Razvojna agencija Grada Bijeljina: Preduzetničke ideje mladih već 20 godina pretvaramo u održive biznise
Dok su priče o odlasku mladih i potrazi za boljim životom van granica Bosne i Hercegovine naša svakodnevica, u Semberiji se tiho formira novi, drugačiji val. Generacije mladih ljudi odlučuju ostati u svojoj zemlji, prepoznajući potencijal u lokalnim prilikama i vlastitim idejama graditi održive biznise.
Bilo da je riječ o tradicionalnim zanatima, prepoznatljivim domaćim proizvodima ili savremenim IT uslugama, Bijeljina je primjer koji potvrđuje da se preduzetnički gen na ovom prostoru uspješno prilagođava novim tržišnim zahtjevima.
Jednu od glavnih uloga u tom „filmu“ već dvije decenije igra Razvojna agencija Grada Bijeljina koja, kroz direktnu mentorsku i finansijsku podršku, pomaže mladim ljudima da sačuvaju početni kapital od izgaranja i da kroz temeljito istraživanje tržišta i izradu održivih poslovnih planova izrastu u stabilne preduzetnike.
Korak po korak – od vještina do ciljeva
U razgovoru za Poslovne novine, Marko Vlačić, direktor Razvojne agencije Grada Bijeljina, otkriva kakav je profil mladih koji danas ulaze u biznis, šta navode kao glavne motive za ostanak i investiranje u svoj grad i kako agencija na čijem je čelu konkretnim mjerama razbija stereotipe o sporoj administraciji i služi kao stalni oslonac lokalnoj privredi.
Kad Vam u kancelariju uđe mlad čovjek od, recimo, 30 godina sa idejom o sopstvenom biznisu i traži pomoć, šta je prvi realan savjet koji mu date? Koje korake da poduzme?
„Prvi realni savjet je da pristupi ideji promišljeno sa tržišno orijentisanim koracima kako bi maksimizirao šanse za uspjeh te da preduzme određene konkretne korake. Savjetujemo, za početak, da procijeni sopstvene vještine i motivaciju, odnosno da sam sebi da odgovor na pitanja koje ključne vještine ima, koje probleme želi da riješi, koji su mu ciljevi i slično.
Dalje, savjetujemo mu da istraži tržište i validuje ideju u smislu da identifikuje kupce i njihove potrebe, analizira konkurenciju i aktuelne trendove, komunicira sa potencijalnim korisnicima kroz ankete, testiranje i slično.
Usmjeravamo ga ka izradi poslovnog plana koji će sadržati misiju i viziju, analizu tržišta, marketing strategiju, finansijski plan (budžet sa projekcijom prihoda), operativni plan i slične detalje.
Potrebno je da prođe sve ove aktivnosti jer će mu taj poslovni plan biti vodič i pomoć pri organizaciji, finansiranju i strateškom odlučivanju. Savjetujemo mu da posebno obrati pažnju na finansiranje početka poslovanja. Preporuka je da provjeri vlastite resurse ili razmotri grantove, poslovne kredite ili državne subvencije. Važno je da planira kapital za registraciju firme, opremu, marketing i slično. Potrebno je da razmotri razvoj proizvoda ili usluge, gdje će nabaviti materijal, kako će teći proizvodnja, na koji način će da se radi kontrola kvaliteta. Mora znati i kako će organizovati procese, treba li obuku osoblja, kako da osigura kvalitet. Konačno, trebao bi i da izvrši testiranje proizvoda ili usluge kod prvih kupaca i prikupi povratne informacije.
U tom smislu mladi početnici u poslovanju mogu očekivati od nas pomoć pri izradi poslovnog plana, kao i savjet za koju formu biznisa da se odluče – da li je riječ o preduzetniku, društvu sa ograničenom odgovornošću ili nečemu trećem. Agencija pruža pravnu pomoć i savjete oko registracije.
Ovakvim pristupom želimo ukazati mladim preduzetnicima na ključni princip koji govori da bez istraživanja tržišta i poslovnog plana nema održivog biznisa.“
Novac i grantovi za mlade su sjajna osnova za početak osamostaljivanja i jednog puta ka uspjehu. No, šta se dešava kad taj početni kapital „izgori“? Pruža li Agencija tim mladim ljudima pomoć da istinski grade biznis, a ne samo da prežive dok traje subvencija?
„Dio odgovora sam dao u odgovoru na prethodno pitanje gdje sam naveo ključne konkretne korake ka stvaranju sopstvenog biznisa u praksi. Novac i grantovi za mlade predstavljaju praktičnu i realnu podlogu za pokretanje sopstvenog biznisa koju inicira lokalna zajednica. U cilju efikasnije prijave za podsticajna sredstava, održavamo prezentaciju podsticajnih mjera i uslova za ostvarivanje prava u svrhu validacije vlastite ideje prije prijave na grant, ukazujemo na potrebu definisanja jasnog cilja i problema koji preduzetnici žele riješiti, opis projekta i očekivane rezultate prije same prijave za ostvarivanje prava za podsticajna sredstva. Ovakvim pristupom želimo preporučiti mladim preduzetnicima da realno odaberu podsticajnu mjeru i namjenu za koju žele da ostvare podsticaj i na taj način minimiziraju da bespovratna sredstva kao početni kapital „izgore“. Pored finansijske podrške mladi preduzetnici imaju mogućnost da koriste usluge mentoringa, edukacije kao resursa za razvoj vještina, što im omogućava efikasnije osamostaljivanje i kvalitetan početak karijere te ostvarivanju puta ka uspjehu.“
Prepoznavanje prilika i potrebe tržišta
Kakav je profil mladih u Bijeljini koji danas ulaze u preduzetništvo? Pokreću li biznis iz čiste potrebe jer nemaju drugog posla ili zaista prepoznaju tržišne prilike i žele graditi ozbiljne priče?
„Mladi ljudi koji ulaze u preduzetništvo u Bijeljini su uglavnom nezaposleni i u ranim fazama karijere, često sa ranije stečenim ili tek završenim obrazovanjem. Motivacija za pokretanje biznisa je nezaposlenost i ekonomska potreba. Veliki dio mladih vidi preduzetništvo kao način prevazilaženja nezaposlenosti i ostvarivanja ekonomske samostalnosti. Pokretanje vlastitog biznisa omogućava im da ostvare prihod i razviju profesionalne komponente.“
Koji su to poslovi koje planiraju pokrenuti? Šta oni prepoznaju kao priliku, a šta prema Vašim informacijama kaže tržište?
„Najčešće dominiraju poslovi vezani za kozmetiku, neke specifične zanate, informatiku, inovacije, obrazovanje i digitalne usluge. Primjeri uključuju salone ljepote, IT razvojne timove, sportske akademije i prirodnu kozmetiku. Prema nama dostupnim podacima više od polovine mladih biznisa su u sektoru kozmetike i zanata.
Što se tiče njihove inicijative, ona proizilazi iz potrebe da realizuju svoje kreativne, inovativne i tehnološke ideje u praktičan proizvod ili uslugu koja ima tržišni potencijal.
Kada govorimo o potrebama tržišta u Bijeljini, u oblasti ugostiteljstva i turizma traže se kuvari i konobari, u oblasti poljoprivrede i prerade hrane traženi su stručnjaci u poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambenoj industriji, dok je u oblasti mašinstva i obrade metala na listi najtraženijih kvalifikovano osoblje u mašinskoj industriji i stručnjaci za servisiranje rashladnih i grejnih sistema.“
Bijeljina i Semberija su poznate po trgovini, poljoprivredi i jakom preduzetničkom genu. Mijenja li se taj mentalitet kod mladih generacija i u kojem pravcu se kreće novi val lokalnih biznisa?
„Mladi u Bijeljini najčešće registruju djelatnosti kao samostalni preduzetnici ili društva sa ograničenom odgovornošću te se fokusiraju na sektor usluga i profesionalnih zanimanja. Pokreću biznise koji podrazumijevaju profesionalne i stručne usluge (advokati, notari, inženjeri, arhitekti, istraživači, tumači i vještaci), kao i biznise iz zdravstvene i veterinarske djelatnosti (liječnici, zdravstveni radnici i veterinari). Zanimljive su im djelatnosti iz oblasti turizma i usluga (turistički vodiči, organizacija događaja, ugostiteljstvo), kao i računovodstva, knjigovodstva i poreskog savjetovanja, marketinga i istraživanje tržišta te kreativne i kulturne djelatnosti.“
Priče o „odlivu mozgova“ i odlasku mladih slušamo na dnevnoj bazi i čini se da se njima bavimo više nego onima koji su odlučili da ostanu, što se čini prilično nefer. Kad razgovarate sa mladim preduzetnicima koji odluče ostati i investirati u Bijeljinu, šta navode kao motiv ostanka – prkos, lokalni patriotizam ili prostu računicu da možda i mogu uspjeti jer ima manje konkurencije?
„Mladi u Bijeljini prepoznaju nekoliko ključnih motiva za ostanak investiranje i aktivno življenje u svom gradu, što se može povezati i sa lokalnim patriotizmom. Pristup obrazovanju i stručnom usavršavanju, brz ekonomski razvoj grada i povoljne prilike u privredi potiču mlade da planiraju karijeru i investiraju u lokalne projekte. I konkurencija je manja, imaju podršku lokalne samouprave, a nije nevažna ni činjenica da investiranje u biznis u svom gradu iziskuje niže inicijalne troškove, dok su istovremeno i troškovi poslovanja i života niži.“
Podrška i novim i postojećim biznisima
O razvojnim agencijama u javnosti često vlada mišljenje da se radi o sporim, birokratskim sistemima, koje služe samo za podjelu raznih „papira“. Kako razbiti taj stereotip i koliko se Vaša uloga na terenu zaista razlikuje od te percepcije?
„U svrhu bolje vidljivosti i informisanja javnosti Agencija organizuje info dan i tom prilikom prezentuje podsticajne mjere, način i uslove podnošenja prijava za ostvarivanje prava, prezentuje usluge koje pruža korisnicima, redovno objavljuje aktivnosti na svojoj internet stranici, javno objavljuje izvještaje o korisnicima podsticaja sa dodijeljenim iznosima sredstava, organizuje učešće na sajmovima i konferencijama, idemo u terenske obilaske i razgovaramo sa predstavnicima privrednih subjekata i slično. Navedenim aktivnostima nastojimo povećati vidljivost i približiti se građanima, što iz ostvarenih rezultata iz poslednjih dvadeset godina, čini mi se, i uspijevamo, mada smatramo da uvijek ima prostora za poboljšanje.“
Vi niste samo agencija koja pomaže pokretanje biznisa, već ste svojevrsna podrška i postojećim biznisima. Koju vrstu pomoći najčešće traže od Vas?
„Da. Agencija pored podrške početnicima u poslovanju razvija podsticajne mjere i za postojeće privredne subjekte. Mjere o kojima govorimo su usmjerene na dodjelu podsticajnih sredstava za zapošljavanje novih radnika sa naše, lokalne, evidencije nezaposlenih lica. Mjere podrazumijevaju i direktna ulaganja u unapređenje poslovnih procesa u svrhu nabavke osnovnih sredstava i uvođenje međunarodnih standarda u poslovanje. Organizujemo učešće na sajmovima, pružajući na taj način mogućnost privrednim subjektima da predstave svoje proizvode i usluge potencijalnim kupcima. Pružamo i usluge mentoringa i edukativna savjetovanja.“
Postojite tačno dvadeset godina. Ako biste mogli izdvojiti jednu priču mladog čovjeka ili tima iz Bijeljine koji je krenuo od nule uz Vašu podršku i napravio malo poslovno čudo, koja bi to priča bila?
„Ne bi to bila samo jedna priča, ima ih stvarno mnogo uspješnih. Teško bi ih bilo nabrojati sve, pa ću spomenuti samo neke. Lijep primjer je zanatska radnja COCO CRAFTS Rade Radića, samostalnog preduzetnika iz Glavičice, koji se bavi proizvodnjom proizvoda od drveta, plute, slame i pletarskih materijala.
Tu je i proizvodnja sokova od ruže ANGEL'S ROSE Vladimira Miličevića, samostalnog preduzetnika iz Velike Obarske, a moram spomenuti i Agenciju za pružanje intelektualnih usluga FILIX GROUP Vladislava Filipića, samostalnog preduzetnika iz Bijeljine, koji se bavi računarskim programiranjem. Mnogo je takvih uspješnih primjera.“