Kad god neko od predstavnika aktuelne vlasti odlazi u posjetu u unutrašnjost zemlje to je znak da će biti riječi o konkretnim pitanjima a ne o šupljoj politici. Katkad su tamo u ulozi vatrogasaca jer moraju gasiti požar čiji se dim nerijetko osjeti i u Sarajevu. Takvu posjetu ovih dana imao je federalni premijer Nermin Nikšić u Orašju gdje je žarište nezadovoljstva poljoprivrednih proizvođača zbog problema i sporosti Vlade u isplati podsticaja za proizvodnju i aktuelnu jesenju sjetvu. Uz to problematičan je tok izgradnje auto ceste Tuzla – Orašje, odnosno dionice Tuzla – Brčko – Orašje. Požar je ugašen obećanjem premijera da će podsticaji biti odmah isplaćeni, a izgradnji puteva dao je samo verbalnu podršku.

Naravno bilo je riječi i o aktuelnim fiskalnim reformama što kako premijer objašnjava podrazumijeva smanjenje troškova rada i povećanje plata – posebno minimalnih i o ogranićavanju marži na 15 životnih namirnica dnosno „zaključavanju cijena“ na određenom nivou i periodu kao pokušaj da se stanovništvo zaštiti od divljanja cijena i posljedica inflacije i neizbježnog pada standarda. Hrana tome najviše doprinosi.

Zanimljivo istraživanje o rastu cijena hrane u Srbiji od decembra 2006. do sredine 2023.godine u jednom od posljednjih brojeva objavio je beogradski NIN. Prema njemu najveći rast od 464,1 poosto imale su cijene crnog luka, a potom slijede mrkva 440,7, krompir 397,8, puter 362,4, pirinač 299,9, kravlje mlijeko 276,4, jaja 205,3, bijelo brašno168,4 itd. Najmanje su rasle cijene zaklane piladi 104,9, čokolade 73,5, šećera 63,1 i – keksa 53,6 posto. Sasvim je sigurno da se statistički podaci o rastu cijena u Bosni i Hercegovini ne razlikuju puno od ovdje objavljenih.

Bez obzira na mjere što ih poduzimaju entitetske vlade cijene roba široke potrošnje, posebno prehrambenih roba i dalje će rasti. Onima koji vode računa o tome gdje i za šta će utrošiti svaku konvertibilnu marku rečeni podaci mogu biti povod da ostave napune nešto većom količinom luka, krompira, mrkve, pirinča da bi lakše prezimili zimu. Jeftin kredit za prezimljavanje koji bi osmislila neka od komercijalnih banaka u ovom času dobro bi došao.

Zastrašujuće bi bilo i objavljivanje cijena roba i usluga za potrebe industrijske i druge proizvodnje koje se potom prelijevaju u poskupljenje gotovih proizvoda što je ozbiljna prijetnja domaćoj ekonomiji. No vlade u ovom času ne pričaju o njenoj zaštiti.

Aktuelna državna vlasti suočavaju se sa novim problemom. Odbor za svjetsku baštinu UNESCO-a upravo je usvojio odluku kojom se Bosna i Hercegovina obavezuje da procijeni potencijalni uticaj projekta hidroelektrane Buk Bijela čija izgradnja je planrana na rijeci Drini na visoke prirodne vrijednosti Durmitora i na rijeku Taru i to kroz ažuriranu procjenu uticaja na životnu sredinu u bliskoj konsultaciji sa državom Crnom Gorom.

S obzirom na to da se u gornjem toku rijeke Drine, pored Buk Bijele, planiraju još dvije hidroelektrane – Foča i Paunci, Odbor je zatražio od država članica Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Srbije da održe kontinuitet riječnog ekosistema i kontinuirano prisustvo mladice kroz neometan tok rijeke, kao i da osiguraju da se potencijalni uticaji ovih planiranih projekata procjene u skladu sa smjernicama i alatima za procjenu uticaja u kontekstu svjetske baštine. BiH i Srbija moraju osigurati i procjenu potencijalnih uticaja kroz Stratešku procjenu uticaja na životnu sredinu, i to u saradnji sa Crnom Gorom.
Godinama unazad udruženja građana iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore ukazuju na rizike koje projekat Buk Bijela nosi, kao i problematiku koja se za njega vezuje, odnosno negativne posljedice koje bi njegova izgradnja imala po životnu sredinu. Zbog ovog projekta podnesen je niz žalbi međunarodnim tijelima, a žalbeni postupak se vodio i pred Ustavnim sudom BiH.

Sprovođenjem najnovije odluka UNESCO-a BiH više nema prostora za izigravanje međunarodnih kriterija i interesa vlastitih građana. Kad-tad biće primorana da po njoj definitivno postupi. A to znači da odustane od izgradnje spomenutih hidroelektrana. S obzirom na osjetljivost ovog pitanja izvjesno je da će to u narerdnim mjesecima biti jedna od vrućih tema o kojoj će se razgovarati i u Parlamentarnoj skupštini BiH.