Gotovo polovina Evropljana strahuje da neće moći plaćati račune u idućih šest mjeseci, a u Hrvatskoj strah je nešto manje raširen, pokazalo je istraživanje Evropske komisije.
Pokrivanje troškova poput povrata hipotekarnih kredita i prijevoza na posao brine 48 posto ispitanika, a 37 posto njih koristi ušteđevinu kako bi spojilo kraj s krajem, pokazalo je istraživanje Ipsosa.
Inflacija u EU ojačala je nakon pandemije zbog naglog oporavka potražnje koji ponuda nije pratila. U 2022. rast cijena dodatno je ubrzao, potaknut skokom troškova proizvodnje, hrane i energije koji su potaknuli ruska invazija na Ukrajinu i zapadne sankcije Moskvi.
Kako bi ukrotila inflaciju, Evropska centralna banka (ECB) je promijenila smjer monetarne politike i podigla kamatne stope, pa 10 odsto ispitanika sada mora plaćati veću kamatu na hipotekarne kredite zbog ugovora s promjenjivom kamatnom stopom.
Skok cijena energenata uticao je na životni standard građana u EU, a 71 posto ispitanika pokušava smanjiti potrošnju, a 28 posto njih promijenilo je način prijevoza.
Ipsos je u oktobru i novembru prošle godine sproveo istraživanje u ime Evropske komisije, na uzorku od hiljadu ispitanika po zemlji, uključujući 27 zemalja EU, Island i Norvešku.
Hrvatska je ispod prosjeka EU
U Hrvatskoj je 16 posto ispitanika izjavilo da su bili primorani da pribjegnu štednji kako bi se nosili s višim životnim troškovima, što je najniži udio među ispitanim zemljama.
Samo tri posto ispitanika u Hrvatskoj navelo je da su im zbog fluktuacije kamatnih stopa u posljednjih šest mjeseci porasle rate za hipotekarne kredite, a 16 posto njih strahuje da će imati problema s otplatom.
Na evropskom nivou, 10 odsto građana danas plaća veće rate stambenih kredita, a 19 odsto njih strahuje od poteškoća s otplatom.
Sedam posto ispitanika zatražilo je novi kredit ili kreditnu karticu na europskom nivou, a isti udio je zabilježen iu Hrvatskoj.
