Bosna i Hercegovina uvezla je prošle godine odjeću vrijednu više od pola milijarde maraka (524 miliona KM), od čega je gotovo 50 posto došlo iz Turske i Kine, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.

Iz Turske je uvezeno više od devet milijardi kilograma odjevnih predmeta vrijednih 147,7 miliona maraka, a iz Kine 5,3 miliona kilograma odjeće, čija vrijednost iznosi 100,8 miliona KM. Na trećem mjestu je Bangladeš s uvozom od 46 miliona KM, iza nje Srbija, koja je uvezla 40,9 miliona KM odjeće, i Italija s uvozom od 38,5 miliona KM. U prvih deset uvoznika su i Njemačka, Austrija, Kambodža, Vijetnam i Maroko.

Bosiljka Dejanović, direktor preduzeća “Sana Linea” iz Kostajnice, kaže kako je kvalitet jedino oružje kojim se domaća proizvodnja može boriti protiv uvoza.

“To je roba koja se prodaje na pijacama i u pitanju su velike količine koje se rade u velikim serijama i tu ne možemo parirati. Mi pravimo male količine, a one su puno skuplje i po pitanju rada i materijala. Zbog toga nastojimo da budemo drugačiji. Težimo kvalitetu i gledamo da odjeća bude iz prirodnih vlakana i kvalitetno sašivena i zastupljena u dosta veličina”, kaže ona.

Slično razmišljaju i u Udruženju tekstila, kože i obuće pri Privrednoj komori RS, gdje kažu da proizvođači imaju velike izazove da se održe i opstanu na tržištu jer je konkurencija oštra, a nadzora nad tržištem u smislu nekontroliranog uvoza robe, posebno iz Kine, gotovo da nema.

“Naše kompanije su male, s malim obimom proizvodnje i malim serijama, tako da su troškovi ulaganja u sam proizvod mnogo veći, nego kad se proizvodi u velikim serijama, što je slučaj s velikim brendovima. Pokretanje vlastite proizvodnje u tekstilnoj industriji je veliki izazov i zaista iziskuje ulaganja u razvoj proizvoda, unapređenje tehnologije, modernizaciju procesa proizvodnje, iznalaska tržišta, a pored svega toga modna industrija podložna je brzim promjenama trendova, te je životni vijek proizvoda kratak”, kaže Aleksandra Mihajlović-Bijelić, sekretar Udruženja.

Dodaje kako, uprkos svemu, proizvođači u RS uspijevaju da se održe na trzištu, a pojedina poduzeća uspijevaju i da izvoze jer su se dokazali, kako kvalitetom, tako i dizajnom proizvoda.

“Važno je da preduzeća pronađu svoju tržišnu nišu, gdje mogu da se izbore s konkurencijom. Međutim, to je i dalje mali broj poduzeća i većina njih se odlučuje da radi tzv. lon poslove, jer ne mogu da se izbore s konkurencijom i krenu ka proizvodnji vlastitih proizvoda. Kvalitet proizvoda i izrade nije upitan, međutim svi drugi faktori utiču na konkurentnost naših kompanija, a jedan od njih je upravo nedostatak nadzora nad tržištem”, zaključila je ona.

S druge strane, podaci kojima raspolažemo pokazuju kako je došlo i do povećanog uvoza polovne odjeće. Prošle godine u BiH je uvezeno gotovo 3.500 tona u vrijednosti od 6,7 miliona, najviše u posljednje tri godine. Dominira uvoz iz Njemačke, koji iznosi 2,69 miliona maraka, pišu Nezavisne novine.