Izvoz u sektoru voća i povrća u BiH lani je iznosio 180 miliona KM i manji je za 16 odsto u odnosu na 2017. godinu, dok se uvoz nije bitno promijenio i iznosi 347 miliona KM, od čega se 147 miliona KM odnosi na uvoz tropskog voća, navedeno je u analizi Spoljnorgovinske komore BiH i USAID/Švedska Farma dva projekta, koja je predstavljena danas u Sarajevu.
Rukovodilac sektora voća i povrća pri Farma dva projektu Velibor Trifković rekao je da je u ovom sektoru pokrivenost uvoza izvozom prošle godine iznosila 52 odsto.
On je ocijenio da za pad izvoza postoje dva ključna razloga – kišno ljeto i zabrana izvoza jabuka u Rusiju, koja je na snazi bila gotovo pola godine.
“Uprkos svim izazovima, smrznute maline su prošle godine količinski zabilježile rekordan izvoz od 23.458 tona, dok je vrijednost izvoza zbog nižih cijena pala za šest odsto i iznosi 66 miliona KM”, rekao je Trifković novinarima.
Trifković je naveo da je pad izvoza zabilježen i kod drugih ključnih kultura, pogotovo jabuka gdje je izvoz manji za 61 odsto, odnosno 12 miliona KM.
On je istakao da su analize pokazale da je u prosjeku svaki građanin BiH u prošloj godini pojeo 99 KM uvoznog voća i povrća, od čega je 55 KM voća, 25 KM povrća i 23 KM prerađevina od voća i povrća /u BiH se najviše uvoze sokovi/.
Osim smrznutih malina i jabuka, u pet ključnih proizvoda spadaju i kruške, kojih je lani izvezeno u vrijednsoti od skoro 19 miliona KM, što je manje za 21 odsto u odnosu na 2017. godinu, te svježe šljive i kornišoni, čiji je izvoz smanjen za 58 odsto, odnosno 44 odsto.
Trifković je rekao da proizvodnja kornišona u BiH ima budućnost i dodao da se mora naći način da se poveća potrošnja domaćih proizvoda u zemlji.
Sekretar Asocijacije za prehrambrenu industriju pri Spoljnotrgovinskoj komori BiH Tijana Muhamedagić je, kada su u pitanju tržišta, rekla da je Srbija najznačajniji partner BiH, ali da sa njom zemlja bilježi deficit, jer je izvoz iznosio 32 miliona KM, a uvoz 42 miliona KM.
Muhamedagićeva je istakla da je Njemačka sa 32,9 miliona KM prvo izvozno tržište za ovaj sektor, ali i zemlja sa kojom je ostvaren najveći suficit u ovom sektoru.
Ona je dodala da je Rusija, zbog pada izvoza od 23 miliona KM u odnosu na prethodnu godinu treće tržište po vrijednosti izvoza, a da je suficit zabilježen u razmjeni sa Austrijom.
“Analiza ujedno upozorava potrošače da obrate pažnju na kvalitet uvoznog voća i povrća, jer je zabilježeno da je u prošloj godini više od 700 šlepera konzumne jabuke uvezeno po cijeni od 0,10 do 0,30 KM po kilogramu, što dovodi u pitanje kvalitet tih proizvoda”, istakla je Muhamedagićeva.
Prema njenim riječima, prostora za supstituciju uvoza postoji mnogo, iako se čini da je najveći razlog za uvoz niska cijena i dostupnost proizvoda tokom cijele godine.
Direktor Sektora privrede u Spoljnotrgovinskoj komori BiH Ognjenka Lalović rekla je da su Komora i Farma dva projekat priredili Katalog 38 izvoznika iz ovog sektora, u okviru priprema za međunarodne nastupe relevantne za sektor voća i povrća.
“Prvo predstavljanje Kataloga planirano je na najvećem sajmu hrane na svijetu `Anuga 2019` u Njemačkoj, koji će biti održan u oktobru i na kojem će se na zajedničkom štandu predstaviti vodeći izvoznici BiH”, istakla je Lalovićeva.
Lalovićeva je dodala da je Katalog urađen na engleskom i ruskom jeziku, te da je dostupan i na internet stranici Komore.
