Rast prihoda, dobiti i broja zaposlenih u prošloj godini bilježi većina rangiranih malih, srednjih i velikih kompanija u BiH, a prošle godine smo ih imali 712

Rast izvoza i izlazak iz recesije je nešto po čemu će ostati zapamćena bh. ekonomija u 2021. godini. O tome ne svjedoče samo podaci koje je na početku ove godine objavila Vanjskotrgovinska komora BiH nego i rang-liste „100 najvećih“ koje objavljujemo svake godine.

Upravo te rang-liste nam pokazuju da je veliki broj bh. kompanija u 2021. konačno prodisao i ozdravio od, kako smo mislili, najgore ekonomske godine još od 2008. koja je upamćena po svjetskoj ekonomskoj krizi. No, da se ne radujemo stabilizaciji i oporavku previše pobrinula se 2022. godina čije rezultate ćemo analizirati iduće godine kada statističari izađu s podacima koji će nam dati pravu sliku o tome koliku je štetu ekonomiji nanijela historijska inflacija koju je naša zemlju zadesila ove godine.

U 2020. smo ušli, koliko-toliko, „normalni“, da bi nam se dogodilo nešto posve neočekivano što je u svijetu poznato kao lockdown ekonomije koji je izazvan pandemijom koronavirusa. Posljedica ovoga je bio veliki pad broja zaposlenih i prekidi u lancima snabdijevanja. Pronalaskom vakcina prošle godine su se stvari počele vraćati na stanje iz 2019. godine, a onda smo početkom ove godine „dobili“ rat u Ukrajini, energetsku krizu i inflaciju za koju neki ekonomisti tvrde da nije nužno direktan rezultat rata u Ukrajini, nego da ima veze i sa viškom novca na tržištu, pa čak i da je refleksija svjetske ekonomske krize iz 2008. godine. No, ostavimo te analize stručnjacima za ekonomiju i pogledajmo šta je obilježilo ekonomiju BiH i što bi moglo imati utjecaj i na rezultate u ovoj i barem u nekoliko narednih godina.

OVO SU KLJUČNE BROJKE

Ključne brojke iz kojih se mogu izvlačiti zaključci su sljedeće: bh. ekonomija je obim vanjskotrgovinske razmjene prošle godine u odnosu na 2020. povećala za nešto više od 30 posto. Izvoz je iznosio 14,6 milijardi KM, a uvoz 21,9 milijardi, što znači da je deficit bio 7,3 milijardi KM te da je i on povećan za 937 miliona KM ili oko 14,7 posto.

Dakle, prošle godine je bh. ekonomija malo živnula, ali se nije oslobodila nedovoljne pokrivenosti uvoza izvozom. Rast prihoda, dobiti i broja zaposlenih u prošloj godini bilježi većina rangiranih malih, srednjih i velikih kompanija u BiH, a prošle godine smo ih imali 712. O tome vjerno govori samo jedan podatak – od 712 rangiranih kompanija 607 ih je u 2021. ostvarilo rast prihoda, i to za 8,3 milijarde KM u odnosu na 2020. Pozitivne brojke rangirane kompanije bilježe i u dobiti.

Tako su 534 kompanije prošlu godinu završile s većom dobiti nego u 2020. koja je bila za 1,4 milijarde KM veća, a ukupno je iznosila 2,5 milijarde KM. Sve se to pozitivno odrazilo i na onaj najzabrinjavajući podatak o broju radnih mjesta koja su se ugasila u 2020. Tržište rada se, kada govorimo o rangiranim kompanijama, prošle godine oporavilo u velikoj mjeri od ekonomske katastrofe u 2020. pa je broj zaposlenih u rangiranim kompanijama tokom 2021. porastao za 8.656 ili oko 12 posto (u 2020. su rangirane kompanije zapošljavale 74.990, a u 2021. 83.646 radnika). Shodno ovom napretku rastao je i izvoz rangiranih kompanija, i to za čak 72 posto u odnosu na 2020. godinu (izvoz od 4,5 milijarde KM iz 2020. je u 2021. godini skočio na 7,8 milijardi KM). Od 712 rangiranih kompanija 398 ih je povećalo izvoz u 2021.

Ekonomisti su nakon ekonomske krize iz 2020. godine predviđali da bi oporavak privrede trebao trajati otprilike onoliko koliko je dugo trajala kriza. Ispostavilo se, što je vidljivo iz ovih brojki, da je ta prognoza tačna, jer su se svi parametri relativno brzo stabilizovali već tokom prošle godine. Koliko je ovaj napredak anuliran događajima iz 2022. godine vidjećemo početkom sljedeće i zaista je u ovom trenutku teško predvidjeti šta bi nas moglo snaći u narednom periodu.

Ono što se ne mijenja je struktura bh. ekonomije. Na vrhu su, manje-više, uvijek iste kompanije, bez obzira da li je ekonomija u totalnom kolapsu ili je samo pritisnuta inflacijom i drugim negativnim trendovima. Bh. ekonomija je i dalje izrazito oslonjena na trgovinu pa nije čudno to što je trgovački lanac Bingo sa 7.921 radnikom i dalje najveći poslodavac u Bosni i Hercegovini, ali i preduzeće s najvećim prihodima (1,3 milijarde KM u 2021.). I broj radnika i prihodi, a naročito dobit Bingu su rasli u 2021. godini (dobit Binga je u 2020. bila oko 68 miliona KM, a prošle godine 86 miliona KM – dakle samo su brojke zamijenile raspored).
Promjene nema ni na rang-listama najvećih izvoznika gdje je ArcelorMittal Zenica bez premca najbolji s izvozom od 546,6 miliona KM, što je znatno više od 335 miliona KM, koliki je on bio u 2020. godini.

I OD TURIZMA SE MOŽE LIJEPO ŽIVJETI

Na rang-listi srednjih kompanija najveću dobit je zabilježila kompanija Glasfaser Connect BH koja se bavi računarskim programiranjem i koja je godinu završila u plusu od 17,9 miliona KM, što je znatno više nego što je tokom 2020. imala kompanija PowerPharm iz Banje Luke koja je s dobiti od 8,7 miliona KM bila najprofitabilnija srednja kompanija u 2020. godini.

Najprofitabilnije malo preduzeće u 2021. godini s dobiti od oko 17 miliona KM je bio Rudnik željezne rude Ljubija iz Prijedora čiji je rad usko vezan za poslovanje ArcelorMittala.

Zanimljivo je da je najveći prihod među srednjim kompanijama imalo preduzeće Interenergo iz Sarajeva. Ova firma sa samo dva zaposlena prošle godine je ostvarila prihod od 151,4 miliona KM i dobit od 123.459 KM, a bavi se trgovinom električne energije. Da li nas činjenica da imamo viška električne energije u svjetlu aktuelne energetske krize može spasiti? BiH je samo u prvoj polovini ove godine izvezla struje u vrijednosti od 700 miliona KM, od čega je najviše prodato Srbiji (307 miliona KM) i Hrvatskoj (210 miliona KM). Kako da od zemlje čija ekonomija počiva na trgovini postanemo zemlja koja se oslanja na druge privredne grane? Da li je rješenje u pažljivom korištenju prirodnih resursa? Vode i električne energije nam nedostaje, a i od turizma se može lijepo živjeti, samo je pitanje da li ćemo to znati iskoristiti i kako ćemo to uraditi.

Piše: Darko Omeragić