Nakon Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Centralne banke (CB) BiH, i predstavnici Svjetske banke smanjili su procjenu ekonomskog rasta BiH u 2023. godini, što, prema riječima ekonomista, nije iznenađenje, s obzirom na to da se zastoj ekonomskih aktivnosti osjeti u gotovo svakom sektoru.

Svjetska banka u jesenjem izvještaju o ekonomskom stanju Evrope i centralne Azije očekuje da će bruto domaći proizvod (BDP) BiH porasti za 2,2 posto u 2023. godini, što je za 0,3 procenta manje nego što su prognozirali u junu.

Obrazlažući svoje procjene, iz Svjetske banke navode da će se to desiti kao posljedica smanjene potrošnje.

“Realni rast BDPa očekuje se da će usporiti na 2,2 posto u 2023. godini, te na 2,8 procenta u 2024. godini, kako slabljenje stvarnog raspoloživog dohotka oslabljuje potrošnju domaćinstava, a izvoz se prilagođava znatno nižem rastu u EU”, pojasnili su iz Svjetske banke, dodajući da se do 2025. godine očekuje da će rast realnog BDPa iznositi 3,4 posto usljed jačanja izvoza i privatne potrošnje.

Istovremeno, međunarodni finansijeri očekuju da će se inflacija stabilizovati na oko dva posto u 2024. i 2025. godini, nakon što će, prema predviđanjima, iznositi oko šest odsto u 2023. godini.

Ipak, kako dodaju, poremećaji na tržištu ostaju.

“Produženi poremećaji na tržištu i nesigurnost podstaknuta ratom u Ukrajini mogli bi uticati na povjerenje potrošača i poslovanje, dok krhki oporavak u EU može uticati na potražnju za nekim izvoznim proizvodima iz  BiH”, naveli su iz Svjetske banke, dodajući da bi situacija na tržištima širom Evropske unije mogla postaviti i ograničenja na priliv inostranih doznaka.

Sve to, smatraju, moglo bi biti potpomognuto “domaćim političkim napetostima s nepovoljnim posljedicama za potrebne strukturalne reforme”.

Stručnjaci poručuju da je došlo do pogoršanja niza indikatora koji utiču na ekonomiju i poslovanje, kako na domaćem, tako i na inostranim tržištima.

“Onaj zamah koji smo imali poslije kovida mislim da je stao i očigledno da nema dovoljno projekata i da su nekako firme, ali i banke, počele da se ponašaju u skladu s tim. Mislim da firme počinju da se ponašaju konzervativno kada su u pitanju nove investicije, tako da mislim da se definitivno osjeti smanjenje ekonomske aktivnosti”, smatra ekonomista Ermin Cero.

Upitan da li je razlog za, kako je rekao, konzervativno ponašanje privrednika možda strah od situacije na kompletnom ekonomskom polju, odgovara:

“Apsolutno. Mislim da je osnovno da vlada strah od neizvjesnosti šta će se dešavati sutra, pa da je teško nekoga usmjeriti na nova ulaganja.”

Nadovezujući se na ove stavove, ekonomista Saša Grabovac dodao je i da je ključ povećanja ekonomskog rasta to da se poboljšaju opšta ekonomska, ali i politička klima u državi.

Podsjetimo, Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), prema posljednjim objavljenim podacima, smanjila je procjenu ekonomskog rasta BiH za ovu godinu na 1,5 posto, što je za 0,5 procenta manje u odnosu na prognozu iz maja.

Iz EBRDa su tada saopštili da je došlo od usporavanja na ključnim izvoznim tržištima, da je industrijska proizvodnja u prvoj polovini 2023. godine smanjena u odnosu na isti period 2022. godine, kao i da je smanjena potrošnja domaćinstva zbog visoke inflacije.

Nešto ranije, smanjene procjene o rastu BDPa u BiH objavila je i Centralna banka BiH, koja je prognozirala rast od 1,6 posto, a S&P Global Ratings predviđa rast od dva posto.

Realni BDP u BiH u drugom kvartalu ove godine iznosio je 1,2 posto, podaci su Agencije za statistiku BiH.