Aleksandar Milić, direktor Elektrana Stanari: Više od dvije decenije investiranja i stabilnih radnih mjesta
Kompanija Elektrane Stanari d.o.o. Stanari u tekućoj godini obilježila je 21 godinu uspješnog rada i postojanja.
Od 2005. godine do danas prošli su put od revitalizacije rudnika do izgradnje i puštanja u komercijalni rad jedne od najsavremenijih termoelektrana na lignit u ovom dijelu Evrope.
Danas se ovaj integrisani rudarsko-energetski sistem ističe kao najveći privatni investitor u Republici Srpskoj, dajući snažan doprinos lokalnoj i državnoj ekonomiji.
U intervjuu za Poslovne novine, Aleksandar Milić, direktor Elektrana Stanari govori u kakvu su kompaniju danas izrasli, kakav je ekonomski efekat jednog ovako velikog industrijskog sistema, o konkurentnosti ove kompanije i u kolikoj mjeri im je primjena CBAM mehanizma promijenila uslove pod kojima se može izvoziti električna energija u EU itd.
U kakvu kompaniju ste izrasli? Predstavite nam je kroz brojke?
Elektrane Stanari danas predstavljaju veliki integrisani rudarsko-energetski sistem, sa vlastitim rudnikom lignita i termoelektranom instalisane snage 300 MW. Prosječno godišnje proizvodimo oko dva miliona megavat-sati električne energije i zapošljavamo oko 1.200 ljudi, najvećim dijelom iz Stanara, Doboja i okolnih opština.
Do kraja prošle godine na rudniku je otkopano više od 180 miliona kubnih metara otkrivke i oko 36 miliona tona uglja, a dalji rad obezbijeđen je razvojem novih ležišta, prije svega kopa Ostružnja.
Međutim, za mene su najvažnija brojka ljudi koji rade u kompaniji i činjenica da već više od dvije decenije kompanija raste, investira i obezbjeđuje stabilna radna mjesta. Tehnologija se može kupiti, ali kompaniju na kraju čine ljudi koji njome upravljaju.
Danas se ova kompanija ističe kao najveći privatni investitor u Republici Srpskoj. Možete li reći nešto o tome?
Ukupna ulaganja su danas na nivou od približno 700 miliona eura i važno je naglasiti da se investicioni ciklus praktično nikada nije zaustavio. Nakon revitalizacije rudnika uslijedila je izgradnja termoelektrane, a zatim kontinuirana ulaganja u novu rudarsku mehanizaciju, proizvodna postrojenja, zaštitu životne sredine, otvaranje novih kopova i povećanje pouzdanosti proizvodnje.
Efekat takve investicije daleko prevazilazi samu kompaniju. Do kraja 2025. godine po različitim osnovama u javne budžete uplaćeno je više od 368 miliona KM, od čega je oko 92,6 miliona KM bilo po osnovu koncesionih naknada. Za otkup zemljišta lokalnom stanovništvu isplaćeno je gotovo 80 miliona KM.
Tu su zatim plate zaposlenih, lokalni dobavljači, prevoznici, izvođači radova i čitav niz malih i srednjih kompanija čiji je dio poslovanja vezan za Elektrane Stanari. Zbog toga mislim da stvarni ekonomski efekat jednog velikog industrijskog sistema treba posmatrati mnogo šire od njegovog bilansa.
Posebno nam je važno da dio vrijednosti koju stvaramo ostane upravo u sredini u kojoj poslujemo.
Koliko iznosi prosječna godišnja proizvodnja električne energije Elektrana Stanari i da li danas proizvedene viškove izvozite na tržište EU?
Prosječna godišnja proizvodnja iznosi oko dva miliona MWh. To je veoma značajna i, što je još važnije, relativno stabilna bazna proizvodnja.
Način prodaje električne energije danas se mijenja. Ranijih godina značajan dio proizvodnje završavao je na tržištu Evropske unije. Međutim, od početka 2026. godine primjena CBAM-a značajno je promijenila ekonomiku izvoza električne energije iz Bosne i Hercegovine u EU. Zbog cijene ugljenika, prodaja električne energije proizvedene iz uglja direktno na tržište EU u određenim periodima praktično gubi ekonomsku logiku.
Zbog toga danas mnogo više optimizujemo prodaju između tržišta BiH, zemalja regiona i tržišta EU, zavisno od cijena, troškova prenosa, CBAM-a i drugih tržišnih okolnosti.
To, međutim, ne znači da je sama proizvodnja u Stanarima izgubila konkurentnost. Naša velika prednost je integrisan sistem rudnika i elektrane, pouzdano snabdijevanje vlastitim gorivom, relativno nova tehnologija i sposobnost da proizvodimo velike količine energije kontinuirano. U energetskom sistemu u kojem je sve više intermitentnih obnovljivih izvora, pouzdana energija dostupna 24 sata dnevno ponovo dobija na značaju.
Osim primjene CBAM mehanizma, s kojim još problemima se danas suočavate u poslovanju?
Da, za proizvođače iz Bosne i Hercegovine veliki izazov predstavlja CBAM. On je preko noći značajno promijenio uslove pod kojima možemo izvoziti električnu energiju u Evropsku uniju.
Energetski sektor se danas mijenja brže nego ikada. Imamo veliku volatilnost cijena, periode sa izrazito niskim ili čak negativnim cijenama električne energije, ubrzano povećanje proizvodnje iz solarnih i vjetroelektrana i istovremeno rast potrebe za stabilnom energijom.
Naš odgovor nije da čekamo da se tržište prilagodi nama, već da se mi prilagođavamo tržištu. Radimo na većoj fleksibilnosti proizvodnje, optimizaciji prodaje, povećanju efikasnosti i pouzdanosti postrojenja i diverzifikaciji energetskog portfolija.
Drugi veliki izazov je održavati visok nivo pouzdanosti jednog ovako složenog rudarsko-energetskog sistema. Zato kontinuirano investiramo u novu opremu, preventivno i prediktivno održavanje, automatizaciju i stručne ljude.
Kakve poslovne rezultate ste ostvarili za devet mjeseci tekuće godine i da li je ostvaren poslovni rast u odnosu na 2025. godinu?
Poslovanje za devet mjeseci tekuće godine je stabilno i kompanija uredno realizuje proizvodne, investicione i finansijske obaveze.
Treba imati u vidu i da je 2025. bila veoma uspješna godina, dok je 2026. donijela potpuno novo tržišno okruženje, prije svega zbog početka primjene CBAM-a kao što sam već rekao, ali i velikih promjena u regionalnim tokovima električne energije.
Za nas je važnije da kompanija ostaje finansijski stabilna, da redovno servisira sve svoje obaveze i da istovremeno nastavljamo veoma snažan investicioni ciklus.
Koje najznačajnije investicije planirate realizovati ili započeti njihovu realizaciju do kraja tekuće godine i u 2027.?
Prvi veliki pravac ostaje razvoj rudnika i otvaranje novih rezervi uglja, posebno kopa Ostružnja, uz nastavak modernizacije rudarske opreme i transportnih sistema.
Ali ono što će se sve više vidjeti u narednom periodu jeste transformacija same kompanije.
Planiramo ozbiljnije uvođenje obnovljivih izvora energije, prije svega solarnih elektrana. Kao rudarska kompanija imamo određene površine koje nakon završetka eksploatacije mogu dobiti potpuno novu funkciju. Smatramo da je proizvodnja solarne energije na rekultivisanim ili industrijskim površinama vrlo logičan naredni korak.
Drugi veliki pravac je elektrifikacija rudnika. Rudarska industrija je veliki potrošač dizel goriva i vjerujemo da je sa današnjim razvojem baterija i električnih pogona došlo vrijeme da ozbiljno počnemo mijenjati taj model. Ne očekujemo da se kompletna rudarska mehanizacija može zamijeniti preko noći, ali ćemo sistematski elektrifikovati procese i vozila tamo gdje za to postoji tehničko i ekonomsko opravdanje.
Posebno veliki potencijal vidimo u električnom teretnom transportu. Smatram da je upravo težak drumski transport jedna od oblasti u kojoj će elektrifikacija u narednih nekoliko godina napraviti veliki iskorak.
Želimo da Stanari budu jedno od mjesta gdje će se takva tehnologija praktično demonstrirati – kroz električne teške kamione, infrastrukturu za brzo punjenje i saradnju sa proizvođačima vozila, transportnim kompanijama i velikim industrijskim potrošačima.
Mi za to imamo prirodnu prednost: proizvodimo električnu energiju, imamo veliku rudarsku i transportnu flotu i svakodnevno možemo mjeriti stvarne troškove, pouzdanost i efekte novih tehnologija.
Šta je suština poslovnog uspjeha Elektrane Stanari i kakva je poslovna strategija?
Ne postoji jedna stvar koja objašnjava rezultat. To je kombinacija dobrih ljudi, tehničkog znanja, discipline u proizvodnji, brzog donošenja odluka i činjenice da veliki dio ostvarene dobiti vraćamo u kompaniju.
U ovakvom sistemu nema mnogo prostora za improvizaciju. Rudnik mora svaki dan obezbijediti dovoljnu količinu uglja odgovarajućeg kvaliteta, elektrana mora biti pouzdana, održavanje mora biti pravovremeno, a bezbjednost ljudi mora uvijek imati prioritet.
Istovremeno pokušavamo da ne budemo kompanija koja čeka da se problem pojavi pa ga tek onda rješava. Sve više ulažemo u digitalizaciju, praćenje procesa, analizu velikih količina podataka i prediktivno održavanje. Sljedeći korak je mnogo šira primjena napredne analitike i vještačke inteligencije u proizvodnji i održavanju.
Naš integrisani sistem upravljanja obuhvata međunarodne standarde ISO 9001 za kvalitet, ISO 14001 za zaštitu životne sredine, ISO 45001 za zaštitu zdravlja i bezbjednost na radu i ISO 50001 za upravljanje energijom.
Kvalitet za nas nije sertifikat na zidu, nego način na koji se sistem vodi svaki dan.
Kakva je vaša vizija daljnjeg razvoja Elektrana Stanari u narednom periodu?
Naša vizija je da od klasičnog rudarsko-energetskog sistema postepeno izrastemo u savremenu energetsku i tehnološku kompaniju.
Termoelektrana će još dugo imati veoma važnu ulogu, jer proizvodi veliku količinu stabilne električne energije onda kada je sistemu potrebna. Istovremeno ćemo razvijati solarnu energiju, pratiti razvoj sistema za skladištenje energije, elektrifikovati dio rudarskih procesa, uvoditi električni transport i sve više koristiti digitalizaciju i vještačku inteligenciju za optimizaciju rada.
Energetska tranzicija po mom mišljenju ne znači zatvoriti ono što danas funkcioniše i nadati se da će nešto drugo sutra to zamijeniti. Tranzicija treba da bude tehnološki i ekonomski održiv proces.
Naša prednost je što imamo snažnu postojeću kompaniju koja taj proces može finansirati, testirati nove tehnologije u realnim uslovima i uvoditi ih onda kada pokažu da imaju smisla.
Ako za deset godina možemo imati pouzdanu baznu proizvodnju, značajne kapacitete iz obnovljivih izvora, skladištenje energije, mnogo elektrifikovaniji rudnik i električni teretni transport koji koristi energiju proizvedenu ovdje, mislim da ćemo moći reći da smo energetsku tranziciju zaista sproveli, a ne samo pričali o njoj.
Na kraju, želio bih naglasiti da nijedna investicija i nijedna tehnologija nemaju vrijednost bez ljudi. Elektrane Stanari su izrasle zajedno sa lokalnom zajednicom i naš cilj je da ovdje ostanemo dugoročno, da investiramo, zapošljavamo, obrazujemo nove stručnjake i da kompanija i u narednim decenijama bude jedan od oslonaca privrede ovog kraja, Republike Srpske i Bosne I Hercegovine.