Kolačići i privatnost

Koristimo kolačiće kako bismo poboljšali vaše iskustvo na našem sajtu, analizirali promet i prilagodili sadržaj. Klikom na "Prihvati sve" pristajete na korištenje svih kolačića. Saznajte više

PočetnaTržištaZa 10 auta skoro 3,5 miliona KM: Ovo su najskuplji automobili uvezeni u BiH ove godine

Za 10 auta skoro 3,5 miliona KM: Ovo su najskuplji automobili uvezeni u BiH ove godine

Iako većina građana u Bosni i Hercegovini živi s više nego skromnim primanjima, dio kupaca ni ove godine nije štedio kada je riječ o luksuznim automobilima.
AUTOR:Mersa Sejfic-Mujanovic
28.12.2025
Za 10 auta skoro 3,5 miliona KM: Ovo su najskuplji automobili uvezeni u BiH ove godine

Podaci Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH pokazuju da je za deset najskupljih automobila uvezenih u BiH izdvojeno gotovo 3,5 miliona KM, približno kao i prošle godine.

Najskuplji među njima bio je Porsche 911 GT3 RS, za koji je, prema podacima UIO, izdvojeno 436.833 KM. Riječ je o sportskom modelu poznatom po snažnim performansama i atmosferskom motoru, koji važi za jedan od najpoželjnijih “trkačkih” automobila u civilnoj verziji.

U vrhu liste nalazi se i Mercedes G-klasa, čija je vrijednost bila blizu 400.000 KM. U top deset najskupljih uvezenih automobila dominiraju upravo ova dva brenda – na listi se nalazi još pet Porschea i dva Mercedesa, pri čemu je svaki pojedinačno koštao više od 350.000 KM.

Među najluksuznijim vozilima uvezenim ove godine našao se i italijanski Lamborghini Urus 636, čija je vrijednost bila oko 335.000 KM, što potvrđuje da potražnja za SUV luksuznom klasom i dalje raste.

Prilikom uvoza ovih automobila, prema istim podacima, plaćene su uvozne dažbine u ukupnom iznosu od 578.879 KM, što pokazuje da ovakvi uvozi imaju i direktan fiskalni efekat.

Sociolog Vedran Francuz smatra da sve veća kupovina skupe imovine danas sve manje ima veze s realnim potrebama, a sve više sa simbolikom i statusom. Kako navodi, imovina sve češće služi da pošalje poruku uspjeha, moći i društvene vrijednosti pojedinca.

Francuz dodaje da u savremenim, ali i postkonfliktnim društvima poput BiH, materijalni status često postaje zamjena za osjećaj sigurnosti. Kada institucije slabe, a budućnost djeluje neizvjesno, ljudi sigurnost traže u onome što je vidljivo kući, stanu, zemljištu ili automobilu, pa imovina postaje svojevrstan “štit” od straha i nesigurnosti.

Jedan od ključnih motiva, zaključuje Francuz, jeste i stalno društveno poređenje, koje dodatno pojačava potrebu da se posjedovanjem skupih stvari potvrdi vlastita vrijednost u očima okoline.