Mirko Radonjić, glavni i odgovorni urednik eKapije: Poslovna informacija kao regionalni brend

Svake godine tokom proteklih 20 ljeta, kroz eKapiju, jedan od vodećih poslovnih portala u regionu, prolazilo je sve više informacija namijenjenih biznis-zajednici, sa ciljem da joj pomognu i olakšaju posao: vremenom, eKapijine vijesti postale su brend i među širom publikom, koja ih sve više čita: ekonomija je, povrh svega, život. U sinergiji poslovnog i opšteg interesa ogleda se snaga tog brenda, na njegov veliki jubilej.

- Prije dvije godine obilježili smo punoljetstvo našeg portala pomalo se razmećući brojkama, a sada moramo da priznamo da je to tada moglo mnogo bolje, pošto su nam sve brojke odonda značajno porasle – kaže nam Mirko Radonjić, višegodišnji glavni i odgovorni urednik eKapije, iskusan beogradski novinar i dodaje: – Zato se sada brojkama nećemo razmetati, samo ćemo, ukratko, reći da je naš mjesečni auditorijum milionski, a da je poslovnih korisnika našeg sistema više od 20.000, da godišnje objavimo oko 50.000 vijesti i izvještaja i obradimo blizu 200.000 tendera.

Ima se utisak da ste brojkama zadovoljni...

- Jesmo, o, da. Dovoljno nam je da pogledamo koliko naših tekstova svakodnevno preuzimaju drugi mediji. Nekima je tako najlakše, da ne istražuju i ne pišu sami, ali mi se ne bunimo – u posljednje vrijeme Google to sve lijpo posloži po zaslugama. Ako svijetom danas  vladaju algoritmi, trenutno smo u njihovoj milosti.

Šta je to što eKapija nudi medijskoj sceni, ne bi li je obogatila?

- Normalnost, rekao bih, i to onu staru. A onda, informacije o svemu novom i značajnom što se dešava na planu ekonomije, u zemljama našeg regiona, ali i u svijetu. Vijesti koje će pomoći kompanijama i preduzetnicima da budu uspješniji, ali istovremeno i privući širu čitalačku publiku: ako se sve poklopi, tim bolje.

Koje teme najviše interesuju vaše čitaoce, posebno privrednike među njima?

- Investicije su broj 1 na eKapiji, u toj mjeri da sebe ponekad nazivamo i investicionim portalom. Informacije o novim fabrikama, trgovinama, stambenim, poslovnim ili mješovitim kompleksima hvatamo u letu, u principu prije drugih medija, i to je posljedica pažljivog istraživanja i sistematskog praćenja izvora.

Infrastruktura se među investicijama izdvaja: kada objavimo tekst kuda će tačno proći neka dionica autoputa, svako ko živi na tom pravcu klikne da pročita. Tako smo postali predmetom pažnje i populacije mimo svijeta biznisa i preduzetništva. Onda, željeznice, tramvaji, aerodromi... javni objekti poput bolnica, škola, pozorišta, bazena i fudbalskih stadiona: sve su to naše teme – i teme naših pratilaca.

Kao urednik jednog od vodećih regionalnih portala, recite nam u kojoj mjeri privrede regiona zavise jedna od druge?

- Zavise u odlučujućoj mjeri, ili, da napišemo kako jeste: stepen njihove međuzavisnosti je direktno proporcionalan nivou razvoja svake od njih pojedinačno. Veoma je rijedak primjer bogatih država izolovanih od okruženja. OK, to je Izrael, ali riječ je o de facto 51. američkoj državi, pa tu ima i onoga: “Mogla bi i moja pokojna baba tako...” osim što možda ne bi željela kao oni. Ili bogato ostrvo, a okolo – okean: oko broda svuda voda. Da se okanemo, dakle, “vađenja” na pojedinačne slučajeve: našim brodićima treba mirno more bogato morskim plodovima. Ne možemo to more da obogatimo – osim zajedno.

Koliko su privrede zemlja regiona međusobno povezane, i koji su ključni sektori ili industrije u kojima vidite najveći potencijal za saradnju i zajednički rast?

- Povezane jesu, ali ne dovoljno. Vidimo mi to dobro. Desi se, na primjer, da važna i zapažena ekonomska vijest iz Srbije, kada je prenesemo na BH-sajt, bude veoma slabo čitana. A tek obratno... To ne bi bilo tako, da su tržišta u većoj mjeri povezana. Moramo shvatiti da ovakvo stanje - košta. Smatram da je poželjno i znatno više prekograničnih investicija, u raznovrsnijim oblastima. To je slaba tačka još od vremena SFRJ, kada je gotovo beznačajan udio ukupnih investicija prelazilo međurepubličke granice, ali je tada bar stepen industrijske kooperacije između republika u izradi složenijeg gotovog proizvoda bivao solidno veliki.

Kada je riječ o privrednim granama, sve što smo mogli da shvatimo urušavanjem casino-ekonomija, slomom iz 2008. godine, to je da privreda treba da bude razgranata i razvijena na širokom frontu, da je apsurdno zanemarivati, na primjer, čitave grane industrije. Socijalistička Jugoslavija je tu još kako bila na dobrom putu, a naknadni eksperimenti sa deindustrijalizacijom, ili sa komičnim pričama da je “naša šansa poljoprivreda”, da umjesto rudnika i fabrika treba da sadimo šljive i pečemo rakiju, upravo su nas postavili na rep evropske raspodjele bogatstva. To su doskočice iz čaršijskih pripitih razgovora i dijalozi iz nekih legendarnih domaćih filmova, koji su ipak bili ograničenog, populističkog dosega. Uostalom, te stvari je čak i Tramp shvatio.

eKapija pokriva, najdirektnije, tri tržišta: Srbiju, BiH i Crnu Goru. Da li sve ovo što ste rekli važi i za slučaj da se u bliskoj budućnosti u Evropsku uniju od tih država učlani samo Crna Gora, što se i pominje kao mogućnost?

- Ne bi to bio smak svijeta, sigurno ne kraj trgovine i investicija, jer za tako nešto nema osnova, baš naprotiv. Pomenimo slučaj Slovenije, gdje je u današnje vrijeme grupacija iz Srbije vlasnik vrhunskog hotela na obali, kao i jednog aerodroma i banke, a isti vlasnik razvio je posao i u Hrvatskoj. Lično, ne zato što je riječ baš o Crnoj Gori – moje prezime ukazuje na taj ugao, ali sam drugom polovinom svog porijekla bliži tromeđi sa Makedonijom i Bugarskom – ili o Albaniji, o čijem se skorom učlanjenju u EU takođe govori, smatram da bi možda i bilo dobro da neko iskorači u tom smjeru i time navede komšije da porazmisle o svemu. Treba ljude katkad i prodrmati.

Koja je dalja vizija i misija vaše kuće?

- Uh, svijet je pun lažnih proroka, a bogme i kojekakvih vizionara. Meni su draže riječi bivšeg njemačkog kancelara Helmuta Šmita: “Čovjek koji ima vizije treba da posjeti ljekara”. Daću vam primjer: ovdje gdje su kancelarije eKapije, kod Beogradske arene, planirano je bilo da prođu tri linije metroa (prva, treća i peta) i još dvije linije regionalnog metroa (prigradske željeznice kao pariski RER). Prošlo je više od pola vijeka od te vizije, i poneko od nas na posao dolazi kolima, ostali autobusom, ja pješke, ali metroom bogami još niko ne dođe. Umjesto da gleda u budućnost iza horizonta sagledivosti, bolje je da svako radi svoj posao.

Misiju u medijima, takođe, ne treba shvatiti tako što se izvještavanje – istinitost – podredi svome egu, kao što to uvijek čine na primjer nacional-šovinisti. Takve stvari držimo pred svojom kapijom, zaključanom. Kažemo da je naša misija da povezujemo poslovne ljude regiona. Dobra informacija je preduslov za valjan račun, a onda je i krčmar zadovoljan, a gosti se množe.

Množi li se čitalačka publika eKapije?

- Da, još kako! U Srbiji recimo, najpopularniji sportski portali nisu na tablicama čitanosti mnogo ispred nas. A oni pišu o Zvijezdi i Partizanu. Vrijeme koje ne razlučuje istinu od laži i “bullshita” učinilo je da medijska scena postane nalik publici društvenih mreža, usmjeravanoj i razdraživanoj algoritmom, publici robota po senzibilitetu nalik fudbalskim huliganima. Ljudi sjede u fotelji i svađaju se s televizorom, ne sa televizijom, jer svako gleda onu stanicu koja mu odgovara, pa ispada da se oni upravo svađaju sa aparatom. Javnost, društvo, nestaje nam pred očima. Zastrašujuće je sve to, ali je glupo sasvim mu se predati i podati. Zato se mi trudimo da budemo drukčiji i za to dobijamo priznanje od čitalaca.

Prethodne nedjelje i mjeseci po svim parametrima čitanosti bili su rekordni za eKapiju. Današnje brojke nisu iz iste dimenzije kao one od prije sedam-osam godina, naši najčitaniji tekstovi imaju dvadesetak puta više pregleda nego tada. A zašto to? Ne zato što smo, kako se nevješto kaže “objektivni”: objektivnost ne postoji i nikad se nije postavljala kao uslov pred kvalitetne medije, jer njihov sadržaj prave subjekti, živi ljudi – ne može se od mene, na primjer, očekivati da se neutralno odnosim prema nekom beogradskom gradonačelniku ako smatram na osnovu činjenica meni poznatih i mnom protumačenih da od rimskog Singidunuma veći duduk nije vodio grad. A ipak su to moje činjenice, za koje samo mogu da smatram da su opšte, i koliko god da sam ja u njih siguran, one po sebi nisu sasvim sigurne.

Od nas se, međutim, traži korektnost: ne možete svjesno da obmanjujete javnost, da pišete i da govorite što nije, a da prećutkujete što vam ne odgovara a važno je. Dakle: “Gradonačelnik: ...”, pa korektno prenesete šta je duduk izjavio. Samo tako može i nikako drukče ne smije. Komentari su slobodni, činjenice su svete. To je osnovni kriterijum koji se trudimo da ispunimo. Na žalost, mnoge nije briga - u današnje vrijeme, da se ne lažemo, gotovo nikoga i kao posljedica svijet je jedna dolina žalosnih vrba postistine o koje je obješen čovjek kao o klin. Zato čitaoci traže kapiju na koju će izaći iz začarane avlije u koju su ih zaključali.

Pomenuli ste komentare medijskih profesionalaca, a kakvi su oni koje vam pošalju čitaoci na objavljene tekstove?

- Kao na društvenim mrežama, ima ih raznih, pa i katastrofalno loših, među njima i poraznih po ljudski rod, nažalost, ali i njih puštamo ako nikoga ne vrijeđaju, jer treba da se vidi u čemu je ovdje problem. Iskreno, pošto pratim to, mislim da je veći kvalitet komentara na američkim Youtube-kanalima gdje se prepire o košarci riječnikom iz geta, nego na opšteinformativnim portalima i na društvenim mrežama u našem dijelu svijeta. Još u toj konkurenciji čitaoci eKapije dođu kao neka elita. Smatram da bi valjalo pojačati obrazovni sistem, uz naglasak na predmet Logika, koji treba da se uči svih 12 godina, još od prvog razreda – samo kada bismo imali dovoljno diplomiranih filozofa da predaju.

Da li se poslovni ljudi, ipak, razlikuju u pozitivnom smislu od generalne publike?

- Da, više nego što se bilo ko razlikuje, zapravo. Treba reći da je kroz već pomenutu masovnu kulturu u naš mentalitet usijecan prezir prema poslovnom svijetu, preduzetnicima. Zli direktori! Uzmite Bosnu na primjer, među prvima koji su ljestvicu podizali više, meni pada na pamet Emerik Blum, jedan direktor. A ko će da pootvara fabrike i da napravi novac za asfaltiranje seoskih džada? Mislim da je širenje takvog sentimenta, bez pretjerivanja, organizovani zločin protiv sopstvenih društava. Na njegovom udaru je, zapravo, najracionalniji dio populacije, onaj koji stvara osnovne preduslove za civilizaciju. Da li bi bilo Mikelanđela, da ne bi bankara Medičija?  

I na kraju, jedno pitanje koje je prije 20 godina, kada se eKapija otvorila, moglo samo da se nasluti, a sada je legitimno: pribojavate li se u redakciji da će vještačka inteligencija preuzeti vaš posao?

- Ne, jer bi to značilo apokalipsu. Znate kako, novinarstvo je elitna profesija - ne školuju se slučajno od rata naovamo novinari uporedo sa diplomatama – i tim poslom na kvalitetan način može da se bavi nevelik postotak stanovništva. Ako bi mašine umjele bolje od toga, bojim se da će u tom slučaju zavladati svijetom. Da se razumijemo, od rđavih novinara strojevi već mogu bolje.

Treba reći da je eKapija i prije masovnije primjene AI-ja nastojala da bude “smart” i da korisnicima ponudi pametan proizvod. Sopstvenim IT-rješenjima, sve smo odavno personalizovali, prilagodili potrebama konkretnih klijenata: pretplatnik iz sektora visokogradnje, na primjer, dobiće u našem dnevnom biltenu informacije iz oblasti visokogradnje, plus najvažnije vijesti dana, a ne priču koja se tiče samo poljoprivrednika. Svaki pretplatnik, takođe, može i da prati “svoju” verziju eKapije na našem portalu. Osim klasičnih medijskih vijesti, pretplatnicima nudimo opsežne informacije o tenderima, konkursima, događajima, o promjenama regulative, učesnicima na tržištu, konkurentima... Na te informacije gledamo kao na sopstveno blago, dijeleći ga sa svojim partnerima. A AI, dakle, ukoliko je inteligentnija, biće nam i pauzdaniji poslovni partner – kaže Mirko Radonjić, glavni i odgovorni urednik eKapije.

S. Stanković

Regionalni poslovni portal eKapija tradicionalni je medijski partner izbora “100 najvećih u BiH”  kao i ovogodišnjeg sajma privrede Sarajevo EXPO 2025, na kojem će naši predstavnici biti prisutni s ciljem praćenja i izvještavanja o ključnim temama i učesnicima.