Stanje na globalnom kriptotržištu, koje je značajno poraslo u dvije pandemijske godine, uistinu je puno neizvjesnosti i početak 2022. godine nije bio pogodan za kriptovalute u svijetu. Potvrđuju to i zbivanja tokom druge polovine januara ove godine kada je svjetsko tržište kriptovaluta palo za 7,5% i preko noći izgubilo na vrijednosti gotovo 150 milijardi dolara, ali se ubrzo ipak donekle oporavilo.

Međutim, ne zadugo. Krajem februara uslijedio je novi šok na kriptotržištu. Ovog puta zbog političko-vojnih tenzija i rusko-ukrajinskog sukoba. Najvrijednija svjetska kriptovaluta je pala ispod 35.000 dolara početkom rata u Ukrajini, a nastavila je kliziti kako se ukrajinska kriza pojačavala. Bitcoin je izgubio skoro polovinu svoje vrijednosti od novembarskog (2021.) maksimuma od 68.990 dolara zbog geopolitičkih tenzija, mogućnosti povećanja kamatnih stopa američkog FED-a (Federal Reserve District – Sistem federalnih rezervi) i ograničavanja digitalne imovine nekih velikih ekonomija.

I druge kriptovalute pratila su negativna kretanja bitcoina pa je etereum pao za više od 12 posto, a dogecoin više od 14 posto. Prema nekim procjenama, više od 150 milijardi dolara zbrisano je s cijelog tržišta kriptovaluta samo u jednom danu.
Analitičari kriptotržišta su ustvrdili da se narativ o sigurnom utočištu za bitcoin skoro potpuno raspao zbog eskalacije vojnog sukoba u Ukrajini i pogoršanje odnosa SAD-a i Rusije.

Mnogi kriptoinvestitori bili su pogođeni posljednjim krahom te oklijevaju s povećanjem udjela s obzirom na ogromnu neizvjesnost rizične imovine. Neki analitičari iznijeli su i procjene da bitcoin vjerojatno neće tako skoro ponovno dostići cijenu od 40.000 dolara, jer će geopolitičke napetosti spriječiti da rizična imovina značajnije poraste.

Ipak, početkom marta ove godine stižu najave da se bitcoin oporavio od šoka izazvanog ukrajinskom krizom i da se njegova vrijednost vratila na nivoe iz sredine februara ove godine.

U svemu tome nameće se pitanje koja je uloga kriptovaluta u ratu Ukrajine i Rusije. Jer ratna panika iscrpljuje banke i bankomate u ratom narušenoj zemlji, a neki imaju i maksimalistički pogled na moć kriptovaluta pa predviđaju da će se Rusija i njezini čelnici okrenuti kriptovalutama kao način zaobilaženja ekonomskih sankcija te izbacivanjem vodećih ruskih banaka iz SWIFT-a.

Međutim, stručnjaci nisu uvjereni da je to baš tako lako moguće. Tim prije što zapadne vlade i nadležna tijela postaju sve bolji i bolji u praćenju transakcija kriptovalutama, a opcije za pretvaranje kriptovaluta u fiat i obrnuto su ograničene. Uostalom, bitcoin ne može lako platiti hranu ili medicinske potrepštine u zoni sukoba. Potrebna je usluga mjenjačnice, što podrazumijeva licencu za prijenos novca, što znači da se aktiviraju propisi protiv pranja novca.

U svemu ovome treba upozoriti na prevarante koji nastoje iskoristiti trenutnu situaciju tako da su upitne i donacije u kriptovalutama poslane Ukrajini nakon ruske invazije koje su, prema javnim blockchain podacima, premašile 20 miliona dolara.

Mladi sve više trguju kriptoimovinom

I pored negativnog trenda koje karakterište globalno tržište kriptovaluta, evidentno je da kriptovalute nalaze sve veću upotrebu te ih regulatori u cijelom svijetu sve više uzimaju „za ozbiljno“, iako se pravni status bitcoina i drugih kriptovaluta značajno razlikuje od zemlje do zemlje. Pomenimo i da se u okviru Vijeća EU vode pregovori koji bi trebali rezultirati uredbom o tržištima kriptoimovine i strožom regulativom, mada se ta regulativa ne očekuje prije 2023. godine.

„Kriptovalute imaju najveću volatilnost od sve imovine u koju je moguće ulagati, a u isto vrijeme imaju i najveći povrat. Zato i nove generacije ulažu u kriptovalute, jer je povrat onakav kakav je bio u 1960-im u dionicama u SAD-u. Ovaj trenutni pad kriptovaluta se desio četiri puta u zadnjih pet godina i očekivati je još puno rasta i padova u ovoj imovini”, rekao nam je Feđa Krivošić, finansijski ekspert s dugogodišnjim iskustvom u SAD-u, koji je jedno vrijeme radio i u Morgan Stanleyu.

Krivošić dodaje da su banke u svijetu prihvatile kriptovalute te da investicijske banke kao Morgan Stanley ili Goldman Sachs sada imaju odjele na kojima se trguje kriptoimovinom.

„Naročito mladi investitori imaju više od pola svog portfolia u kriptovalutama. Čini se da su dionice i obveznice preskupe i da su dostigle historijske cijene na svjetskim berzama”, kaže Krivošić.

I u Bosni i Hercegovini evidentan je rast zainteresovanosti za rudarenje i trgovinu kriptovalutama.

„Postoji veliki interes građana u BiH da ulažu u kriptovalute, jer na ovaj način sebe štite od inflacije te koriste alate pojedinih kriptovaluta kao slanje novca i veće prinose kod štednje. Građani čuju od dijaspore o povratu na ulaganju u kriptovalute pa sami žele probati uložiti svoj novac. Kako je tržište kapitala u BiH relativno malo, građani mogu da ulože samo u stare privatizacijske fondove. Bez novih kompanija na berzi smanjuje se interes investitora za ulaganja. Kriptovalute i na zapadnim tržištima imaju sve veći volumen trgovanja te interes mlađih generacija”, ističe Feđa Krivošić.

Regulacija kriptovaluta na tržištu BiH

Ovi globalni trendovi ukazuju na potrebu usklađivanja kriptovaluta regulatornom režimu i u BiH s jasnim stavom o riziku i upravljanju rizikom. Nažalost, nadležni u BiH za sada još uvijek nemaju konkretnih rješenja, iako ima nekih naznaka da će i kriptotržište biti zakonski regulisano.

Ministrica finansija Republike Srpske Zora Vidović najavila je da bi na nekoj od narednih sjednica entitetske Narodne skupštine trebao da bude razmatran Nacrt zakona o oblasti kriptovaluta i elektronske imovine, koji bi bio usklađen sa propisima koji postoje u regionu. Dodala je da bi istovremeno trebali usvojiti i izmjene određenih zakona koji se odnose na oblasti tržišta kapitala i fondova u RS-u.

U Federaciji BiH za sada se ne oglašavaju po ovom pitanju. Hoće li i kada biti pomaka u regulaciji bh. tržišta kriptovaluta još uvijek je neizvjesno. Za sada – transakcije povezane s kriptovalutama u BiH nisu dozvoljene. Zbog toga se većina onih koji su uložili određene iznose novca kroz direktnu kupovinu ili rudarenje kriptovaluta suočava s blokadama bh. banaka koje ne žele da prime novac koji korisnici kriptomjenjačnice ili potencijalnih fondova žele da stave ili povuku na svoj račun.

Banke se pozivaju na propise regulatora te navode da ne mogu odobriti transakcije povezane s kriptovalutama dok zakoni u BiH ne regulišu ovo pitanje. Ističu i da se nalozi inoplatnog prometa procesiraju u skladu sa Zakonom o deviznom poslovanju kojim je propisana zabrana kupovine i prodaje deviza i strane gotovine izvan deviznog tržišta. Takođe, banke navode i da s aspekta Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma moraju izvršiti identifikaciju transakcija i odbiti transakciju koju ne mogu identifikovati u skladu s pozitivnim zakonskim propisima.

Iz Agencije za bankarstvo Federacije BiH (FBA) su nam kazali da je njihov zadatak očuvanje i jačanje stabilnosti bankarskog sistema i zaštite deponenata.

„Na osnovu zakonom propisanih nadležnosti, Agencija nije nadležna za propisivanje zakonskog okvira za kriptovalute, međutim podržava sve prijedloge za izmjene i dopune zakona kojima se reguliše poslovanje banaka, a koji su u skladu sa međunarodnim standardima i direktivama Evropske unije”, navode iz FBA.

Smanjenja rizika koje kriptovalute nose

Iz FBA dalje navode da kriptovalute shodno odredbama Zakon o Centralnoj banci BiH nisu zakonsko sredstvo plaćanja u BiH, a nisu ni strano sredstvo plaćanja u smislu odredbi člana 2. Zakona o deviznom poslovanju te, slijedom toga, banke koje posluju u FBiH nisu u mogućnosti vršiti poslove kupovine i prodaje kriptovalute.

„Prema našim saznanjima, na međunarodnom nivou još uvijek ne postoji jedinstven stav i jasan regulatorni okvir za poslovanje kriptovalutama. Agencija kontinuirano prati stavove i preporuke regulatornih tijela u EU, a posebno EBA-e (European Banking Authority) i ECB-a (European Central Bank). Takođe, ni na nivou EU ne postoji jedinstven regulatorni okvir koji bi BiH mogla slijediti. Stoga, mišljenja smo da je tržište kriptovaluta brzorastuće, ali da nosi i povećane rizike koji se, prije svega, ogledaju u anonimnosti transakcija i stvarnih vlasnika, što može olakšati obavljanje transakcija povezanih s ilegalnim aktivnostima. Shodno navedenom, postoji hitna potreba za jasnom i potpunom regulacijom kriptovaluta kako bi se uspostavila ravnoteža između interesa korisnika kriptovaluta i smanjenja relevantnih rizika koje kriptovalute nose, te na taj način stekli uslovi da banke mogu da kupuju, prodaju i posjeduju kriptovalute”, rekli su nam iz Agencije za bankarstvo Federacije BiH.

Iz Centralne banke BiH (CBBiH) takođe navode da kriptovalute nisu zakonom uređene u Bosni i Hercegovini.

„Kriptovalute ne funkcionišu kao tipična valuta, već se oslanjaju na protokol mreže računar prema računaru baziran na internetu. Snabdijevanje ovom ‘valutom’ regulisano je ugovorom između korisnika, uglavnom djeluje van državnih regulatornih institucija, a vrijednost određuju ponuda i potražnja. Sve transakcije kriptovalutama se obavljaju putem virtuelne neregulisane mreže“, kažu iz CBBiH te dodaju da u nekim zemljama postoje bankomati za kupovinu/prodaju samo kriptovalute za lokalnu valutu, ali da oni ne postoje u BiH.

Budućnost donosi ubrzanu digitalizaciju finansija

Ipak, evidentno je da budućnost donosi ubrzanu digitalizaciju finansija sa svim posljedicama koje ima po postojeće institucije.

„Velike promjene u finansijskim sistemima nastaće ako se i kada u većoj mjeri počne upotrebljavati digitalni novac centralnih banaka. Ono što je danas fizička gotovina, sutra će biti u digitalnom obliku. Ukratko, svijet se nalazi na pragu velikih promjena u svijetu finansija. Centralna banka BiH nastoji pratiti trendove i analizirati kako i na koji način te promjene mogu uticati na finansijsku stabilnost cijelog sistema. U skladu sa Zakonom o CBBiH, sada je jedino zakonsko sredstvo plaćanja u BiH konvertibilna marka tako da je nemoguće zamijeniti kriptovalutu za KM, već se u KM mogu razmijeniti samo ostale zvanične valute“, rekli su nam iz CBBiH.

Iz CBBiH dodaju da prilikom donošenja odluke o korištenju virtuelnih valuta treba imati u vidu sljedeće činjenice: novčana sredstva uložena u virtuelne valute nisu zaštićena sistemom osiguranja depozita; na platformi za trgovanje valutama moguće je izgubiti svoj novac – te platforme često nisu regulisane; ako platforma za trgovanje valutama izgubi novac ili propadne, ne postoji posebna pravna zaštita; novac iz digitalnog novčanika može biti ukraden – kada se kupi virtuelna valuta, ona je pohranjena u „digitalni novčanik“, na kompjuter, prenosni kompjuter ili pametni telefon koji nisu zaštićeni od hakera; vrijednost virtuelne valute podložna je brzim promjenama i čak može pasti na nulu – treba imati u vidu da je vrijednost virtuelnih valuta vrlo promjenjiva te da je lako podložna kako rastu tako i padu.
Ipak, u nama susjednoj Srbiji i Hrvatskoj već su doneseni propisi koji u određenoj mjeri regulišu tržište kriptovaluta.

„Tržište kriptovaluta regulisano je u Hrvatskoj i Srbiji, odnosno postoje mjenjačnice za kriptovalute koje posluju sa bankama. Hrvatska je otišla korak dalje te regulisala prvi fond koji pasivno kupuje bitcoin, a radi se i na novim fondovima koji će ulagati u tzv. stablecoin, kriptovalutu koja ima pokriće u dolaru”, kaže Feđa Krivošić.

I Sjeverna Makedonija namjerava da legalizuje trgovanje kriptovalutama, s oporezivim prihodima, što će, kako se navodi u nacrtu vladinog programa, dugoročno privući potencijalne investitore u kriptovalute iz svijeta.

I pored neuređenog kriptotržišta, BiH se ipak može pohvaliti da je prva u regionu, ali i šire, imala svoju kriptovalutu RuXCrypto (RXC) koja je izlistana na berzi licenciranoj od EU regulatora – Whitebit i njom se trgovalo od januara. Riječ je o kriptovaluti koja se rudari od kraja septembra 2020. godine, a za izlazak na ovu evropsku berzu zaslužni su entuzijasti predvođeni Nedžadom Smajićem i portal specijalizovan za blockchain tehnologije Crypto.ba.

Dodajmo i da je prva bh. kriptomjenjačnica BCX (Balkan Crypto Exchange) osnovana u Banjoj Luci u maju 2018. Radi se o prvoj platformi u BiH za kupovinu, prodaju, razmjenu, trgovanje, pohranu i upravljanje digitalnom imovinom, odnosno kriptovalutama. Iz BCX-a navode da zamjena preko ove platforme dobro funkcioniše i da se sve može odraditi od kuće, preko interneta.

BiH nema kriptobankomat

Sve veći interes za kriptovalute u svijetu povećao je i potrebu za kriptobankomatima ili uličnim mjenjačnicama. Prema nepotvrđenim podacima, trenutno ih u svijetu ima gotovo 1.800 u 58 zemalja, a njihov broj se stalno povećava.

Osim Slovenije koja je prije šest godina (u Ljubljani) dobila bitcoin bankomat, u zemljama regiona bankomati za transakcije kriptovalutama su postavljeni u Hrvatskoj, Srbiji i na Kosovu, dok ih u Bosni i Hercegovini još uvijek nema.

Za razliku od zapadnog Balkana gdje je tržište kriptobankomata tek u povoju, u svijetu je ono dostiglo vrijednost od preko 75 miliona dolara, procjenjuje se u izvještaju Grand View Reasercha, sa očekivanjima da će se povećati za preko 59 posto do 2028. godine zahvaljujući sve većem interesovanju za kriptovalute.

Teško je prognozirati kako će se stvari dalje odvijati na globalnom kriptotržištu i koliko će vremena trebati da se kriptovalute oporave do prethodnih nivoa i nadoknade gubitke od početka godine. U svemu tome je i nepoznanica šta će se dogoditi kada se izrudari sav bitcoin jer je, za razliku od većine drugih kriptovaluta, njegova količina ograničena na 21 milion, od čega je već izrudareno oko 19 miliona (90%).

Dozu neizvjesnosti potkrepljuju i najave vodećih finansijskih regulatora Evropske unije da se stavi zabrana za ključne oblike rudarenja bitcoina, jer se time troše velike količine električne energije. Podsjetimo i na dešavanja na Kosovu početkom januara ove godine kada je policija u racijama zaplijenila oko 340 komada opreme za rudarenje kriptovaluta na tri lokacije, nakon što je tamošnja vlada zabranila rudarenje kriptovaluta zbog problema s pojačanom potrošnjom energije.

Međutim, izvjesno je da se globalno rudarenje najpoznatije kriptovalute zabranama neće moći obuzdati te je moguće da se „rudari“ sele u neke druge zemlje koje nude pogodnosti za rudarenje bitcoina.

Tako, na primjer, Brazil želi privući nove kriptorudare ukidanjem poreza, pod uslovom da za svoje aktivnosti koriste obnovljive izvore. Ukidanjem poreza Brazil bi moglo privući brojne rudare s velikim postrojenjima – možda i neke od onih koji su morali nedavno otići iz Kine pa su utočište našli u Kazahstanu.

Da kriptovalute postaju sve bitnije za finansijske institucije pokazuje i novo globalno istraživanje Visa kartične kompanije koje otkriva da skoro jedna trećina ispitanika koristi kriptovalute kao sredstvo ulaganja ili kao sredstvo razmjene te da bi skoro 40% vlasnika kriptovaluta zamijenilo svoju banku onom koja nudi kriptoproizvode.

Piše: Mirsad Pehilj