Na svjetskim su tržištima cijene nafte pale i prošle sedmice, druge zaredom, jer su, nakon SAD-a, i ostale članice Međunarodne agencije za energiju (IEA) najavile prodaju nafte iz strateških rezervi kako bi povećale ponudu na tržištu i spustile cijene.

Cijena barela na londonskom tržištu pala je prošle sedmice 1,5 posto, na 102,78 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 1 posto, na 98,26 dolara.

Pad cijena drugu sedmicu zaredom zahvaljuje se objavi da će članice IEA prodati 120 milijuna barela nafte iz strateških rezervi u idućih šest mjeseci.

SAD, koje su već prije najavile prodaju iz rezervi, plasirat će na tržište u sklopu IEA-ine inicijative 60 miliona barela i još 120 miliona zasebno.

Najveći svjetski potrošači nafte interveniraju jer su od početka napada Rusije na Ukrajinu krajem februara cijene nafte snažno porasle, što dodatno potiče ionako visoku inflaciju u svijetu.

A to bi moglo natjerati centralne banke na agresivno zaoštravanje monetarne politike, što bi izazvalo usporavanje oporavka svjetske ekonomije.

Analitičari investicijske banke JPMorgan smatraju da će prodaja nafte iz rezervi na kratki rok uvelikeo pomoći da se nadoknadi milion barela ruske nafte dnevno, koji će, kako procjenjuju, biti trajno izgubljen.

“No, u 2023. i godinama koje slijede globalni proizvođači vjerovatno će morati povećati ulaganja kako bi nadoknadili izgubljenu rusku naftu i ponovo napunili strateške rezerve IEA-e”, upozoravaju analitičari JPMorgana.

Analitičar PVM-a Stephen Brennock nije, pak, siguran da će zalihe riješiti problem: “Rekordne količine barela iz rezervi nisu potpuno otklonile sumnje da nadolazeća poplava u opskrbi možda ipak neće riješiti problem gubitka ruske nafte”.

Ruska proizvodnja nafte i plina pala je u prvih šest dana aprila na 10,52 miliona barela dnevno, s prosječno 11,01 miliona barela dnevno u prošlom mjesecu.

Hina