OECD upozorava: Migracija radne snage pada, a bogate zemlje ostaju bez radnika

U Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama raste neprijateljstvo prema imigrantima, dok se istovremeno najbogatije ekonomije suočavaju s ozbiljnim nedostatkom radne snage.

U takvim okolnostima posebno odjekuje izvještaj Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), koji je prošlog mjeseca prošao gotovo nezapaženo. Prema tom izvještaju, migracija radne snage u 38 zemalja članica OECD-a u 2024. godini pala je za više od petine, uprkos činjenici da društva ubrzano stare i da poslodavci sve teže nalaze radnike.

OECD navodi da pad nije primarno rezultat slabije potražnje za radnicima, već rastućeg političkog otpora imigraciji i pooštravanja viznih pravila u pojedinim industrijaliziranim zemljama. Istovremeno, privremena migracija radne snage nastavlja rasti, što pokazuje da potreba za radnicima nije nestala, već se mijenja način na koji zemlje dopuštaju ulazak i ostanak.

Veći dio pada stalne migracije, prema riječima analitičarke OECD-a Ane Damas de Matos, može se povezati s promjenama politika u Ujedinjenom Kraljevstvu i na Novom Zelandu. Na Novom Zelandu pad je povezan sa završetkom postpandemijske sheme boravka koja je omogućila trajno naseljavanje više od 200.000 privremenih migranata i članova njihovih porodica.

Ujedinjeno Kraljevstvo je, nakon Brexita, reformisalo vizne propise za zdravstvene radnike – pooštreni su kriteriji za poslodavce, a članovima porodice je ograničen dolazak, što je dovelo do naglog pada broja zahtjeva za vizu. OECD upozorava da je upravo zdravstveni sektor među najpogođenijima, jer se nedostatak kadra dodatno produbljuje.

Stručnjakinja za migracije Seeta Sharma smatra da su stroža pravila za strane studente u UK kontraproduktivna, jer je “put od univerziteta do posla sada ograničen”. To bi, upozorava, moglo smanjiti interes za studiranje, posebno među studentima iz Indije, koji neće ulagati velike iznose u obrazovanje bez jasne perspektive zapošljavanja.

Izvještaj OECD-a pokazuje i odakle dolazi najviše doseljenika: Indija je sa oko 600.000 doseljenika prošle godine bila ubjedljivo na prvom mjestu, a slijede Kina i Rumunija. Trendovi, međutim, jasno poručuju da se sve više sudaraju dvije stvarnosti – političko raspoloženje koje traži restrikcije i ekonomska potreba za radnicima bez kojih sistemi teško funkcionišu.