Autor je Eldar Dizdarević, ekonomski analitičar
Ukupni promet na dvije bh. berze – Banjalučkoj berzi (BLSE) i Sarajevskoj berzi (SASE) – u prošloj, 2017. godini, iznosio je nešto više od milijardu KM. Pri tome je ukupni godišnji promet ostvaren na berzama približno podjednak, odnosno SASE sa 532 miliona KM ipak neznatno prednjači nad BLSE sa 486 miliona KM.
Ako se imaju na umu samo ovi podaci moglo bi se lako pogrešno zaključiti da se na tržištu kapitala u BiH ipak nešto dešava. No, nažalost, prema službenim podacima obje berze većina prometa na njima tokom prošle godine ostvarena je posredstvom javnih ponuda, pri čemu se većina odnosi na prodaju entitetskih obveznica i trezorskih zapisa, odnosno na zaduživanje entitetskih vlada.
Tako je lani na SASE okončano 15 javnih ponuda u ukupnoj vrijednosti od 308 miliona KM, dok je na BLSE vrijednost javnih ponuda dosegnula iznos od 394 miliona KM. Te informacije ujedno veoma ilustrativno ukazuju na činjenicu da dvije bh. berze na životu većinom održava zaduživanje entitetskih vlada kratkoročnim i dugoročnim vrijednosnim papirima.
Pravog berzanskog trgovanja sa vrijednosnim papirima dioničkih društava na BLSE i SASE zapravo i dalje ima jako malo, što je samo potvrda nastavka hronične dugogodišnje nelikvidnosti na ovdašnjim berzama te nedostatka kvalitetnih, institucionalnih investitora.
Ako se izuzmu prometi sa obveznicama i trezorskim zapisima najlikvidniji emitenti tokom 2017. godine na BLSE bili su Telekom Srpske Banja Luka (ukupni godišnji promet 5,3 miliona KM) te ZTC Banja Vrućica Teslić (1,9 miliona KM). Osim ova dva emitenta na listi Top 10 najlikvidnijih simbola na BLSE sve su ostalo obveznice i trezorski zapisi.
Slično je i na SASE. Najlikvidniji emtitent lani na većoj bh. berzi bio je Energonova Sarajevo (ukupni godišnji promet 11,2 miliona KM), a potom slijede Ozon Travnik (9,3 miliona KM), Svjetslostkomerc Sarajevo (9,1 milion KM), Triglav BH osiguranje Sarajevo (8,1 milion KM), ZIF BIG Investiciona grupa Sarajevo (6,4 miliona KM) i tako dalje.
Jedan od najelitnijih i svakako najinteresantnijih emtitenata sa SASE – BH Telecom Sarajevo – i pored dosta dobre poslovne godine zabilježio je ukupni promet u prošloj godini u iznosu od „jedva“ pet miliona KM, što je naravno veoma malo za svojevrsni blue chip sa ovdašnjeg tržišta kapitala.
Takvu otužnu situaciju na berzama prate i vrijednosti berzanskih indeksa. Tako je, naprimjer, BIFX, indeks investicionih fondova na SASE, prošle godine izgubio na vrijednosti 25,1 posto, pri čemu je pad zabilježen i kod indeksa SASX-10 i to od 18,54 posto. Inače, SASX-10 je elitni berzanski indeks na SASE, u kojem su obračunate vrijednosti dionica deset najlikvidnijih emitenata na berzi. Čak je i islamski berzanski indeks SASX-BBI prošle godine izgubio na vrijednosti 8,67 posto u odnosu na prethodu kodinu, dok je jedini pozitivan pomak lani zabilježen kod indeksa SASX-30 i to sa miniminalnim rastom od 0,5 posto.
Slično je i na BLSE. I tamo su indeksi već godinama u padu, pa je tako naprimjer BIRS, berzanski indeks RS, lani izgubio 6,6 posto od svoje vrijednosti. Indeks deset elektroprivrednih preduzeća RS, poznat i po akronimu ERS-10, prošle godine je izgubio 15,11 posto od svoje vrijednosti, s tim da pozitivan pomak na BLSE lani jedino bilježi indeks obveznica RS i to od 1,5 posto. To zapravo i nije čudno s obzirom na to da se više od 80 posto ukupnog godišnjeg prometa na manjoj bh. berzi odnosi na trgovanje obveznicama i trezorskim zapisima sa unaprijed obračunatim diskontima koji godišnje blago rastu, bez obzira na dešavanja na tržištu.
I na kraju zaključimo. Tržište kapitala u BiH je u dugogodišnjoj krizi i sva kretanja ukupnog prometa u posljednjim godinama prema gore ili prema dole ne odražavaju pravo stanje na tržištu nego prije spremnost entitetskih vlada da se zadužuju posredstvom obveznica i trezorskih zapisa. U suštini, pravog berzanskog trgovanja sa vrijednosnim papirima enitenata iz industrijskog, finansijskog, poljoprivrednog, uslužnog ili nekog drugog sektora ima veoma malo, što ukazuje na hroničnu nelikvidnost tržišta.
Zbog toga svi iole ozbiljniji investitori već godinama zaobilaze i BLSE i SASE jer na ovim tržištima uvijek postoji latentna opasnost da se novac dugo „zaledi“, čak i u vrijednosnim papirima inače prilično dobrih, profitabilnih i solidnih emitenata. Pa čak i kada tržišna vrijednost tih dionica raste. Jer, s pozicije investitora postavlja se slijedeće pitanje: Nije problem kupiti dionice i čekati jedno vrijeme da njihova vrijednost poraste. Pitanje je kome nakon tog rasta prodati te dionice?
“Svi stavovi, mišljenja i zaključci koji su izneseni u ovom komentaru ne odražavaju nužno stav i mišljenje Poslovnih novina, već isključivo autora.“
