Veliki cestovni plan: FBiH hoće 300 kilometara brzih cesta

Cilj ovog strateškog opredjeljenja je jasan: rasteretiti postojeće magistralne i lokalne ceste, povećati sigurnost u saobraćaju i stvoriti bolje uslove za razvoj privrede u krajevima koji su godinama infrastrukturno zapostavljeni.

Gdje se već radi, a gdje tek slijedi gradnja

Najviše se do sada odmaklo u Bosansko-podrinjskom kantonu, gdje je u toku izgradnja brze ceste Prača – Goražde. Ovaj projekat se smatra ključnim za dugoročno povezivanje Goražda sa Sarajevom i ostatkom zemlje, posebno u kombinaciji s tunelom Hranjen, koji se često naziva generacijskim projektom.

U Srednjobosanskom kantonu završena je prva dionica brze ceste Lašva - Nević Polje, u dužini od 4,8 kilometara. Ipak, da bi ova saobraćajnica imala puni efekat, potrebno je izgraditi i preostale dionice, posebno one koje prolaze kroz poslovnu zonu Vitez i dalje prema Travniku i Jajcu.

Zapadna Hercegovina je također ušla u novu fazu, nakon što su potpisani ugovori za izgradnju prve dvije dionice brze ceste koja će povezivati Mostar, Široki Brijeg i Grude. U početku će se graditi oko 12 kilometara, a u konačnici bi ova prometnica trebala doseći granicu s Republikom Hrvatskom.

Krajina čeka svoj red

U Unsko-sanskom kantonu fokus je na brzoj cesti Bihać – Cazin – Velika Kladuša, koja bi trebala biti duga oko 47 kilometara. Grad Bihać je već pokrenuo postupak potpune eksproprijacije zemljišta, što je jedan od najzahtjevnijih koraka u pripremi ovakvih projekata. Dugoročno se planira i brza cesta Bihać – Ključ, ukupne dužine čak 106 kilometara.

Prema planovima, ukupna mreža brzih cesta u Federaciji BiH obuhvatila bi i pravce Lašva – Travnik – Jajce (67 kilometara), Mostar – Široki Brijeg – granica s RH (više od 60 kilometara), kao i druge kraće, ali strateški važne dionice.

Zašto su brze ceste važne

Brze ceste se smatraju svojevrsnom kompenzacijom za područja kroz koja ne prolaze autoputevi, ali imaju snažne ekonomske potencijale. One omogućavaju brži i sigurniji saobraćaj, skraćuju vrijeme putovanja i olakšavaju transport roba prema većim tržištima, uključujući i tržište Evropske unije.

Ipak, pred vlastima u Federaciji BiH stoje ozbiljni izazovi od složenog terena i tehničkih zahtjeva, do osiguranja stabilne finansijske konstrukcije, često uz pomoć međunarodnih i evropskih finansijskih institucija.

Ako se planovi budu realizovali prema predviđenoj dinamici, mreža brzih cesta mogla bi u narednim godinama značajno promijeniti saobraćajnu i ekonomsku sliku Federacije BiH, povezujući gradove i kantone koji su dugo čekali modernu cestovnu infrastrukturu.