Odavno kod nas nije zabilježena tolika jagma za obradivom zemljom kakva se događa u Gradišci nakon što je Vlada tamošnjeg entiteta pokrenula postupak za dodjelu koncesije za korištenje više od hiljadu hektara poljoprivrednog zemljišta. Čak devet privrednih društava iskazalo je interes za njive na kojima zakupac isključivo mora orati, sijati, uzgajati i brati plodove zasijanog. Shodno aktuelnoj geopolitičkopj situaciji, klimatskim promjenama, migracijama itd. proizvodnja hrane postaje sve važnija briga nacionalnih vlada, kompanija, pojedincima, pa veliko interesovanje za korištenje oranica u Gradiškoj nije neočekivano. Davanjem oranica pod koncesiju opština će povećati prihod u budžetu, obim proizvodnje će porasti, konkurentnost ojačati… Značajni benefiti biće ostvareni i kroz smanjenje uvoza i povećanje zaposlenosti.

Sve do nedavno nije bilo tako. Period iza nas u Bosni i Hercegovini karakterističan je po masovnoj i nedovoljno kontrolisanoj kupoprodaji poljoprivrednog zemljišta koje je pretvarano u građevinsko čime smo izgubili desetine hiljada hektara zemljišta za proizvodnju hrane, a dobili svakojake građevine, skladišta, odlagališta… U konačnici i veliku ekonomsku štetu. Zbog svega što će se u svijetu dogoditi kada je u pitanju proizvodnja, transport i trgovina hranom (čemu su primjer aktuelni događaji u vezi sa žitom, rižom i još nekim prehrambenim robama) potrebno bi bilo da dodatnim mjerama vlada pooštriti propise o zaštiti i upravljanju poljoprivrednim zemljištem; unaprijedi postupak njegovog davanja u zakup i snažno potiče farmere da šire vlastita gazdinstva. Što vrijeme bude odmicalo biće sve očitije da je to prvorazredni zadatak u prehrani stanovništva.

Priča o zemlji izbila je ovog puta u prvi plan jer u realnom – industrijskom sektoru trenutno nema novih pomaka. Najznačajniji je da će Vlada Federacije BiH podržati proizvodnju u bugojanskoj namjenskoj industriji Binas, te da se unatoč svemu sarajevski Zrak nakon stečaja uspješno vraća na tržište. Zaposlio je 30 od pedesetak njih koji su radili prije toga i dobio laskava priznanja kupaca iz Austrije..

Ohrabrenja dolazi i sa novootvorenih gradilišta komunalne i saobraćajne infrastrukture. U Brčkom se realizuje 40 infrastrukturnih projekata među kojima je i izgradnja puta Rašljani – Srebrenik kojim će se ovaj grad i Tuzlanski kanton saobraćajno približiti Brčkom. Tuzlanski i Posavski kanton kantoni saniraju mrežu regionalnih puteva, a u Sarajevu je započela izgradnja izuzetno važne raskrsnice Bulevar. Uz izgradnju koridora V-c investiranje u postojeće i nove saobraćajnice i angažovanje sve raspoložive mehanizacije i radnika predstavlja ključnu pretpostavku za ubrzanje svih drugih privrednih tokova što u konačnici donosi finansijske benefite i socijalno ekonomsku stabilnost u zemlji.