BDP per capita (po stanovniku) Bosne i Hercegovine iznosio je 8.516 KM, odnosno 4.354 eura ili 4.817 dolara
Bruto domaći proizvod (BDP) Bosne i Hercegovine u 2016. godini iznosio je 29,8 milijardi KM, navodi se u nedavno objavljenoj informaciji Agencije za statistiku BiH na osnovu prvih rezultata nacionalnog računa prema proizvodnom pristupu.
BDP za BiH za 2016. godinu nominalno je veći za 4,59 posto u odnosu na 2015. godinu, dok je realno veći za 3,07 posto. BDP per capita (po stanovniku) Bosne i Hercegovine iznosio je 8.516 KM, odnosno 4.354 eura ili 4.817 dolara.
Posmatrano po djelatnostima značajniji rast bruto dodane vrijednosti u prošloj godini zabilježen je u segmentu poljoprivrede, šumarstva i ribolova (7,64 posto), uslužnih djelatnosti (7,59 posto), proizvodnje i snabdijevanja električnom energijom (7 posto), prevoza i skladištenja (4,49 posto) i tako dalje.
Iskazano prema entitetima BiH, BDP u 2016. godini za Federaciju BiH iznosio je 19,5 milijardi KM (65,3 posto), za Republiku Srpsku 9,6 milijardi KM (32,2 posto) a za Distrik Brčko 730 miliona KM (2,4 posto), navodi se u informaciji Agencije za statistiku BiH.
Bruto domaći proizvod i bruto dodana vrijednost, podsjetimo se, prema proizvodnom pristupu mjere ukupnu vrijednost proizvoda i usluga koje su proizvele rezidentne institucionalne jedinice u određenom vremenskom periodu.
Međutim, Agencija za statistiku BiH objavila je i podatke o bh. BDP-u prema takozvanom rashodovnom principu. BDP BiH za 2016. godinu, prema rashodovnom principu, iznosi 30,8 milijardi KM, pri čemu se rashodovni princip definira se kao ukupna domaća krajnja potrošnja korigovana vanjskim bilansom roba i usluga sa ostatkom svijeta, navodi se u informaciji Agencije.
U osnovi, udžbenici ekonomije daju ipak daleko jasniju definiciju bruto domaćeg proivoda. Tako, naprimjer, američki ekonomista dr. Paul Samuelson, autor knjige Ekonomija, kaže da domaći proizvod predstavlja konačnu cifru do koje dolazite kada novac kao mjerilo, ili aršin, primijenite na onu količinu jabuka, narandži i mašina koje neko društvo proizvodi svojom zemljom, radnom snagom i kapitalnim dobrima.
BDP se danas u ekonomiji i posebno makroekonomiji smatra izuzetno važnim indikatorom, na osnovu kojeg se procjenjue ekonomski rast neke zemlje. Pojednostavljeno, to znači da ako je BDP BiH porastao za 3,07 posto onda je drugim riječima i cjelokupna ekonomija BiH porasla za taj isti iznos.
Međutim, vrijedi pomenuti i da postoje brojni veoma ugledni svjetski autori koji upozoravaju da se BDP kao indikator ne bi smio previše koristiti ili zloupotrebljavati, jer BDP često može dati pogrešnu sliku stanja ekonomije neke zemlje.
Austrijski ekonomista Frank Shostak je pisao da je BDP tek prazna apstrakcija koja nema velike veze sa realnim svijetom. On recimo smatra da rast BDP-a posmatran u nekom kraćem roku, naprimjer u nekoliko godina, zna često bude čak i potpuno beskoristan, a u većini slučajeva i štetan sa aspekta dobrostanja građana.
Shostak kao primjer navodi državne investicije u neprofitabilne projekte koji ustvari nemaju stvarnu korisnost za građane, a itekako utiču na rast domaćeg BDP-a.
S druge strane, američki ekonomista Simon Kuznets, nobelovac koji je prvi i razvio sveobuhvatno mjerenje nacionalnog dohotka, odnosno bruto proizvoda, davno je upozorio da je svaka vrsta pojednostavljivanja i interpretacije BDP-a izuzetno opasna i podložna zloupotrebama, naročito u uslovima političke borbe i socijalnih konflikata.
No, bez obzira na te stavove danas je svuda u svijetu uobičajeno da se za praćenje i poređenje ekonomskog rasta neke zemlje kao jedan od glavnih indikatora koristi upravo bruto domaći proizvod, odnosno BDP.
[table id=20 /]
