Populacija koja stari pomjera težište privrede i u BiH

Pored najočitijeg razloga, opadajući stope nataliteta postoje i mnogi dodatni demografski izazovi s kojima će se svijet uskoro morati pozabaviti. Jedan od bitnijih faktora, naročito kada su zapadna Europa i Sjeverna Amerika u pitanju, jeste ubrzano starenje populacije. Populacija koja stari sa sobom povlači i povećane troškove zdravstvenog osiguranja, veća izdavanja za mirovine, te pomjera težište privrede jedne države.Europa je najbolji primjerPored Njemačke, koja je možda i najpogođenija ovim demografskim procesom, situacija je slična i na ostatku kontinenta. Projekcije UN-a već decenijama predviđaju da će prosječna starost nekih evropskih država uskoro dostići pedeset.Ovaj podatak se odnosi na: Španiju, Italiju, Portugal, Grčku, zatim Njemačku, Poljsku, BiH i Hrvatsku.Nešto bolja situacija projicirana je za Veliku Britaniju, Francusku, Irsku, skandinavske zemlje i države bivšeg Istočnog bloka. Prosječna starost u ovim državama će do 2060. godine biti oko 45.AmerikaStanovništvo Sjeverne i Južne Amerike stari brzo, ali ne kao europsko. Naročito brzo stari stanovništvo Čilea i Brazila. A Kanada ne zaostaje za europskim zemljama, naravno u negativnom smislu. Ako se predviđanja ostvare prosječna starost stanovništva Kanade će sredinom 21.stoljeća biti 45 godina.Interesantna je činjenica da će SAD stariti sporijim intenzitetom od susjednih država. Unatoč tome, SAD neće izbjeći ekonomski teret populacijskog starenja, ustvari, očekuje se da će se stanovništvo SAD-a starije od 65 godina gotovo udvostručiti u naredne dvije decenije.