Tema u fokusu

Banja Luka: Općina zasnova na sjedištima energetskih i uslužnih kompanija


Općina Banja Luka je danas administrativno – poslovni i politički centar RS, pri čemu općinsku privredu predvode kompanije iz sektora usluga, trgovine i prometa energije, telekomunikacija itd.

Banja Luka je drugi po veličini grad u BiH te ujedno i administrativno – poslovni centar Republike Srpske (RS). Općina Banja Luka je najveća političko – teritorijalna jedinica RS, sa otprilike 200.000 stanovnika, koja se prostire na površini od 1.239 kvadratnih kilometara. Prije rata u BiH na području općine Banja Luka živjelo je oko 195.000 stanovnika.

Banja Luka je u ex-SFRJ bila važno privredno središte BiH, sa razvijenom industrijom u kojoj je bilo zaposleno oko 63.000 radnika. Razvoj grada bio je zasnovan na razvoju industrije, ali ipak uz dominaciju uslužnih djelatnosti u kojem je bilo zaposleno 54 posto od ukupnog broja uposlenika.

Ipak, iako banjalučka općina tokom rata u BiH nije bila direktno pogođena ratnim dejstvima, privreda Banja Luke od tada do danas stagnira – propuštene su brojne poslovne prilike, tehnološki razvoj je zaustavljen, instalirana oprema danas je zastarjela, a narušene su i tradicionalne prijeratne poslovne veze, čime su izgubljeni značajni kupci i tržišta.

Prema podacima LRC-a na području općine Banja Luka krajem 2016. godine bilo je registrovano ukupno 2.655 kompanija te 12.245 obrta. Broj kompanija lani u odnosu na 2015. porastao je za 3,11 posto, a paralelno s tim porastao je i ubroj uposlenih u kompanijama. Krajem 2016. u kompanijama na području opine Banja Luka bilo je uposleno 46.753 uposlenika, što je za 6,12 posto više u odnosu na prethodnu godinu.

Kompanije s područja općine ostvarile su tokom prošle godine ukupne prihode u iznosu od 6,1 milijarde KM,što je za 4,65 posto više nego godinu dana ranije. No, u ovom se slučaju mora naglasiti da je riječ o ukupnom godišnjem prihodu svih kompanija u apsolutnim iznosima, pri čemu se novčane transakcije između recimo nekoliko pravnih lica zbrajaju kao ukupni prihodi svih tih kompanija. Kompanije s područja općine Banja Luka ostvarile su tokom prošle godine izvoz vrijedan 514 miliona KM, što je za 6,54 posto više u odnosu na izvoz tokom 2015. godine.

Rangiranje najvećih kompanija na području općine Banja Luka daje daleko jasniju sliku o onome što ova organizaciona cjelina danas predstavlja. Prema podacima LRC-a najveća kompanija prema obimu prihoda tokom 2016. godine je Optima Grupa d.o.o. Banja Luka, koja je na izvjestan način krovna kompanija za dvije rafinerije (Brod i Modriča) te za najvećeg distributera nafte i naftnih derivata u RS.

Optima Grupa je tokom 2016. godine ostvarila 621 milion KM ukupnih prihoda, ali je krajnji rezultat grupacije loš – čak 228 miliona KM iskazanog gubitka. Taj se gubitak najvjerovatnije veže za hronične probleme Rafinerije Bord, što cjelokupnu ovu grupaciju, koja upošljava 138 uposlenih samo u „krovnom holdingu“, gura u negativne vode.

Druga kompanija prema vrijednosti godišnjeg prihoda je Telekom Srpske a.d. Banja Luka, sa prihodima vrijednim 443 miliona KM i dobiti od 70 miliona KM i 2.129 uposlenih. Na trećem mjestu je Mješoviti holdnig Elektroprivreda RS a.d. Trebinje (prihodi 220 miliona KM, dobit 331 hiljada KM, broj uposlenih 1.781), zatim Tropic maloprodaja d.o.o. Banja Luka (prihodi 205 miliona KM, dobit 3,3 miliona KM, broj uposlenih 1.379), Nestro petrol a.d. Banja Luka (prihodi 203 miliona KM, dobit 13 hiljada KM, broj uposlenih 612) i tako dalje (više podataka o deset najvećih firmi u tabeli).

Što se tiče javnih finansija i općinska administracija Banja Luke prati trend koji je prisutan u većini lokalnih zajednica u BiH – troše, naime, više nego što prihoduju. Tako je općina Banja Luka lani ostvarila 124,8 miliona KM budžetskih prihoda, od čega se na prihode od poreza odnosi 51,8 posto.

Međutim, pri tome je s druge strane potrošeno 128,4 miliona KM, od čega se na plate administraciji odnosi 28,2 posto, a na materijaln i usluge 19,4 posto te na transfere i doznake 15,6 posto. U posljednjih šest godina općina Banja Luka je samo jedne godine (2015.) imala suficit u budžet i to se naravno odmah odrazilo na plate općinske administracije (31,7 posto ukupnih rashoda). No, sve ostale godine registriran je deficit. Najveći deficit je zabilježe 2014. i to u iznosu od nekih sedam miliona KM.

Općina Banja Luka je danas administrativno – poslovni i politički centar RS, pri čemu općinsku privredu predvode kompanije iz sektora usluga, trgovine i prometa energije, telekomunikacija i tako dalje. Nažalost, sve su te kompanije većinom usmjerene ka relativno malom tržištu, što veoma jasno pokazuju i podaci LRC-a o deset najvećih kompanija. U tom se slučaju tek na desetom mjestu nalazi jedna zaista proizvodna kompanija iz da tako kažemo realnog sektora – SHP Celex – pri čemu nekadašnji ponosi banjalučke privrede, poput recimo Banjalične pivare, Rudi Čajaveca, Jelšingrada ili Univerzala, danas ni izbliza nisu ono što su nekada bili, ako su uopće uspijeli preživjeti rat, privatizaciju i tranziciju.

 

[table id=19 /]