Zašto su Facebook, Google i Amazon na udaru kritika?

Zašto su Facebook, Google i Amazon na udaru kritika?

Nekada se za kompanije kao što su Facebook, Google i Amazon govorilo da čine svijet boljim mjestom. Danas je to drugačije i pojedinci ove kompanije optužuju da su destruktivne za demokratiju te da guše konkurenciju. Regulatori tržišta ih kažnjavaju, a političari kritikuju, piše The Economist, prenose Poslovne novine.

Dioničari ovih kompanija očekuju od njih da će uduplati ili utrostručiti svoju vrijednost u narednoj deceniji, zbog čega postoji opravdan strah da će one proširiti svoju dominaciju.

Ove platforme danas su tako moćne jer imaju veliku korist od “efekta mreže”. Veličina daje povod za još veći rast. Primjerice, što više prodavača Amazon privuče, to će više ljudi kupovati, a to privlači nove prodavače i tako u nedogled.

Prema određenim procjenama Amazon drži 40 posto tržišta online kupovine u SAD-u. Kad je riječ o Facebooku i Googleu, ove dvije kompanije kontrolišu dvije trećine prihoda od online reklama u SAD-u.

Ukoliko se trendovi rasta ovih kompanija nastave analitičari procjenjuju da će potrošači širom svijeta osjetiti posljedice te da će tehnološka industrija biti manje vitalna nego danas.

Postoji opasnost da će sve manje novca biti uloženo u startup-e, a velike tehnološke kompanije kupit će sve dobre ideje. To znači da će većina profita odlaziti u velike kompanije.

Prvi znakovi ovog scenarija već su vidljivi budući da Facebook, primjerice, kupuje druge kompanije koje bi im dugoročno mogle preoteti korisnike. Prvo su kupili Instagram, potom WhatsApp, a nedavno i “tbh”, aplikaciju za tinejdžere.

Šta je dugoročno rješenje? The Economist navodi da su u prošlosti društva ili razbijala monopole ili su ih regulirala. No, danas nijedan od ova dva pristupa ne bi bio stopostotno efektan.

Dakle, ne postoje jednostavna rješenja. Jedan od načina kako obuzdati velike kompanije mogla bi biti primjena postojećih zakona o konkurenciji, pri čemu bi se zaustavilo stalno preuzimanje manjih kompanija od strane tehnoloških giganata.

Također, jedno od rješenja su novi zakoni kojima bi se reguliralo vlasništvo nad podacima i njihova razmjena, s ciljem da se daju solidna prava individuama. U suštini to bi značilo da bi ljudi dobili kontrolu nad vlastitim informacijama. Takav mehanizam bi podatke koje prikupljaju velike tehnološke firme zapravo pretvorio u nešto što korisnici dijele kako bi  promicali inovacije.

Jedino na ovaj način bio bi spriječen monopol velikih tehnoloških kompanija bez da se utiče na stvari i resurse koje su do sada stekli. U ovom slučaju korisnici bi lako mogli odabrati nove usluge, a konkurenti velikih tehonoloških kompanija imali bi pristup podacima i veću šansu za rast.

Najnoviji tekstovi

Pin It on Pinterest

Share This

Share!

Podjeli ovaj sadržaj sa prijateljima.