Automobilska industrija zasigurno je jedna od najrazvijenijih i najdominantnijih industrijskih grana kako u svijetu, tako i u Bosni i Hercegovini. Posmatrajući sa strane našu zemlju, nedovoljno smo razvijeni i funkcionalni, no ako pričamo o rastu uvoza automobila, stvaramo potpuno novu sliku o BiH. U Bosni i Hercegovini posluje 309 kompanija (prema završnim financijskim izvještajima za 2016.) koje se bave trgovinom motornih vozila, što je za 1,9% više u odnosu na godinu prije. Od toga je 196 malih poduzeća, 287 njih se svrstava u kategoriju srednjih, a 22 velika poduzeća.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje, u periodu od 01.01. do 31.12.2017. godine u našu zemlju uvezeno je 70.976 motornih vozila vrijednosti 836,265,316.33 KM. Od toga su 60.079 polovna vozila, dok je 10.897 novih vozila.
O uvođenju Euro 4 norme u BiH, te starosti automobila koje viđamo na našim cestama razgovarali smo s Harisom Muratovićem, predsjednikom Udruženja ovlaštenih prodajno-servisnih centara novih motornih vozila.
Nakon sprovođenja Odluke o ograničenju EURO 4 norme za rabljena vozila, odnosno EURO 5 norme za nova vozila, koja je stupila na snagu u aprilu 2016. godine, Muratović je istakao da su evidentni višestruki benefiti po našu širu društvenu zajednicu.
„Moguće je održati kontinuitet i dodatno poboljšati uslove rada ovlaštenih uvoznika automobila, ali isto tako smanjiti štetne uticaje po našu ekološku zajednicu, uvođenjem ograničenja uvoza rabljenih vozila koja ne ispunjavaju standarde minimum EURO 5 norme ispušnih gasova, sa sadašnjom EURO 4 normom. Također zahtijevamo ograničenje uvoza novoproizvedenih motornih vozila, koja ne ispunjavaju standarde minimum EURO 6 norme,“ izjavio je za Poslovne novine Muratović.
Muratović naglašava da strožijim normama podstičemo uvoz mlađih automobila, te da su nakon implementacije spomenute odluke, evidentna poboljšanja u smislu smanjenja starosti uvezenih vozila.
„Cilj je da u narednom periodu imamo trend uvoza automobila koja su u prosjeku stara 6 godina, kao što je to bio slučaj 2011. godine, kada je van snage stavljena odluka koja je ograničavala uvoza automobila starijih od 7 godina u BiH. Ukoliko se hitno ne usvoje odgovarajuća ograničenja na uvoz starijih automobila, tada će Bosna i Hercegovina definitivno ostati tzv. ‘groblje za uvoz starijih automobila’. Treba navesti i to da vozila u BiH prilikom registracije na tehničkim pregledima, prolaze bez značajnijih ograničenja u smislu zahjeva za opravku nedostataka na vozilima. Samim tim, automobili koji se nađu na cestama BiH, sa navedenim nedostacima, predstavljaju i svojevrsnu opasnost po sigurnost drugih učesnika u saobraćaju“, naveo je Muratović.
„Posebno bismo izdvojili negativne efekte vezane za zagađenje koje prouzrokuju starija vozila, što je jedan od velikih problema sa kojim se suočavamo u BiH, posebno u zimskom periodu. Godišnje u svijetu umre preko 3 miliona ljudi od posljedica uzrokovanih prekomjernim zagađenjem. Izvori zagađenja su pretežno ložišta i transport. U svijetu na transport otpada 25% učešća u zagađenju, dok u BiH navedeni procenat doseže do 40%. U našoj zemlji smrtnost stanovništva uzrokovana prekomjernim zagađenjem se procjenjuje na 92 umrle osobe na 100.000 stanovnika. Bosna i Hercegovina već ima najstariji vozni park u Evropi i regionu, što se najbolje vidi po starosnoj strukturi voznog parka putničkih vozila registrovanih u 2014. godini, u kojoj se jasno vidi da je više od 80% vozila starije od 10 godina. Ukoliko navedeni trend starosti registracija uporedimo sa trendom u Evropskoj uniji dolazimo da zaključka koliko su poražavajući podaci o starosti voznog parka u BiH. Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH trend prikupljanja dažbina (carina i PDV-a) prilikom uvoza automobila je nastavio trend rasta, uprkos implementaciji ograničenja uvoza novih automobila na EURO 5 normu, odnosno EURO 4 norme za korištene automobile“, prokomentarisao je Muratović posljedice ukoliko ne dođe do ispunjenja ovih zahtjeva.
Ispravnost vozila znači manje nesreća na cestama, manje zagađenja i zdraviju životnu okolinu, više novca u budžetu BiH, te ispunjavanje uslova za prijem u EU (smanjenje C02 emisija i sl.).
