U Sjedinjenim Američkim Državama nestašica je toaletnog papira, u Meksiku piva, a u Francuskoj brašna. Roba koja nedostaje u trgovinama otkriva kako se svijet nosi s izolacijom zbog pandemije koronavirusa.

U Meksiku je omiljeno piće, uz tekilu, pivo.

Kada je zemlja uvela izolaciju, dva pivarska diva, Heineken i Grupo Modelo, koji proizvodi omiljeni meksički brend, sada nažalost zlosretnog imena, Coronu, objavili su da će obustaviti proizvodnju. To je potaknulo val panične kupnje piva i kampanju na Twitteru: #ConLaCervezaNo ili “Ne dirajte pivo”.

Šri Lanka je pokušala spriječiti građane da se odaju tim porocima uveli su potpunu zabranu prodaje alkohola i cigareta od 20. marta kada je na snagu stupila izolacija, što je dovelo do eksplozije kućnih destilerija, rekao je jedan porezni dužnosnik. A to je pak dovelo do povećane potražnje za šećerom, ključnim sastojkom za proizvodnju lokalnog ilegalnog alkoholnog pića zvanog “kasipu”.

Pojavili su se i slučajevi sumnjivih ‘pljački’ trgovina s alkoholnim pićima čiji su vlasnici zapravo pokušavali ilegalno prodati dragocjenu robu.

Zdrav duh u zdravom tijelu

U Iraku boravak kod kuće u izolaciji znači duga poslijepodneva ispred televizora ili ćaskanje s rodbinom, a za to su potrebne slane sjemenke suncokreta. Supermarketima ponestaje te popularne grickalice brže nego prije jer mladi i stari satima ljenčare umjesto da su u školama ili na poslu.

Libijcima u ratom razorenom Tripoliju školovanje kod kuće posebice je teško.

“Ponestalo nam je papira za printer, pa sam potrošila sve suprugove neiskorištene uredske rokovnike kako bi mogli zapisivati nastavu i rješavati matematičke zadatke”, kazala je Nadia al-Abed, kućanica koja ima troje male djece čije su škole zatvorene. “Molim ih da pišu što sitnije, podmićujući ih slatkišima“, kazala je.

Škole, zračne luke i ne-esencijalna preduzeća u svijetu zatvoreni su sedmicama jer vlasti pokušavaju suzbiti munjevito širenje koronavirusa.

Neki se pokušavaju zaštititi jačajući imunitet prirodnim putem.

Bivše sovjetske zemlje u središnjoj Aziji zabilježile su ‘boom’ potražnje i rast cijene biljke sirijske rutvice.

Biljku se tradicionalno pali u kućanstvima kako bi se spriječile bolesti i osigurao napredak.

U Bugarskoj ljudi su se gurali da bi kupili džumbir i limun koji jačaju imunitet, dok su se u Tunisu okrenuli češnjaku, unatoč upozorenjima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) da ti kućni lijekovi ne djeluju protiv novog koronavirusa.

Slastice i biljke

Daleko najpopularniji mehanizam za nošenje sa stresom je postalo pečenje kolača, kruha i peciva.

Supermarketi u Francuskoj, Španjolskoj, Grčkoj i drugim dijelovima Europe zabilježili su manjak brašna, čokolade i kvasca.

Snalažljivi francuski kućni pekari zaobilaze ispražnjene trgovine i kupuju potrebne sastojke izravno od lokalnih pekara.

Rumunji zbijaju šale o “dilerima kvasca” koji se bogate prodajući rijetku robu na crnom tržištu.

Šaljivim lažnim oglasima čak se nudi “zamjena stana u centru za pola kilograma kvasca”.

A budući da je počeo sveti muslimanski mjesec Ramazan, kućanstva gomilaju sastojke za obilne večere poslije zalaska sunca kada završava dnevni post.

Zbog toga je pšenično brašno koje se koristi za izradu kruha i slastica postalo dragocjeno u Alžiru.

“Male količine koje mi se dostavi, čuvam za svoje redovite mušterije”, rekao je vlasnik trgovine u alžirskoj četvrti El-Ašur.

U Argentini, to su jaja: 30 komada nekoć je stajalo samo 160 peza ili 2,35 američka dolara, a sada stoje 240 peza ili 3,52 dolara.

I dok će mnoge zemlje iz izolacije izići s novom klasom profesionalnih kuhara, širom Australije ljudi vrijedno uređuju svoje vrtove.

“U zadnjih mjesec dana povećala se potražnja za svim vrstama biljaka”, rekao je Alex Newman iz trgovine za građevinski materijal i opremu za vrtove Bunnings Warehouse.

Čini se da se Australci pripremaju za dulju izolaciju, jer Bunningsov najpopularniji online vodič uključuje savjete o biljkama koje najbrže rastu za uzgoj zelene ograde kako bi se zaštitili od radoznalih pogleda susjeda i osigurali veću privatnost u izolaciji.