Dino Selimović, Međunarodni aerodrom Sarajevo: Imamo moderan i efikasan aerodrom na koji naša zemlja može biti ponosna

Od fudbalskog terena do aerodromske piste, karijera Dine Selimovića nije imala mnogo dodirnih tačaka sa klasičnim putem do upravljanja jednim od najkompleksnijih javnih sistema u zemlji. Pet godina bio je na čelu FK Sarajevo, više od sedam godina u BBI banci, gdje je stekao sjajno iskustvo na poziciji direktora marketinga i komunikacija i direktora Sarajevo Business Foruma, a potom radio u kabinetu ministara vanjskih poslova BiH. Svaki od ovih izuzetno različitih sistema ostavio je trag u njegovom menadžerskom pristupu.
„Svako profesionalno iskustvo danas predstavlja važan dio mog menadžerskog pristupa. Sport me naučio da se uspjeh postiže timskim radom, disciplinom i posvećenošću zajedničkom cilju. Više od sedam godina provedenih u BBI banci dodatno su oblikovali moj fokus na rezultate, efikasnost procesa, brzo donošenje odluka i unapređenje organizacijskih procesa, dok mi je iskustvo savjetnika u kabinetu ministara vanjskih poslova Bosne i Hercegovine pomoglo da bolje razumijem ulogu ekonomske diplomatije, međunarodnih odnosa i uticaj globalnih dešavanja na poslovne tokove, što je izuzetno važno u industriji kakva je avijacija“, kaže u intervjuu za Poslovne novine Selimović.
Uspješna i stabilna kompanija
U vrijeme kada Međunarodni aerodrom Sarajevo bilježi historijske rezultate, širi mrežu destinacija, privlači nove aviokompanije i priprema projekte koji bi trebali odrediti njegov razvoj u narednim decenijama, razgovor s prvim čovjekom ovoga sistema nije samo razgovor o broju putnika i novim linijama, već priča o tome kako se upravlja sistemom koji istovremeno mora biti siguran, efikasan i konkurentan.
Voditi kompleksan sistem kakav je međunarodni aerodrom nije samo administrativni posao. Šta je Vama lično bio najveći šok ili najveći menadžerski izazov kada ste preuzeli ovu funkciju?
„Najveći izazov bio je sagledati koliko su svi segmenti aerodromskog poslovanja povezani jer na aerodromu gotovo ne postoji odluka koja utiče samo na jedan proces. Operativne, sigurnosne, komercijalne i infrastrukturne aktivnosti su isprepletene i zahtijevaju visok nivo koordinacije. S druge strane, imao sam privilegiju preuzeti sistem koji su prethodne uprave i generacije zaposlenika godinama gradili i unapređivali. Međunarodni aerodrom Sarajevo je uspješno, stabilno i dobro organizovano javno preduzeće sa potencijalom za rast. Naš zadatak je da taj potencijal pretvorimo u nove razvojne projekte, unaprijedimo korisničko iskustvo i osiguramo dugoročnu konkurentnost na regionalnom tržištu.“

Koliko Vam je važno rušenje stereotipa i pružanje svima jednakih uslova za napredovanje?
„Izuzetno važno. Vjerujem da uspješne organizacije grade kompetentni i motivirani ljudi, a ne stereotipi ili unaprijed formirane pretpostavke. Na Međunarodnom aerodromu Sarajevo žene obavljaju niz operativnih i rukovodećih poslova koji su nekada bili dominantno vezani za muškarce. Rezultati potvrđuju da profesionalizam, stručnost i odgovornost nemaju spol. Među pionirima smo u našoj zemlji kada govorimo o institucionalnom pristupu rodnoj ravnopravnosti. Usvajanjem Plana spolne ravnopravnosti opredijelili smo se da svim zaposlenicima osiguramo jednake prilike za profesionalni razvoj.
Kao menadžeru, najvažnije mi je da kriteriji za napredovanje budu znanje, rad, odgovornost i rezultati. Kada pružite jednake šanse svima, organizacija postaje snažnija, inovativnija i otpornija na izazove.“
Vidljivi rezultati i postignuća
Koliko ulažete u edukaciju i zadovoljstvo ljudi koji su na prvoj liniji kontakta sa putnicima?
„Prvi susret velikog broja posjetilaca s Bosnom i Hercegovinom počinje upravo na Aerodromu Sarajevo i zbog toga je svaki kontakt s putnicima mnogo više od pružanja usluge. To je i predstavljanje države, njenog gostoprimstva i kulture.
Ulažemo u usavršavanja, edukacije, razvoj komunikacijskih vještina i primjenu međunarodnih standarda, dok istovremeno nastojimo unaprijediti uslove rada i graditi organizacijsku kulturu u kojoj se zaposlenici osjećaju cijenjenima. Ističem i da rezultati redovnih istraživanja zadovoljstva putnika, koja provodimo sa ACI Europe, pokazuju da je naše osoblje među najviše ocijenjenim, što je potvrda kvaliteta njihovog rada.“

Kako izgledaju pregovori sa aviokompanijama? Šta je ključni argument kojim ih uvjeravate da izaberu baš Sarajevo?
„Proces privlačenja aviokompanija podrazumijeva detaljne tržišne analize, projekcije potražnje, promociju destinacije i dugoročno partnerstvo. U tom procesu imamo podršku Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i našeg resornog ministarstva, kao i Vlade Kantona Sarajevo, Ministarstva privrede i Turističke zajednice Kantona Sarajevo i zahvaljujući tom partnerskom pristupu posljednjih godina ostvareni su historijski rezultati u razvoju zračne povezanosti.
U razgovorima sa aviokompanijama naši najjači argumenti su kontinuiran rast broja putnika, snažan razvoj turizma, geostrateška pozicija Sarajeva i činjenica da još uvijek imamo značajan neiskorišten potencijal u oblasti zračnog saobraćaja.
Istovremeno ulaganjem u infrastrukturu, usluge i modernizaciju poslovanja šaljemo poruku da želimo biti dugoročan i pouzdan partner.“
Važni partnerski odnosi
Gdje su trenutno najveći investicioni fokusi aerodroma?
„Prioritet je stvaranje aerodroma koji će moći odgovoriti potrebama narednih decenija, ne samo današnjim. Nakon realizacije proširenja putničkog terminala, fokus je na modernizaciji infrastrukture, digitalizaciji procesa i unapređenju operativne efikasnosti.
Među najznačajnijim projektima izdvojio bih planiranu izradu novog Master plana razvoja Međunarodnog aerodroma Sarajevo, dokumenta koji će definisati pravac razvoja u narednih trideset godina. Paralelno radimo na implementaciji ABC (Automated Border Control) kapija za automatsku pasošku kontrolu, što će ubrzati protok putnika i unaprijediti sigurnosne procese.
U toku su projekti unapređenja sadržaja i prostora Terminala B i niz aktivnosti usmjerenih na poboljšanje ukupnog korisničkog iskustva. Cilj svega je moderan, efikasan i tehnološki napredan aerodrom.“

Koji projekti će, po Vašem mišljenju, najviše promijeniti iskustvo putnika u narednim godinama?
„Cilj je da iskustvo putnika bude jednostavnije, brže i ugodnije u svakom segmentu putovanja kroz naš aerodrom. Među projektima koji će putnici najviše osjetiti izdvajaju se uvođenje automatske pasoške kontrole putem ABC kapija, unapređenje sistema za obradu putnika i prtljaga, kao i modernizacija prostora i sadržaja unutar terminala. Fokusirani smo na smanjenje vremena čekanja, povećanje operativne efikasnosti i podizanje nivoa komfora.
Naglašavamo da razvoj aerodroma nije moguće posmatrati izolovano; sarađujemo sa svim relevantnim institucijama i partnerima, od BHANSA-e i Granične policije BiH, preko Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine, do službi hitne pomoći, vatrogasnih jedinica i lokalne zajednice, Općine Ilidža, Kantona Sarajevo... Raduju nas i razvojni planovi Vlade Kantona Sarajevo, kojim bi saobraćajnice koje vode do Aerodroma trebale biti znatno proširene, kao i planovi da se javni saobraćaj unaprijedi i proširi do Aerodroma Sarajevo.“

Stabilnost i otpornost sistema
Na koji način implementirate zelene politike i održivo poslovanje?
„Održivost je pitanje odgovornosti, čega smo kao javna kompanija vrlo svjesni. Razvoj planiramo na način koji je odgovoran prema okolišu i zajednici, radimo na povećanju energetske efikasnosti, modernizaciji sistema rasvjete i optimizaciji potrošnje energije. Svi novi investicioni projekti planiraju se uz poštivanje ekoloških standarda, vodeći računa o dugoročnom smanjenju negativnih uticaja na okolinu.
Ambicija je da rast aerodroma bude usklađen sa principima održivog razvoja. To znači povećavati kapacitete i kvalitet usluge i istovremeno odgovorno upravljati resursima, kako bismo budućim generacijama ostavili modernu i održivu infrastrukturu.
Posvećenost ESG standardima je naše opredijeljenje, ali su nam za uspjeh potrebni i znanje i podrška raznih nivoa vlasti, uključujući i međunarodne partnere sa kojima kroz zajedničke projekte možemo biti jedan od uspješnih primjera zelene tranzicije u BiH.“
Koji su pokazatelji upjeha Vama važniji od same statistike broja putnika?
„Broj putnika je važan pokazatelj, ali jednako važni su i sigurnost i redovnost odvijanja aviooperacija, zadovoljstvo putnika, kvalitet pružene usluge, finansijska stabilnost kompanije, kao i zadovoljstvo zaposlenika. Ako rast broja putnika nije praćen rastom kvaliteta usluge i operativne spremnosti, onda on nema puni smisao.
Danas, kada se avioindustrija suočava sa brojnim globalnim izazovima, najvažnije je graditi stabilan i otporan sistem. Zato uspjeh ne mjerimo samo brojkama. Važno je da Aerodrom Sarajevo raste na održiv način, da zadrži visok nivo sigurnosti i kvaliteta usluge te da bude pouzdan partner putnicima, aviokompanijama i institucijama koje djeluju unutar aerodromskog sistema.“

Glavni grad – prepoznatljiva destinacija
Koliko je teško pronaći i zadržati kvalitetan kadar?
„Ljudski resursi su jedan od najvećih izazova u avioindustriji. Riječ je o sektoru koji zahtijeva visoko specijalizirana znanja, licence, odgovornost i kontinuirano usavršavanje. Kvalitetan kadar je ključni faktor konkurentnosti svakog aerodroma i upravo zato ulažemo u razvoj zaposlenika i stvaranje radnog okruženja u kojem ljudi mogu profesionalno napredovati i graditi dugoročnu karijeru.
Već petu godinu provodimo program školovanja kadrova za potrebe Sektora saobraćaja, čime osiguravamo kontinuitet poslovanja, pravovremeno se pripremamo za sve zahtjevnije operativne sezone i mladim ljudima pružamo priliku da profesionalnu budućnost vežu za avijaciju.
Vjerujem da je ulaganje u ljude najvažnija investicija. Infrastruktura se može izgraditi, tehnologija nabaviti, ali znanje, iskustvo i posvećenost zaposlenika su temelj sigurnosti, kvaliteta usluge i dugoročnog uspjeha svakog aerodroma.“
Šta je zapravo najveća konkurentska prednost Sarajeva u odnosu na druge regionalne aerodrome?
„Autentičnost, identitet i emocija koju ostavlja na posjetioce. Malo evropskih gradova na tako malom prostoru nude spoj bogate historije, kulturne raznolikosti, prirodnih ljepota, vrhunske gastronomije i iskrenog gostoprimstva.
I njegov geografski položaj omogućava povezivanje različitih tržišta, zbog čega posljednjih godina bilježimo snažan rast turističkog prometa, veći interes aviokompanija i sve veći broj međunarodnih događaja.
Ove godine obilježavamo 30 godina od poslijeratnog ponovnog otvaranja. Tokom te tri decenije bio je jedan od simbola obnove, nade i ponovnog povezivanja naše zemlje sa svijetom. Kroz naš terminal su prolazile generacije ljudi koje su odlazile, vraćale se, spajale porodice, gradile poslovne veze i donosile nove prilike ovoj zemlji.
Zato Sarajevo više nije „skriveni dragulj“, nego destinacija koju svijet prepoznaje. Priča o rastu Sarajeva i rastu Aerodroma posljednjih 30 godina je priča o otpornosti, razvoju i otvorenosti prema svijetu.“
Znanje, potencijal i vizija
Međunarodni aerodrom Sarajevo učestvovat će na ovogodišnjem 100 EXPO-u. Sa čime dolazite?
„Planiramo predstaviti rezultate ostvarene u posljednjih nekoliko godina. Govorit ćemo o rekordnom rastu broja putnika, širenju mreže destinacija, privlačenju novih aviokompanija, investicijama i viziji razvoja u narednim decenijama.
Događaji poput 100 EXPO važni su jer okupljaju predstavnike privrede, institucija i investitora, stvarajući prostor za razmjenu iskustava, razvoj novih partnerstava i zajedničko promišljanje budućnosti regiona, a Aerodrom je ključni pokretač turizma, trgovine, investicija i međunarodne povezanosti jedne zemlje.
Želim istaknuti i značaj regionalne saradnje. U svijetu koji je sve više povezan, uspjeh gradimo kroz partnerstva i zajedničke projekte. Zemlje Zapadnog Balkana imaju mnogo prostora za povezivanje, razmjenu iskustava i promociju regiona kao atraktivne turističke i poslovne destinacije.
U tom kontekstu, raduje nas predstojeći World EXPO u Beogradu naredne godine, koji predstavlja jednu od najvećih međunarodnih razvojnih i promotivnih platformi u ovom dijelu Evrope u narednim godinama. Takvi događaji privlače milione posjetilaca, investitora i poslovnih lidera iz cijelog svijeta i predstavljaju priliku da cijeli region dodatno ojača međunarodnu vidljivost i konkurentnost.
Želimo biti aktivan učesnik svih procesa koji doprinose jačanju regionalne povezanosti, ekonomskog razvoja i međunarodne promocije naše zemlje.“
Gdje je danas Međunarodni aerodrom Sarajevo na regionalnoj mapi?
„Međunarodni aerodrom Sarajevo danas se nalazi među najdinamičnijim i najbrže rastućim aerodromima u jugoistočnoj Evropi. Posljednjih godina ostvarujemo rekordne rezultate, širimo mrežu destinacija, privlačimo nove aviokompanije i provodimo investicione projekte koji će oblikovati naš razvoj u narednim decenijama. Rezultati ostvareni u 2026. godini potvrđuju taj trend. Već početkom jula dočekali smo milionitog putnika u ovoj godini, a u prvih sedam mjeseci opslužili smo ukupno 1.244.923 putnika. Samo tokom jula kroz Međunarodni aerodrom Sarajevo prošao je 284.301 putnik uz realizovane 2.254 aviooperacije, dok smo 1. augusta ostvarili novi historijski rekord sa 13.199 opsluženih putnika u jednom danu.
Međutim, naš cilj nije da budemo uspješni samo po statističkim pokazateljima. Želimo biti prepoznati kao moderan, efikasan i pouzdan aerodrom koji predstavlja ovu zemlju na najbolji mogući način i aktivno doprinosi razvoju turizma, privrede i međunarodne povezanosti zemlje.
Siguran sam da imamo znanje, kapacitete i viziju da u narednim godinama dodatno učvrstimo svoju poziciju među vodećim regionalnim aerodromima i nastavimo graditi aerodrom na koji će svi građani Bosne i Hercegovine biti ponosni.“