Amela Muftić, Halcom BiH: Evropa se u platnom prometu mjeri sekundama

Pokretanjem domaćeg sistema instant plaćanja u julu i zahtjevom za pristupanje Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA) koji je Centralna banka BiH u augustu uputila Evropskom vijeću za plaćanja, Bosna i Hercegovina je ove godine napravila iskorak kakav platni promet nije doživio od reforme s početka dvijehiljaditih.

O tome šta te promjene znače za privredu, banke i građane, i zašto ih treba posmatrati kao dio šire priče o evropskim integracijama, razgovarali smo s Amelom Muftić, direktoricom kompanije Halcom, regionalnog lidera u rješenjima za platni promet i elektronsko bankarstvo, koja iza sebe ima i 18 godina iskustva u bankarskom sektoru.

Novac neće čekati da prođu vikend i praznici

Gospođo Muftić, prošle godine razgovarali smo o tome kako digitalizacija mijenja poslovanje, a ove godine fokus je na konkretnim promjenama koje dolaze. U BiH je pokrenut domaći sistem instant plaćanja, a zemlja je napravila i korak prema SEPA-i. Šta to znači za svakodnevno poslovanje domaćih kompanija?

„Bez pretjerivanja, riječ je o jednoj od najznačajnijih promjena u platnom prometu Bosne i Hercegovine u posljednje dvije decenije. Kada novac stiže za nekoliko sekundi, i to 24 sata dnevno, sedam dana u sedmici, mijenja se sama logika upravljanja novcem. Likvidnost više ne „stoji“ preko vikenda ili praznika, dobavljač može isporučiti robu odmah nakon uplate, a finansijski direktor vidi stvarno, a ne jučerašnje stanje.

Guvernerka Centralne banke BiH s pravom je istakla da time dobijamo modernu platnu infrastrukturu usklađenu s evropskim standardima. Ja bih dodala da instant plaćanja i zahtjev za članstvo u SEPA-i nisu dva odvojena projekta, nego dva koraka iste priče: naš platni sistem počinje govoriti istim jezikom kao i evropski. Za kompanije koje izvoze, uvoze ili posluju s partnerima iz EU, to u perspektivi znači da će plaćanje u Njemačku ili Austriju biti jednako jednostavno i jeftinije nego danas. Zato ovo nije novitet samo za bankare, nego promjena poslovnog modela za privredu.“

Halcom ima iskustvo iz Slovenije i Srbije, tržišta koja su već prošla kroz slične promjene. Koja je važna lekcija koju BiH može preuzeti i šta kompanije trebaju uraditi prije nego što promjene postanu obaveza?

„Imamo tu privilegiju da smo isti put već prošli s našim klijentima. Slovenija je kao članica eurozone prošla kompletnu migraciju na SEPA standarde, a danas i primjenu evropske Uredbe o instant plaćanjima. Srbija ima sistem instant plaćanja Narodne banke Srbije od 2018. godine, a prošle godine postala je i dio SEPA područja. Gledali smo kako se instant plaćanja iz neobavezujuće usluge pretvaraju u svakodnevicu.

Najvažnija lekcija je da tehnologija nikada nije bila najteži dio. Najteže su bile promjene procesa, kvaliteta podataka i navike. Kompanije i banke koje su na vrijeme krenule u izmjene i prilagodile interne procedure prošle su bezbolno. One koje su čekale posljednji rok plaćale su to i novcem i stresom. Moja preporuka je jednostavna: ne čekajte da vas regulativa natjera jer onda više nemate prostor da izaberete kako ćete se promijeniti.“

Uštede će se mjeriti stotinama miliona

Instant plaćanje zvuči jednostavno: novac stiže gotovo odmah. Šta korisnik ne vidi, a mora funkcionirati besprijekorno da bi takvo plaćanje bilo brzo, sigurno i pouzdano?

„Korisnik vidi nekoliko sekundi i poruku da je plaćanje uspješno. U tih nekoliko sekundi, međutim, odvija se čitav lanac: autentifikacija korisnika, provjera raspoloživih sredstava, kontrole sprječavanja pranja novca i sankcija, analiza rizika od prevare, razmjena poruka između banaka, poravnanje i potvrda. Sve to mora raditi bez greške i u tri sata ujutro na Novu godinu.

Kod instant plaćanja sigurnost dobija još veći značaj jer se sredstva prenose gotovo trenutno, a prostor za naknadnu reakciju je ograničen. Zato svaki dio procesa, od identifikacije korisnika do zaštite i provjere naloga, mora biti kvalitetno osmišljen i pouzdano izveden. Tu Halcom ima posebnu ulogu jer kroz naša rješenja kompanije iniciraju plaćanja. Iz bankarske prakse znam da povjerenje u platni sistem počiva upravo na onome što korisnik ne vidi, ali na šta mora moći da se osloni.“

SEPA, instant plaćanja i zahtjevi koji proizlaze iz PSD2 često zvuče kao tema za banke i institucije. Koliko će se zbog ovih promjena promijeniti iskustvo male kompanije, računovodstva ili građanina i šta će oni konkretno primijetiti?

„Primijetit će vrlo konkretne stvari. Mala firma koja u petak poslijepodne naplati fakturu imat će novac na računu u petak, a ne u ponedjeljak. Računovođa će usaglašavanje raditi u realnom vremenu, a e-faktura i plaćanje postaće dio istog toka. Kada BiH postane dio SEPA područja, prekogranična plaćanja u eurima postaće brža, predvidivija i jeftinija. Procjene Svjetske banke govore o uštedama reda veličine 100 miliona eura godišnje za građane i privredu,

PSD2 donosi drugu vrstu promjene: otvoreno bankarstvo, veću konkurenciju i nove usluge, poput pregleda računa u više banaka na jednom mjestu ili iniciranja plaćanja iz aplikacija trećih strana, uz strogu autentifikaciju. Zanimljivo je da je Halcom upravo tu ideju, jedno rješenje za više banaka, ali na drugačiji implementacioni način, gradio decenijama prije nego što je postala evropski standard, sve u cilju podrške bankama i privredi.“

Otpornost se pokazuje u kriznim situacijama

Danas finansijski sistemi moraju biti brzi, dostupni 24/7 i otporni na prijetnje. Postaje li zbog toga sigurnost sve zahtjevnija ili nam tehnologija ipak omogućava da sisteme učinimo sigurnijim?

„Oboje je tačno. Sigurnost je zahtjevnija jer su sistemi povezaniji, rade bez pauze, a prevaranti se sve više oslanjaju na socijalni inženjering, ciljajući ljude, a ne servere. Brzina instant plaćanja skraćuje i vrijeme za reakciju.

S druge strane, nikada nismo imali bolje alate: snažnu autentifikaciju i kvalifikovane digitalne certifikate, enkripciju, praćenje transakcija u realnom vremenu, analitiku ponašanja koja prepoznaje neuobičajene obrasce. Ključno je da sigurnost bude ugrađena u dizajn sistema od prvog dana, a ne dodana na kraju, i da postoji jasan plan za incident: kako problem otkriti, ograničiti njegov uticaj i brzo vratiti uslugu. Otpornost se ne dokazuje u mirnim danima, nego onda kada nešto pođe po zlu.“

Sve češće čujemo i za DORA regulativu EU, koja se odnosi na digitalnu operativnu otpornost finansijskog sektora i ICT rizike. Iako se ne primjenjuje automatski na sve kompanije u BiH, može biti važna za one koje rade sa evropskim finansijskim institucijama. Koliko je važno već sada razmišljati u tom smjeru?

„Vrlo važno, i to iz praktičnog razloga. Većina bankarskog sektora u BiH dio je evropskih bankarskih grupa, a one zahtjeve DORA-e prenose na svoje članice i na sve njihove dobavljače. Drugim riječima, DORA u BiH ne dolazi zakonom, nego ugovorom. Kao ICT partner banaka u Evropskoj uniji, i mi u Halcomu te zahtjeve živimo svakodnevno: od upravljanja rizicima i testiranja otpornosti do transparentnosti prema klijentima i regulatorima.

DORA pokazuje da sigurnost više nije samo zaštita od napada, nego sposobnost organizacije da nastavi raditi i kada se napad ili kvar dogode, uključujući i kontrolu nad cijelim lancem dobavljača. Domaće kompanije koje to shvate na vrijeme bit će konkurentniji i pouzdaniji partneri evropskom tržištu. To je, uostalom, i suština evropskih integracija: ne samo preuzimanje propisa, nego preuzimanje standarda ponašanja.“

Sigurnost je tema za upravni odbor

Da li je danas lakše uvjeriti kompanije da ulaganje u informacionu sigurnost nije trošak koji „ne donosi ništa“, nego investicija koja štiti poslovanje, podatke i povjerenje klijenata?

„Lakše je nego prije nekoliko godina jer su incidenti postali konkretni i vidljivi. Kada kompanija ne može izvršiti plaćanje, pristupiti podacima ili isporučiti uslugu, gubitak se ne mjeri samo u novcu, nego i u reputaciji. Tokom 18 godina u bankarstvu naučila sam da se povjerenje klijenata gradi godinama, a može se izgubiti u jednom danu.

Zato o sigurnosti ne treba razgovarati jezikom tehnologije, nego jezikom kontinuiteta poslovanja. Kada upravi pokažete koliko košta sat zastoja, šta se dešava s naplatom i kako će reagovati partneri, sigurnost prestaje biti stavka u budžetu IT-a i postaje tema za upravni odbor. Tu joj je i mjesto.“

Iza svake sigurne tehnologije stoje ljudi. Koliko Halcom ulaže u znanje, razvoj stručnjaka i kulturu sigurnosti? Može li se sigurnost izgraditi samo tehnologijom?

„Ne može. Najbolji sistem može oslabiti zbog jedne pogrešne procedure, nedovoljne edukacije ili trenutka nepažnje. Zato u Halcomu ulažemo podjednako u tehnologiju i u ljude: u kontinuiranu edukaciju, certifikacije, razmjenu znanja između naših timova u Ljubljani, Beogradu i Sarajevu i u kulturu u kojoj se o rizicima govori otvoreno i na vrijeme.

Kulturu sigurnosti ne gradimo samo unutar kompanije. Edukujemo i korisnike jer je svaki zaposlenik u finansijama ili računovodstvu klijenta podjednako važan dio lanca zaštite.“

Tri decenije posvećenog partnerstva

Halcom je prisutan na tržištima koja su prošla ono što BiH sada prolazi. Koliko je međunarodno iskustvo prednost kada domaćim kompanijama treba pomoći da se pripreme za promjene, umjesto da na njih reaguju tek kada postanu obavezujuće?

„To je velika prednost, ali iskustvo ne treba preslikavati. Bosna i Hercegovina ima svoje specifičnosti: valutni odbor i konvertibilnu marku vezanu za euro, složenu regulatornu strukturu, izrazito visok udio plaćanja s Evropskom unijom i snažnu vezu s dijasporom. Ono što možemo ponuditi jeste znanje o tome šta je u praksi bilo presudno, gdje su se pojavljivali problemi i šta je bolje planirati ranije.

Halcom je više od tri decenije partner bankama, centralnim bankama i privredi u zajedničkom razvoju platne infrastrukture u regiji, a naša rješenja svakodnevno koriste stotine hiljada kompanija. U BiH vidim našu ulogu kao partnera koji povezuje banke, regulatore i privredu.

Kada su direktori vodećih banaka u BiH i regiji, kao i Centralna banka, jasno poručili da su instant plaćanja i SEPA prioritet, to je za nas obaveza da domaća privreda bude spremna i među prvima iskoristi prednosti koje ove promjene donose.“

Za kraj, ako biste direktoru domaće kompanije koji zna da dolazi novo digitalno i regulatorno okruženje mogli dati samo jednu preporuku, od čega bi trebao početi?

„Počnite od vlastitih procesa i postavite jedno pitanje: gdje gubimo najviše vremena i šta možemo pojednostaviti ili automatizovati? Kada to znate, lakše je prepoznati prilike za brža plaćanja, manje ručnog rada i bolje upravljanje novčanim tokovima. Zatim okupite finansije, IT i poslovne timove i odredite prioritete. Halcom tu može biti partner koji, zajedno s vama i bankama, povezuje poslovne potrebe s konkretnim digitalnim rješenjima. Ne morate sve promijeniti odjednom, ali vrijedi krenuti na vrijeme. I još nešto: ne posmatrajte ove promjene kao regulatornu obavezu, nego kao priliku. Evropske integracije često mjerimo poglavljima, izvještajima i rokovima. U platnom prometu mjerit će se sekundama, a kompanije koje to prve razumiju bit će i prve koje će od toga imati koristi.“