Marko Kubatlija, FIPA BiH: Investitori ne traže savršenu državu, već predvidivost, jasne rokove i jednostavne procedure
Savršena zemlja za ulaganje ne postoji. Strani investitori je čak i ne traže. Oni traže onu u kojoj mogu planirati, onu u kojoj će znati koliko traju određene procedure, koliko će ih nešto koštati, kome se trebaju obratiti kada imaju pitanje ili problem i kada mogu očekivati da njegova investicija počne proizvoditi rezultate.
Bosna i Hercegovina ima adute koje investitori prepoznaju: geografsku blizinu EU, industrijsko iskustvo, prirodne resurse i kvalifikovanu radnu snagu. Ali, između potencijala i konkretne investicije još uvijek stoji pitanje predvidivosti poslovnog okruženja.
Reinvestiranje zarade stranih kompanija
O tome koliko je stranog kapitala posljednjih godina stiglo u BiH, gdje investitori danas vide prilike, a gdje prepreke te šta bi država morala mijenjati da put od investicione odluke do prve proizvedene jedinice bude kraći i jednostavniji, razgovarali smo s Markom Kubatlijom, direktorom FIPA-e.
Kada bismo podvukli crtu pod podatke od posljednjih pet godina o direktnim stranim ulaganjima u BiH, kakvu bismo sliku dobili?
„Ako posmatramo period od 2021. do 2025. godine, vidimo da je priliv direktnih stranih investicija u BiH, uz određene oscilacije, značajno rastao u odnosu na početak tog perioda. Prema podacima Centralne banke BiH, priliv je iznosio oko 1,183 milijardu BAM u 2021., 1,659 milijardu BAM u 2022., 2,107 milijarde BAM u 2023., 1,661 milijardu BAM u 2024. i 1,41 milijardu BAM u 2025. godini.
Dakle, nakon snažnog rasta do 2023. godine, posljednje dvije godine donijele su određeno usporavanje. Kada govorimo o strukturi, BiH ima relativno snažnu bazu stranih ulaganja u proizvodnji, finansijskim uslugama, trgovini i telekomunikacijama. Proizvodni sektor čini najveći dio ukupnog stanja FDI, dok su među vodećim oblastima i bankarstvo, trgovina i telekomunikacije.
Ono što je posebno važno jeste da značajan dio investicija dolazi kroz reinvestiranje zarade postojećih stranih kompanija. To je, s jedne strane, potvrda da strani investitori, koji su već u BiH, nastavljaju poslovati i širiti svoje aktivnosti. S druge strane, za FIPA-u je izazov da povećamo broj potpuno novih, greenfield investicija.“
Evropske kompanije nastoje skratiti lance snabdijevanja. Da li je BiH uspjela kapitalizirati geografsku blizinu EU?
„Geografski položaj Bosne i Hercegovine definitivno jeste jedna od naših važnih prednosti, ali sam geografski položaj nije dovoljan. Investitoru su potrebni brzina, predvidivost, infrastruktura, kvalifikovana radna snaga i efikasne procedure.
Blizina Evropske unije daje BiH objektivnu prednost u procesima približavanja proizvodnje evropskim tržištima i diversifikacije lanaca snabdijevanja. Naša zemlja ima i snažnu industrijsku tradiciju, posebno u metaloprerađivačkoj, mašinskoj, drvnoj i drugim proizvodnim djelatnostima.
Međutim, moramo biti realni: konkurencija u regionu je veoma jaka. Zato više nije dovoljno reći da smo „blizu EU“. Moramo investitoru ponuditi konkretan razlog da izabere BiH, spremnu lokaciju, infrastrukturu, pouzdane dobavljače, dostupnu radnu snagu i što kraći put od investicione odluke do početka proizvodnje.“
Energetski sektor važan ulagačima
Koje industrije danas imaju najveći potencijal za privlačenje investicija visoke dodane vrijednosti?
„Ne bih izdvojio samo jednu industriju. BiH ima potencijal u više oblasti, ali vidimo prostor za proizvodnju proizvoda visoke dodatne vrijednosti , IT i digitalne usluge, energetiku s fokusom na obnovljive izvore energije, naprednu metaloprerađivačku i mašinsku industriju, kao i turizam.
Posebno je značajno to što se IT sektor već profilirao kao jedan od sektora sa izvoznim potencijalom. Informacijsko-komunikacijski sektor je među najbrže rastućim sektorima, a ulaganja u ovoj oblasti doprinijela su digitalnoj transformaciji i rastu izvoza usluga.
Istovremeno, naša tradicionalna industrija ne treba biti posmatrana kao sektor niske dodatne vrijednosti. Upravo su metaloprerađivačka, mašinska, drvna i elektroindustrija oblasti u kojima domaće kompanije već imaju iskustvo, izvozna tržišta i mogućnost da kroz nove tehnologije pređu na složenije i profitabilnije proizvode.“
Kakvo je interesovanje za vjetroparkove, solarna postrojenja i zelenu proizvodnju? S kojim se preprekama investitori susreću?
„Interesovanje postoji i energetski sektor će sigurno biti jedan od važnih pravaca budućih ulaganja. To potvrđuje i struktura postojećih projekata, ali i interes investitora s kojima FIPA razgovara.
Međutim, kod energetskih projekata investitoru nije dovoljna samo dobra lokacija ili prirodni potencijal. Ključni su jasni regulatorni okvir, dostupnost elektroenergetske mreže, transparentne i predvidive procedure, prostorno-planska dokumentacija, dozvole i rokovi.
Upravo zato je za razvoj ovog sektora neophodno dodatno pojednostaviti i harmonizirati procedure. OECD također ukazuje na potrebu za efikasnijim sistemom registracije, dozvola i licenci u BiH, uključujući primjenu pristupa zasnovanog na riziku i izbjegavanje nepotrebnih administrativnih zahtjeva.
FIPA može pomoći investitoru da se snađe u sistemu i poveže s relevantnim institucijama, ali dugoročno rješenje mora biti efikasniji sistem na svim nivoima vlasti.“
Investitori traže odgovore i transparentnost
Kada razgovarate s potencijalnim investitorom, šta su njegove prve impresije, a šta glavne bojazni?
„Prva impresija je često pozitivna. Investitori prepoznaju geografski položaj, prirodne resurse, industrijsku tradiciju, dostupnost radne snage i mogućnost pristupa širem evropskom tržištu.
Ali nakon početnog interesa dolaze konkretna pitanja: Koliko traje registracija? Koliko dozvola je potrebno? Ko je nadležan? Koliko traje njihovo izdavanje? Kakva je infrastruktura? Mogu li brzo zaposliti potrebne radnike?
Politička i institucionalna složenost sigurno nije prednost. Međutim, važno je reći da investitori uglavnom ne traže idealno okruženje, oni traže predvidivo okruženje.
Ako investitor zna proceduru, rok, trošak i nadležnu instituciju, on može planirati. Najveći problem nastaje kada postoji neizvjesnost.“
Šta država mora hitno uraditi da put od registracije do prve proizvedene jedinice traje mjesec, a ne godinu?
„Moramo prije svega pojednostaviti i ubrzati procedure. To znači manje administrativnih koraka, jasne rokove, digitalizaciju, bolju koordinaciju institucija. Bilo bi poželjno uvesti sistem „One Stop Shop“, što znači da se svi potrebni koraci za pokretanje biznisa završavaju na jednom mjestu. Potrebno je sistematski analizirati sve dozvole i saglasnosti koje investitor mora pribaviti i utvrditi koje su zaista neophodne, a koje se mogu ukinuti ili objediniti.
OECD upravo preporučuje dalje skraćivanje i pojednostavljenje registracije poslovnih subjekata, kao i bolje međusobno priznavanje procedura i racionalizaciju sistema licenci i dozvola.
FIPA je spremna biti partner u tom procesu jer mi najbolje vidimo gdje investitori nailaze na probleme. Glas investitora mora biti jedan od izvora za kreiranje reformi.“
Veličina zemlje nije ograničenje
Posmatraju li strani investitori BiH kao izolirano tržište ili kao dio Zapadnog Balkana?
„Sve više je posmatraju u regionalnom kontekstu. Za ozbiljnog međunarodnog investitora granice pojedinačnih tržišta nisu jedini kriterij. On gleda cijeli region, troškove, dostupnost radne snage, infrastrukturu, dobavljački lanac i pristup tržištima.
Zato BiH ne treba svoju veličinu posmatrati kao ograničenje, nego kao dio šire investicione priče. Naša prednost može biti u tome da kompanija proizvodi u BiH, koristi domaće dobavljače i radnu snagu, a plasira proizvode na mnogo veće regionalno i evropsko tržište.“
Koliko su kompanije sa liste „100 najvećih“ najbolji ambasadori BiH?
„Veoma su važne jer strani investitor često više vjeruje konkretnom poslovnom rezultatu nego bilo kojoj promotivnoj prezentaciji. Kada potencijalnom investitoru pokažemo kompaniju koja već posluje u BiH, izvozi, zapošljava ljude, reinvestira i širi proizvodnju, onda pokazujemo da poslovni model funkcioniše u praksi.
Zato su uspješne domaće kompanije, ali i postojeći strani investitori, naši najbolji ambasadori. Posebno je važno povezivanje stranih investitora sa domaćim kompanijama kroz dobavljačke lance, zajedničke projekte, transfer tehnologije i zajednička ulaganja.“
Povezivanje ljudi i znanja sa kapitalom
Koje konkretne oblike podrške FIPA nudi postojećim investitorima koji žele širiti poslovanje?
„FIPA ne daje finansijsku podršku stranim investitorima. Njena podrška stranim investitorima se ogleda u tome da povezuje investitore s lokalnim nosiocima investicijskih projekata, da prati investitora kroz sve faze implementacije projekta, počevši od registracije firme do okončanja investicija. Pored toga, identifikuje probleme s kojima se suočavaju, otklanja administrativne prepreke u okviru svojih nadležnosti, a tamo gdje to ne može, uključuje i druge nadležne institucije s ciljem rješavanja otvorenih pitanja. Kompanija koja je već prošla proces ulaska na tržište ima manje nepoznanica i može relativno brzo povećati proizvodnju, broj zaposlenih i izvoz.
Istovremeno, iskustva postojećih investitora koristimo kao važan izvor informacija za unapređenje poslovnog ambijenta.“
Za kraj, koja je Vaša glavna poruka privrednicima za naredne tri godine? Gdje je najveći neiskorišteni potencijal BiH?
„Naš najveći potencijal vidim u ljudima, industrijskom znanju, prirodnim resursima i geografskoj poziciji, ali i u povezivanju svega toga s tehnologijom i kapitalom. Ne trebamo težiti samo većem broju investicija, nego kvalitetnijim investicijama, onima koje donose nove tehnologije, veće plate, izvoz, razvoj domaćih dobavljača i transfer znanja.
Naš cilj je da investitoru pomognemo da od prve informacije dođe do realizacije projekta, a postojećem investitoru da proširi poslovanje. Bosna i Hercegovina ima mnogo više potencijala nego što se često vidi izvana. Na nama je da taj potencijal pretvorimo u konkretne investicije, nova radna mjesta, izvoz i dugoročni ekonomski rast.“