Trenutni saziv Komisije za vrijednosne papire Federacije BiH imenovan je u septembru 2021. godine, nakon skoro dvogodišnje blokade njenog rada uzrokovane nedostatkom kvoruma. Koliku je to štetu nanijelo samoj Komisiji, koliko predmeta je bilo na čekanju? 

Po svom imenovanju, aktuelni saziv Komisije je zatekao više od 600 neriješenih predmeta, bilo da se radilo o predmetima zaprimljenim u periodu kada Komisija nije imala kvorum za odlučivanje (decembar 2019 – septembar 2021. godine), ili iz ranijeg perioda kada je postojao minimalni kvorum i kada se  članovi nisu mogli usaglasiti oko predloženih rješenja.

Osim štete po ekonomiju Federacije BiH, ali i cijele države, navedena blokada negativno je utjecala i na ugled Komisije, iako ova institucija ni na koji način ne može utjecati na nadležne organe koji je prema važećim propisima predlažu, imenuju i konačno potvrđuju. Tim nam je bila veća želja u što skorijem roku riješiti zaostale predmete i na taj način minimizirati efekte blokade na tržište kapitala. Vjerujem da smo u tome uspjeli.

Kako ocjenjujete rad novog saziva Komisije?

Smatram da se uvijek može raditi više i bolje. Činjenica je i da Komisija radi u kapacitetu koji je daleko ispod predviđenog, sa svega 15 radnika. Uprkos tome, vjerujem da brojevi govore sami za sebe, pa s ponosom ističem da je u dvadesetomjesečnom periodu održano više od 80 sjednica, na kojima je razmatrano više od 1.700 tačaka dnevnog reda. Riješili smo oko 1.500 predmeta, te na taj način omogućili investiranje više od 284 miliona KM u Federaciji BiH. Izdali smo 63 prekršajna naloga, po osnovu kojih je 14 pravnih i fizičkih lica u korist budžeta Federacije BiH dosad izvršilo uplatu preko 42.000 KM novčanih kazni. Posebno ističem da smo sklopili sporazume o saradnji sa Finansijsko informatičkom agencijom i Finansijskom/financijskom policijom Federacije BiH, te da predano radimo na potpisivanju sporazuma sa još dvije institucije, sve u cilju unapređenja saradnje na nadzoru nad učesnicima na tržištu kapitala. U nešto više od godinu i po donijeli smo 16 podzakonskih akata iz svoje nadležnosti, te uputili inicijative za donošenje novog Zakona o tržištu kapitala koji je usklađen s regulativom EU, Zakona o jedinstvenom sistemu za multilateralne kompenzacije/sistemu za upravljanje likvidnošću, te izmjenu Zakona o privrednim društvima. U najkraćem, učinili smo mnogo, a planiramo više.

Koji su to aktuelni izazovi u radu Komisije?

Mimo obima redovnog posla, odnosno rješavanja zahtjeva koje Komisiji podnose učesnici na tržištu kapitala, te provođenja aktivnosti na nadzoru, koje su u centru pažnje naše institucije, dodatni izazov predstavljaju napori Komisije na dokumentovanju nezakonitih aktivnosti od kojih veliki dio datira iz perioda prethodnog saziva. Značajan dio radnog opterećenja odnosi se na saradnju s nadležnim istražnim organima, no shvatamo to kao priliku da unaprijedimo svoje odnose s institucijama s kojima imamo zajednički interes, a to je iskorjenjivanje kriminala s tržišta kapitala i osiguravanje prava svih učesnika na tržištu.

Ovaj saziv Komisije je, shodno važećim propisima, dostavio Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine Izvještaj o radu za 2021. godinu, iako je samo zadnji kvartal te godine Komisija funkcionisala u novom sazivu. Uprkos zavidnim rezultatima ostvarenim u svega tri mjeseca rada, navedeni izvještaj nije dobio podršku dovoljnog broja zastupnika. Ono što posebno čudi je činjenica da na dostavljeni Izvještaj nije bilo nijedne primjedbe, niti bilo kakvih dodatnih pitanja, premda sam kao predsjednik Komisije prisustvovao sjednici.

Imajući na umu da uskoro očekujemo da Parlament Federacije BiH razmatra naš izvještaj za 2022. godinu, obratili smo se uvaženim zastupnicima u nadi da će pomenuti izvještaj ovaj put dobiti njihovu pažnju, a Komisija podršku, jer samo sinergija svih dobronamjernih snaga može polučiti uspjeh i donijeti napredak na tržištu kapitala u Federaciji BiH.

Nadalje, budući da se Komisija po imenovanju novog saziva opredijelila za hvatanje u koštac s najkompliciranijim predmetima, od kojih mnogi datiraju iz prethodnog saziva, posljedica je značajan broj tužbi protiv rješenja Komisije, koje, istina, crpe naše resurse, ali nam daju i priliku da pred nadležnim sudovima još jednom dokažemo zakonitost svojih odluka. S tim u vezi bih napomenuo da je u proteklih dvadeset mjeseci više od 10 sudskih sporova riješeno u korist Komisije.

Nedavno se Komisija oglasila u vezi s dva slučaja privredna kriminala u BiH. Ima li toga još?  

Komisija trenutno intenzivno radi na dokumentovanju više krivičnih djela iz oblasti privrednog kriminala, a u vezi s predmetima koji su u bili fokusu javnosti tokom rada prethodnog saziva Komisije. Navedene predmete nismo u mogućnosti komentarisati dok su aktivnosti na nadzoru u toku, ali svakako namjeravamo blagovremeno informisati sve nadležne organe, kao i javnost o rezultatima naših aktivnosti u tom smislu.

Evidentno je da je tržište kapitala u Federaciji BiH, pa i cijeloj državi, u iznimno teškoj situaciji. Šta je to što Komisija može i namjerava učiniti na unapređenju stanja?

U cilju poboljšanja stanja na tržištu i njegovog daljeg razvoja, Komisija je već inicirala izmjenu određenie regulative, a u planu je i pokretanje postupaka za donošenje  Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o preuzimanju dioničkih društava i novog Zakona o tržištu kapitala. Komisija namjerava inicirati donošenjeizmjena i dopuna Zakona o investiranju javnih sredstava Federacije BiH u dijelu ulaganja javnih sredstava, budući da postojeće rješenje ne predviđa ulaganja u otvorene investicijske fondove, kao mogućnost odobrene investicije za javna sredstva, što se može posmatrati kao jedna od prepreka daljem razvoju tržišta kapitala. Uvođenjem novog, dodatnog predmeta investiranja tj. davanjem odobrenja za investiranje javnih sredstava u otvorene investicijske fondove postiže se značajnija likvidnost javnih sredstava, utiče na dodatnu disperziju rizika ulaganja javnih sredstava, a posredno se time utiče i na sveukupnu mobilnost kapitala na tržištu kapitala u Federaciji BiH.

Jedan od narednih koraka je i iniciranje donošenja zakona kojim bi se regulisala materija koja se odnosi na ulaganje u digitalnu imovinu radi stvaranja sigurnog pravnog okruženja kako bi se dodatno pospješio i ubrzao rast privrede i privukli domaći i inostrani investitori. Na ovaj način bi se pratili trendovi u regionu i šire. Komisija je nadležnom ministarstvu dostavila prijedlog za članove radne grupe za izradu propisa kojim bi se regulisale virtualne valute i skrbnički novčanici.

U namjeri da se potakne uspostava dobrovoljnih penzijskih fondova, Komisija će ponoviti inicijativu za donošenje izmjena Zakona o porezu na dohodak, tako da se propiše da se porez na dohodak ne plaća na iznos uplaćenog penzijskog doprinosa za dobrovoljno penzijsko osiguranje do određenog iznosa (npr. na godišnjem nivou do iznosa prosječne neto plaće u Federaciji BiH) i izmjena Zakona o doprinosima, tako da se doprinosi ne plaćaju na prihode koji ne predstavljaju dohodak ili koji su oslobođeni plaćanja poreza na dohodak u smislu zakona kojim se uređuje porez na dohodak.

Ako znamo da Komisija ne može biti direktni predlagač zakona, onda je jasno da je za unapređenje stanja na tržištu kapitala u Federaciji BiH neophodan konsenzus i zajedničko djelovanje svih donosilaca odluka koji učestvuju u predlaganju i donošenju propisa. Vjerujemo da ćemo u postojećoj Vladi Federacije BiH i njenim ministarstvima, odnosno u oba doma Parlamenta Federacije BiH pronaći partnere sa zajedničkim interesima i ciljevima, od kojih je ostvarenje konkretnog napretka ekonomije ovog entiteta, pa i države u cjelini, svakako jedan od najvažnijih. Komisija za vrijednosne papire Federacije BiH je voljan sagovornik za to.