Vlada Federacije BiH je, na današnjoj sjednici u Sarajevu, utvrdila i Parlamentu FBiH uputila Prijedlog proračuna Federacije BiH za 2022. godinu u iznosu od 5.535.108.213 KM i veći je za 53,8 mil KM u odnosu na 2021. godinu.

Strukturu predloženog proračuna za 2022. godinu karakterizira rast poreznih prihoda, posebno iz doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje, te od neizravnih poreza. Na drugoj strani, planiran je porast iznosa kapitalnih transfera i izdataka za nabavku stalnih sredstava.

– Povoljna situacija s revidiranim projekcijama prihoda, kao i manje planirani izdaci, pogodovali su značajnom smanjenju planiranih primitaka u odnosu na prethodnu fiskalnu godinu – saopšteno je iz Vlade FBiH.

Dakle, ukupni prihodi od poreza projicirani u proračunu za 2022. godinu iznose 3.947,6 mil KM i u odnosu na prethodnu godinu veći su za 441,5 mil KM ili 13%. Posebno se to odnosi na prihode koji se prikupljaju iz doprinosa za MIO, koji su planirani u iznosu od 2.219 mil KM, te prihode od neizravnih poreza s jedinstvenog računa od 1.661,6 mil KM. Primici od financijske imovine i zaduživanja planirani su u ukupnom iznosu od 920 mil KM.

Na strani rashoda i izdataka su izdaci za materijal, sitni inventar i usluge povećani za 41,5 mil KM u odnosu na 2021. godinu, a u okviru ovoga se najznačajnije povećanje od 30 mil KM odnosi na nabavku cjepiva protiv COVID-19.

Tekući transferi i drugi tekući rashodi su za 2022. planirani u iznosu od 3.695,1 mil KM i veći su za jedan posto u odnosu na 2021. godinu.

Planiranjem sredstava za nabavku robnih rezervi u ukupnom iznosu od 20 mil KM, Vlada ima namjeru da, u slučajevima potrebe, intervenira kroz set mjera kojima bi se stabilizirao eventualni rast cijena osnovnih životnih namirnica te sufinancirala proljetna sjetva pšenice i izvršio otkup jesenje žetve u FBiH.

U dijelu kapitalnih transfera, koji su u proračunu Federacije BiH za 2022. godinu planirani u ukupnom iznosu od 300 mil KM, što je povećanje od 32% u odnosu na 2021. godinu, najveće povećanje se odnosi na kapitalne transfere javnim poduzećima.

Najznačajniji transferi su za izgradnju autocesta i brzih cesta 229,3 mil KM (83% više u odnosu na 2021. godinu), za sufinanciranje izgradnje željezničke infrastrukture 5 mil KM, za unaprjeđenje zračnog prometa Federacije BiH 6 mil KM, te 19,7 mil KM za JP Aerodrom Bihać.

Federalna vlada je, također, utvrdila i u parlamentarnu proceduru uputila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o budžetima u Federaciji BiH. Kako je obrazloženo, glavni razlog za donošenje izmjena i dopuna ovog zakona je uvođenje, odnosno postavljanje temelja za programsko budžetiranje i njegovu implementaciju na nivou Federacije BiH i kantona, jačanje organizacijskih okvira, razvoj detaljne strukture budžetskih, definisanje ciljeva pojedinačnih programa, kao i osiguranje budžeta na temelju rezultata vladinih politika i gornje granice rashoda kako je navedeno u Dokumentu okvirnog budžeta FBiH.