnim i aktuelnim temama iz ove oblasti.

Treći izazov jeste potreba za ubrzanom digitalnom i zelenom transformacijom privrede. Evropsko tržište od svojih partnera očekuje transparentnost, digitalizovane procese, energetsku efikasnost i održive proizvode. To zahtijeva nova ulaganja, dodatnu edukaciju zaposlenih i kontinuirano prilagođavanje poslovnih modela.

Rekao bih i da našim kompanijama često nije potreban samo finansijski podsticaj, već predvidivost poslovnog okruženja, efikasnije institucije, brže administrativne procedure i kvalitetna stručna podrška kako bi se mogle fokusirati na ono što najbolje rade – proizvodnju, inovacije i osvajanje novih tržišta. Upravo u tome vidimo ulogu Komore: da bude most između privrede i institucija, ali i partner kompanijama u procesu njihovog razvoja i internacionalizacije.“

Borba za transportni sektor

Hronični nedostatak profesionalnih vozača i duge pauze/zadržavanja na graničnim prelazima sa EU jedan je od većih izazova s kojima se naša privreda suočava i to traje prilično dugo. Šta Komora konkretno radi kako bi riješila ovaj problem?

„I jedno i drugo pitanje je bilo u fokusu Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine u poslednjih nekoliko godina. Razdoblje kada smo imali trend samoinicijativnog odlaska vozača i traženja bolje zarade u zemljama Zapadne Europe je iza nas. Nakon toga je nastupio period kada domaći prijevoznici počinju dodatno otvarati i firme u zemljama članicama EU. U poslednje vrijeme se to pitanje dodatno aktuelizira kod domaćih prijevoznika, kako zbog zadržavanja na graničnim prijelazima i uvođenje dodatnih pravila za prijevoznike izvan EU, tako i zbog pravila boravka vozača unutar EU od maksimalno 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana. Sve je to utjecalo na nedostatak profesionalnih vozača, ali i smanjenje interesa za ovom iznimno zahtjevnom profesijom, bez obzira na činjenicu da su prijevoznici uložili ogromne napore da bi se zarada profesionalnog vozača gotovo izjednačila sa zaradom njihovih kolega u drugim zemljama.

Svjesni smo da se moraju okloniti razlozi dugih zadržavanja na graničnim prijelazima i carinskim terminalima te da se mora pronaći rješenje koje bi ublažilo ili eliminiralo ograničenje boravka unutar Evropske unije i usmjereni smo na aktueliziranje i rješavanje ovih pitanja.

Uz brojne inicijative, bilateralne i druge sastanke s predstavnicima Evropske komisije, ambasadama pojedinih država članica Evropske unije, predstavnicima i partnerima iz Republike Hrvatske, evidentno je da je jedino Republika Hrvatska izmjenila Zakon o strancima kojim je omogućila izdavanje godišnjih viza za vozače kompanija iz trećih država te da teče rok od šest mjeseci za donošenje pravilnika kojim se propisuje vrsta dokumenata na osnovu kojih se može ostvariti godišnja viza za vozače trećih država.

Također, naši argumentirani zahtjevi za redefiniranjem statusa graničnih prijelaza s Republikom Hrvatskom tj. Evropskom unijom, komunikacije u i izvan Bosne i Hercegovine, kao i podrška našem pregovaračkom timu, doveli su do toga da sada imamo novi Ugovor o graničnim prijelazima s Republikom Hrvatskom, koji je formalno-pravno već u primjeni. Ono što slijedi je što hitnije opremanje novih graničnih prijelaza preko kojih je moguće kratanje svih vrsta roba i živih životinja, uključujući i robe koje podliježu fito-sanitarnoj i veterinarskoj kontroli (Svilaj, Izačić i Kamensko). Pod pojmom opremanja graničnih prijelaza podrazumijeva se obezbjeđenje potrebne infrastrukture i odgovarajućih kadrova u službama i agencijama na graničnim prijelazima, što je osnov za dalja tehničko-tehnološka ili proceduralna unapređenja i eliminiranje zastoja na graničnim prijelazima.“

Da li nedostatak radne snage u transportnom sektoru već ugrožava ugovorene izvozne poslove i dovođenje novih stranih investicija u BiH?

„Preciznih podataka o nedostatku radne snage nema, osim čestih izjava prijevoznika kako im nedostaje jedan ili više vozača ili da traže kvalitetnog dispečera i slično, a koje ne mogu naći na tržištu. Kako putnike, robu i repromaterijale u i iz Bosne i Hercegovine, u najvećoj mjeri, prevoze domaći prijevoznici (jer zbog stanja naše infrastrukture i gužvi na graničnim prijelazima, strani prijevoznici ne iskazuju interes za našim prijevoznim tržištem), jasno je da možemo doći u poziciju da nismo u mogućnosti odgovoriti na iskazane potrebe za obavljanje prijevoza putnika ili pojedinih roba i repromaterijala. Za sada se nismo s takvim izazovom suočili.“

Digitalna transformacija

Preduvjet za konkurentnost je i digitalizacija. Koliko su domaće kompanije, neovisno o tome govorimo li o malim i srednjim preduzećima ili velikim korporacijama, do sada uspjele digitalizovati procese i kakvu im podršku na tom putu Vi možete osigurati?

„Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine je među prvima pokrenula pitanje digitalizacije različitih procesa u različitim segmentima privrede. Za digitalizaciju bilo kojeg procesa rada potrebno je novo tehnološko rješenje i informatički osposobljeni kadrovi za upravljanje ili nadzor nad digitaliziranim procesom. Brojne su edukacije koje smo realizirali u ovoj oblasti, ali i oni koje i dalje pripremamo u suradnji sa ino-partnerima i uz korištenje iskustava i znanja koje imaju članice naše IKT asocijacije. Nadamo se da će ove potrebe pratiti i čitav set propisa iz ove oblasti, bez kojih unapređenja neće biti moguća. Ovdje poseban akcent želim staviti na pitanja kibernetičke sigurnosti i otpornosti.“

Koliko ste Vi sami kao institucija uradili na digitalizaciji vlastitih usluga kako biste privrednicima maksimalno olakšali i ubrzali administrativne procedure?

„Komora je u proteklom periodu značajno unaprijedila proces digitalizacije vlastitih usluga, s ciljem da privrednim subjektima omogući jednostavnije, brže i efikasnije ostvarivanje njihovih prava i ispunjavanje administrativnih obaveza. Digitalizacijom ključnih procesa omogućili smo privrednicima podnošenje zahtjeva digitalnim putem. Investirano je u izradu novog softvera (aplikacija) putem kojih klijenti mogu podnijeti zahtjeve i dostaviti potrebnu dokumentaciju putem interneta. Pristup informacijama i obrascima je omogućen putem online kanala, a sve navedeno je dovelo do brže obrade predmeta gdje god su za to stvoreni tehnički i zakonski uslovi. Time smo smanjili potrebu za fizičkim dolascima, skratili vrijeme obrade zahtjeva i povećali transparentnost rada institucije.

S obzirom da je u svijetu već počela digitalizacija u oblasti ATA karneta (carinskih dokumenata za privremeni izvoz/uvoz robe), Komora je uložila značajna sredstva u novi softver, integraciju u međunarodni elektronski ATA sistem (u koji su integrisani nacionalni izdavački sistemi udruženja izdavalaca i u koji će se integrisati i softveri carinskih organa svih članica ATA sistema), obuke osoblja, adekvatnu pripremu korisnika ATA karneta i dr.

Neke zemlje članice ATA sistema (EU, Velika Britanija, Švajcarska i Norveška) su od 01. 06. ove godine već prešle s papirnih na digitalne ATA karnete, pa je i VTK/STK BiH od juna ove godine počela izdavati i ATA karnete u digitalnom obliku. Ono što posebno ističemo je statistika ICC-a o online izdavanju ATA karneta, gdje je naša zemlja na 4. mjestu po broju obrađenih digitalnih ATA karneta otkako je počela primjena.

Trenutno izdajemo istovremeno papirne i digitalne ATA karnete jer carinski organi BiH i brojnih drugih zemalja članica ATA sistema nisu u mogućnosti obraditi digitalne ATA karnete. Ova praksa će se nastaviti najkasnije do kraja 2027. godine, kada je krajni rok za sve zemlje članice ATA sistema da u potpunosti digitalizuju oblast ATA karneta.

Istovremeno, nastavljamo raditi na daljnjoj modernizaciji usluga, kao što je platforma za provjeru izdatih certifikata o porijeklu za izvoz te izdavanje elektronskih certifikata i potvrda, povezivanje s drugim institucijama i razvoj novih elektronskih servisa, kako bismo privrednicima dodatno pojednostavili administrativne procedure i omogućili efikasnije poslovno okruženje.

Osim digitalizacije administrativnih procedura, privrednicima su na raspolaganju online registri izvoznika, napredni alati za statističku analizu vanjskotrgovinske razmjene po tarifama i državama te specijalizovane e-learning platforme za edukaciju. Ovi servisi smanjuju troškove, ubrzavaju prekogranični promet robe i pružaju ključne tržišne informacije u realnom vremenu. Ponuda e-usluga dodatno je proširena interaktivnim profilima zemalja za lakše planiranje proboja na strana tržišta, redovno ažuriranim pregledom važećih cijena goriva te pristupom bazama pravne regulative i zakonskih propisa ključnih za domaće poslovanje.“

Zelena tranzicija je uslov, ne izbor

Zelena tranzicija i cirkularna ekonomija postaju ključni kriterijumi na tržištu EU. Jesu li naši najveći izvoznici spremni za ove rigorozne ekološke standarde? Obraćaju li se Komori za savjete oko procedura, kako bi barem izbjegli finansijske penale pri izvozu u EU?

„Bosna i Hercegovina je izrazito izvozno orijentisana ekonomija, a Evropska unija je naše najvažnije izvozno tržište. Zbog toga zelena tranzicija više nije pitanje izbora, već uslov za očuvanje konkurentnosti. Sve veći broj kompanija je svjestan da će usklađenost s evropskim propisima biti ključna za zadržavanje postojećih kupaca i osvajanje novih tržišta. Međutim, stepen spremnosti još uvijek značajno varira – dok velike izvozne kompanije već intenzivno rade na usklađivanju sa ESG zahtjevima, izvještavanju o emisijama i optimizaciji proizvodnih procesa, mala i srednja preduzeća tek ulaze u taj proces.

Posljednjih godina bilježimo kontinuiran rast broja upita kompanija koje traže stručnu podršku u vezi s evropskim regulatornim okvirom. Najviše interesa postoji za Mehanizam za prilagođavanje ugljika na granicama (CBAM), ESG izvještavanje, energetsku efikasnost, upravljanje otpadom i zahtjeve cirkularne ekonomije. Kompanije su svjesne da neusklađenost može rezultirati dodatnim troškovima, gubitkom konkurentnosti, pa u određenim slučajevima i finansijskim penalima ili otežanim pristupom tržištu EU. Upravo zato Komora kroz edukacije, savjetovanja i stručne programe nastoji pomoći privredi da se na vrijeme pripremi za nove zahtjeve. Samo u posljednjih nekoliko mjeseci, 150 predstavnika bh. kompanija koje izvoze ili planiraju izvoz proizvoda obuhvaćenih mehanizmom CBAM-a je učestvovalo u besplatnim radionicama koje smo kroz Centar za odgovorno poslovanje  organizirali o ovoj temi.  Vrlo korisne informacije, dokumente i alate za samoprocjenu, privrednici mogu naći na web stranici Centra za odgovorno poslovanje, odnosno na https://zelenaekonomija-rbhbih.komorabih.ba/.“

Govoreći o ekologiji i cirkularnoj ekonomiji, koliko domaće kompanije prepoznaju potencijal reciklaže, ponovne upotrebe sirovina i energetske efikasnosti kao način za smanjenje troškova i povećanje profitabilnosti?

„Kada je riječ o cirkularnoj ekonomiji, primjetan je pozitivan pomak u djelovanju domaćih kompanija. Sve više njih prepoznaje da reciklaža, ponovna upotreba sirovina, efikasnije korištenje resursa i ulaganje u energetsku efikasnost nisu samo ekološke mjere, već i poslovne prilike. Smanjenje potrošnje energije i sirovina direktno utiče na smanjenje proizvodnih troškova, povećava otpornost kompanija na rast cijena energenata i sirovina te doprinosi većoj profitabilnosti.

Ipak, potencijal je i dalje daleko od iskorištenog. Najveći izazovi su nedostatak stručnih kapaciteta, finansijskih sredstava za investicije i dovoljno praktičnih znanja o implementaciji zelenih rješenja. Zbog toga je uloga institucija, poput Spoljnotrgovinske komore BiH, da kompanijama pruže informacije, edukaciju i povežu ih sa dostupnim izvorima finansiranja i primjerima dobre prakse. Iskustvo pokazuje da kompanije koje su na vrijeme započele zelenu tranziciju danas ne samo da lakše ispunjavaju zahtjeve evropskih kupaca, već ostvaruju i značajne uštede, povećavaju svoju konkurentnost i dugoročnu održivost poslovanja.“

Znanjem do konkurentnosti

Ovaj intervju radimo u sklopu projekta 100 najvećih u BiH i regionu i 100 EXPO-a. Koja je Vaša poruka liderima bh. privrede?

„Naša zemlja ima kompanije, resurse i kadrove koji se mogu nositi s izazovima i uspjeti, bez obzira na poteškoće s kojima se susreću. Privrednici su nositelji razvoja Bosne i Hercegovine jer, uprkos izazovnim vremenima, ostvaruju zapažene rezultate, plasman robe i usluga na domaćem i svjetskom tržištu. Bosna i Hercegovina ima privredu koja zna odgovoriti izazovima vremena, naše kompanije sve uspješnije posluju na međunarodnim tržištima, ulažu u inovacije, unapređuju kvalitet i jačaju svoju konkurentnost. Naš zadatak, kao institucije koja predstavlja privredu, je stvarati prilike da taj potencijal bude još vidljiviji i snažnije povezan s regionalnim i svjetskim partnerima. Zbog toga podržavamo aktivnosti koje doprinose internacionalizaciji poslovanja, promociji izvoza i jačanju ekonomskih veza. Kao dugogodišnji suorganizator manifestacije „100 najvećih u BiH i regionu“, s ponosom ističemo da je ovaj događaj tokom godina izrastao u prepoznatljiv i relevantan regionalni brend koji okuplja lidere privrede i promoviše poslovnu izvrsnost.

Smatram da su stabilan poslovni ambijent i internacionalizacija ključ za dugoročni rast i konkurentnost naših kompanija na globalnom tržištu. Ovaj put zahtijeva stalnu saradnju između privatnog sektora i donositelja odluka, ali vjerujem da zajedničkim naporima možemo stvoriti uvjete za snažniji i održivi privredni razvoj. Komora će, kao i do sada, biti uz privrednike i nastojati, u skladu sa svojim nadležnostima i mogućnostima, dati svoj doprinos u kreiranju povoljnijih uslova za poslovanje.“