Dvanaest godina nakon što je napisana njegova prva verzija Vijeće ministara Bosne i Hercegovine utvrdilo je i Parlamentarnoj skupštini na usvajanje uputilo prijedlog zakona o organizaciji tržišta vina u BiH za čije nam je donošenje Evropska komisija dala rok do novembra 2024. godine. Kada snagom novog zakona BiH ovu oblast uskladi sa evropskim standardima domaćim vinogradarima će biti otvorena vrata za povlačenje sredstava iz evropskih fondova namijenjenih vinogradarstvu i proizvodnji vina. To je veliki podstrek vinogradarima i vinarima i šansa za povećanje izvoza vina na evropsko tržište. Iz ladice u kojoj stoiji deset godina biće izvađeni i u proceduru upućeni također važni zakoni o veterinarstvu i hrani što je inicirano poslaničkim pitanjem postavljenim na posljednjoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta BiH.

A o vinu još i ovo. BiH pod vinovom lozom ima 3.600 hektara i godišnje proizvodi oko 18 miliona litara vina. Nove vinarije stalno se otvaraju a jedna od njih je i u Brčkom čije su vino mogli kušati i posjetioce 50. Sajma šljive u Gradačcu. Za razliku od ranijih godina na sajmu gotovo da i nije bilo proizvođača rakije šljivovice, ali ni onih što na tržištu nude šljivovicu a poslovne goste na štandu dočekuju s viskijem, o čemu su svojevremeno kritički pisale i novine. Plava voćka u gradačačkom kraju ove godine nije bogato rodila. Jasno je to i po njenoj ponudi na ovoj privrednoj manifestaciji. No kako ustvrdiše dobro upućeni rakije na tržištu neće nestati zahvaljujući prošlogodišnjim dobrom urodu i zalihama u privatnim podrumima.

Na 50. Gradačačkom sajmu i ovog puta je bio nekadašnji predsjednik Hrvatske Stipe Mesić rado viđen gost u ovomn gradu, ali nije Fadil Novalić, bivši premijer Federacije BiH koji je značajno doprinio jačanju ugleda ove sajamske manifestacije i Gradačca kao respektabilnog područja za agrar i prehrambenu industriju. Ove godine vrpcu na ulazu u sajmište presjekao je sadašnji premijer Nermin Nikšić i još nekoliko zvaničnika zajedno sa njim.

Zakoni, sajmovi i brojne druge aktivnosti doprinose jačanju domaće ekonomije i otvaranju poerspektive za novu proizvodnju, izvoz, zapošljavanje. Jesen pred nama biće u znaku kompletiranja onoga što naša privreda, posebno u Federaciji, može ponuditi na tržištu Afrike. Nemamo mnogo kao u vrijeme kada su na tom tržištu među liderima bili „Energoinverst“ i drugi privredni sistemi iz BiH, ali imamo dovoljno da se reprezentativno pojavimo na crnom kontinentu. Na upit Mirsada Jašarspahića, potpredsjednika Privredne komore FBiH ko bi to danas mogao biti nabrajam: „Bosnalijek“, tuzlanska DITA, proizvođači montažnih kuća (Zavidovići, Donji Vakuf…), čapljinska „Lasta“, kompanija „Širbegović“ iz Gračanice,.. i to sigurno nije sve. Ko ima šta iznijeti na to tržište, a misli da na njemu može uspjeti i opstati ne treba da oklijeva. Spisak je tek otvoren!