Na Wall Streetu su u utorak, nakon vrlo nesigurnog trgovanja i velikih oscilacija cijena dionica, indeksi berzi znatno porasli, nadoknadivši dio velikih gubitaka od prethodna dva dana.

Dow Jones porastao je 567 bodova ili 2,33 posto, na 24.912 bodova, dok je S&P 500 ojačao 1,74 posto, na 2.695 bodova, a Nasdaq indeks 2,13 posto, na 7.115 bodova.

Nakon što su u prethodna dva trgovinska dana Dow Jones i S&P 500 izgubili više od 6 posto, jučer su nadoknadili dio gubitaka uz vrlo nestabilno trgovanje.

Na samom početku trgovanja ti su indeksi potonuli daljnjih 2 posto, no kasnije su se probili u pozitivno područje i tu zadržali do kraja trgovanja. Pritom je Dow Jones indeks oscilirao u velikom rasponu od minus 500 bodova do plus 500 bodova.

Na kraju je taj indeks zabilježio najveći dnevni skok od januara 2016., a S&P 500 od novembra iste godine.

“Uprkos velikim pomacima posljednjih dana na tržištu, temelji privrede  su vrlo čvrsti, i to ne samo u SAD-u, nego u cijeloj globalnoj ekonomiji”, kaže Alicia Levine, analitičarka u kompaniji BNY Mellon Investment Management.

Dio analitičara smatra da oštar pad cijena dionica u prethodna dva dana, izazvan strahovanjem ulagača od rasta inflacije i precijenjenosti dionica, predstavlja zdravu korekciju, nakon što su mjesecima najvažniji indeksi na Wall Streetu snažno rasli i dosezali nove najviše razine u historiji.

Drže da su pozitivni izgledi u vezi američkog, ali i drugih najvećih svjetskih ekonomija poticajni za tržišta dionica, ali da će proći neko vrijeme dok se tržišta sasvim ne smire od ovog potresa.

“Vjerojatno ćemo i idućih dana svjedočiti nestabilnosti na tržištima, no za nekoliko dana situacija bi se mogla smiriti”, kaže Peter Costa, predsjednik u kompaniji Empire Execuiton.

Podršku tržištima pružaju jačanje najvećih svjetskih ekonomija – od SAD-a i Kine, do eurozone i Japana – dobri poslovni rezultati kompanija i nedavno uvedena porezna reforma u SAD-u, kojom su smanjeni porezi kompanijama.

S druge strane, dio analitičara smatra da je tržište nakon višegodišnjeg snažnog rasta i neprestanog dosezanja rekordnih razina precijenjeno, s obzirom na planove centralnih banaka u svijetu da ove godine ukinu poticajne monetarne mjere koje su godinama niskom cijenom novca podržavale rast tržišta dionica.

Rast ekonomije i potrošnje mogao bi, naime, izazvati jačanje inflacije, a centralne bi banke na to trebale reagirati. A da se očekuje stezanje monetarne politike pokazuje rast prinosa na obveznice.

Američka centralna banka je prošle godine povećala ključne kamatne stope u tri navrata za po 0,25 postotnih bodova, a očekuje se da će ove godine dodatno povećati kamate u dva do tri navrata, počevši od marta.

Zbog toga su posljednjih dana prinosi na američke obveznice dosegnuli najviše razine od početka 2014. godine.

Očekuje se i da će Evropska centralna banka (ECB) do kraja godine ukinuti poticajne monetarne mjere, što također potiče rast prinosa na obveznice.

A viši prinosi štete dionicama jer zbog toga rastu troškovi zaduživanja kompanija i jer bi dio investitora mogao povući dio sredstava iz dionica i kupiti obveznice.

“Svi smo mi već neko vrijeme pričali o 10-postotnoj korekciji cijena dionica na niže nakon prethodnog snažnog rasta. No, mislim da niko nije očekivao da će se to dogoditi u tri dana. Vjerojatno se radi o zdravoj korekciji na tržištu gladajući dugoročno. No, nestabilnost neće samo tako nestati, pa me ne bi iznenadilo da u iduće dvije do tri sedmice svjedočimo znatnim oscilacijama u trgovanju”, kaže JJ Kinahan, strateg u kompaniji TD Ameritrade.

A na evropskim su berzama cijene dionica jučer oštro pale. Londonski FTSE indeks skliznuo je 2,41 posto, na 7.157 bodova, dok je frankfurtski DAX potonuo 2,27 posto, na 12.398 bodova, a pariški CAC 2,21 posto, na 5.169 bodova, prenosi SEEbiz.