Ekspertska platforma nLogic Advisory uspostavljena je sa idejom Expert Hub-a ili Think Tank-a. Okuplja stručnjake iz raznih oblasti poput inžinjera, pravnika, ekonomista i ostalih tehničkih, prirodnih i društvenih nauka, a s ciljem pružanja stručnih i savjetodavnih usluga u oblastima energetike, energijske efikasnosti, obnovljivih izvora energije, zaštite okoliša, klimatskih promjena, upravljanja otpadom, cirkularne ekonomije, odnosno generalno ESG principa i načela održivog razvoja.

Kao takvi upošljavamo preko 30 stalno uposlenih u BiH, a naša mreža se širi i na zemlje Zapadnog Balkana i EU. Mrežu baziramo na zajedničkim interesima, povezivanju, razmjeni znanja i iskustava te doprinosu zaštiti okoliša i društveno odgovornog poslovanja, kaže u intervjuu za Poslovne novine Zina Jusić, izvršna direktorica za finansije i operacije nLogic Advisory.

O funkcioniranju u vremenu krize

Šta je cilj nLogic Advisory kompanije? Uspijevate li na tom putu?

U svrhu obavljanja djelatnosti, posjedujemo ovlaštenja od resornih ministarstava u oblastima energije, prostornog uređenja i zaštite okoliša, otpada, kao što su provođenje obuke i izradu energijskih audita u zgradarstvu, KGH sistemima, projektovanja solarnih elektrana i drugih elektroenergetskih objekata, kao i studija utjecaja na okoliš, upravljanja otpadom, uvođenja ESG principa i računanja karbonskog otiska – budućih taksi na CO₂. Cilj nam je razvijati mlade ljude, zadržati ih u BiH, ulagati u njih kroz usavršavanja koja i sami organizujemo kroz sektor za edukaciju. Stručna usavršavanja su potvrda kontinuiranog profesionalnog razvoja nLogic Advisory, a naša misija je doprinijeti energetskoj tranziciji i dekarbonizaciji energetskog sektora BiH i šire.

Kompanija spada u red brzorastućih, što je prepoznalo i Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo. Je li teško u izazovnim vremenima poput ovih u kojima živimo to postići?

Postizanje statusa brzorastuće firme je zaista izazovno, posebno u turbulentnom vremenu u kojem se i nalazimo. To zahtijeva mnogo kontinuiranog rada, upravljanje ljudskim i finansijskim resursima i jednako zalaganje svakog člana tima. Društveno-ekonomske okolnosti kao što su globalne krize ili regionalni faktori također mogu utjecati na uspjeh poslovanja. Važno je imati čvrstu viziju i misiju, biti fleksibilan i adaptivan u formiranju strateškog plana za napredovanje i formirati tim koji može reagovati na promjenjive okolnosti, kako bi se postigao kontinuirani rast. Zaista, naš fokus je primarno na ljudskim resursima jer bez njih ne bismo ostvarili dosadašnje uspjehe. Činjenica da upošljavamo preko 30 visoko obrazovanih ljudi jasno oslikava napredak i postignuća u našem radu. Svaka kriza je i prilika i nastojimo je iskoristiti na najbolji mogući način koji doprinosi rastu naše kompanije, ali i održivom razvoju Bosne i Hercegovine. Teška vremena stvaraju jake pojedince i kolektiv, a sektor energije, okoliša i klimatskih promjena u vrhu je prioriteta svjetske agende, te vidimo svijetlu budućnost u njemu.

O važnosti energetske održivosti

Nudite usluge savjetovanja u oblastima održivog razvoja, klimatskih promjena, energije, okoliša i obnovljivih izvora energije. Kome? Ko su Vaši klijenti?  

nLogic Advisory pruža usluge tehničke i stručne podrške kroz aktivnosti koje uključuju projektovanje, savjetovanje i istraživanje u područjima održivog razvoja, klimatskih promjena, energije, okoliša, energijske efikasnosti i obnovljivih izvora energije. Naši klijenti su vlade, javne institucije, privatne kompanije, privatni investitori, mala i srednja preduzeća, međunarodne organizacije, nevladin sektor, mediji i drugi. Svi oni imaju različite potrebe usmjerene ka održivom razvoju, a u prethodnom periodu je sve veći fokus svih aktera na osiguravanju pravedne tranzicije ka niskokarbonskom razvoju. U ovom pogledu najvažniju ulogu imaju kompanije koje žele umanjiti svoj karbonski otisak, poboljšati svoju društvenu odgovornost ili pružati usluge svojim klijentima kroz ESG standarde, što predstavlja akronim od riječi „Enviromental, Social and Governance“ („okolišno, društveno i korporativno upravljanje“) te označava tri ključna faktora koja bi se trebala uzeti u obzir prilikom mjerenja održivosti, etičnosti i društveno odgovornog poslovanja pojedine kompanije.

Naši klijenti su i javni i privatni investitori koji žele, uz pomoć dostupnih grantovskih sredstava, proizvoditi energiju za vlastite potrebe, smanjiti račune, biti konkurentni i pozitivno utjecati na okoliš. Klijentima radimo formalne i neformalne edukacije, usavršavanje, uvođenje standarda, studije izvodljivosti, energijske audite, idejne i glavne projekte fotonaponskih solarnih elektrana i nadzor te smo u mogućnosti pružiti i kompletnu uslugu implementacije projekta od inicijacije do puštanja u pogon po principu “ključ u ruke”.

Šta tačno podrazumijeva pojam energetska efikasnost i zašto je ona važna?

Energijska efikasnost predstavlja primarnu mjeru za postizanje ciljeva održivog razvoja, s obzirom da podrazumijeva korištenje manje energije za postizanje istog ili boljeg rezultata operativnosti, nivoa komfora korisnika i generiše finansijske uštede koje omogućavaju daljnji rad na održivosti. Ulaganje u energijsku efikasnost omogućava manji utrošak energije kako bi se ostvarile iste funkcije, kao na primjer grijanje ili hlađenje prostora ili obavljanje određenih industrijskih procesa. Energijska efikasnost sa sobom donosi niz korisnih efekata koji se ogledaju u smanjenju potrošnje energenata, smanjenju emisija zagađujućih materija i stakleničkih gasova, povećanju energijske sigurnosti, očuvanju resursa, poboljšanju toplotnog komfora te, u konačnici, smanjenju računa za energente. U skladu sa svim navedenim lako je zaključiti da energijska efikasnost pomaže postići cilj održivosti uz manju potrošnju energije, što predstavlja benefit za ekonomiju, okoliš i društvo u cjelini, te za razliku od drugih investicija u održivost dolazi sa visokim omjerom korisnog efekta u odnosu na uložena sredstva. Pored toga, kroz energijsku efikasnost otvaraju se i tzv. zeleni poslovi, za što je, u prvom redu, potrebna domaća radna snaga.

O poziciji BiH u zelenoj ekonomiji

Jesu li bh. građani svjesni njene važnosti i šta se konkretno “na terenu” može učiniti da nam to svima postane jasno?

Svijest o energijskoj efikasnosti među bh. građanima postepeno raste i postaje sve važniji element u potrošačkim navikama građana pri kupovini objekata, kućnih uređaja i njihovom korištenju, kao i planiranju investicija u poboljšanje kvalitete života. nLogic Advisory već duži niz godina radi na podsticanju promjene potrošačkih navika i jačanju svijesti građana i drugih aktera o važnosti i koristima energijske efikasnosti, te možemo reći da smo doprinijeli dosadašnjem rastu i razvoju svijesti o energijskoj efikasnosti u Bosni i Hercegovini. Promjenu svijesti građana, nLogic Advisory podstiče kroz organizaciju stručnih konferencija, radionica i treninga, ali i događaja i promotivnih kampanja koje su namijenjene široj javnosti, kroz koje dijelimo svoja znanja i iskustva i jačamo svijest pojedinaca, ali i generalno građana na temu energijske efikasnosti, tj. kako promijeniti potrošačke navike, kako generisati uštede, koje mjere poduzeti te kako iskoristiti niz benefita energijske efikasnosti u pogledu smanjenja troškova, kvalitete života i  prilika za zapošljavanje u ovom sektoru.

Ono što se dodatno može uraditi, a što vlasti i rade, jesu mehanizmi finansijske podrške, kao što su subvencije za građane koje ulažu u energijsku efikasnost svojih domova i uspostava inovativnih mehanizama kao što je ESCO model za olakšavanje pristupa sredstvima za ulaganje u energijsku efikasnost i osiguranje ostvarivanja korisnog efekta investicije. Pored vlasti, na ovom polju značajan doprinos daju i  finansijske institucije (banke i mikrokreditne fondacije) koje u sklopu svojih ponuda imaju i namjenske kredite za energijsku efikasnost, te kroz promociju tih ponuda rade i na jačanju svijesti o energijskoj efikasnosti.

Uz stručnu i tehničku podršku nLogic Advisory tima, nedavno je održana i Sarajevska energetska i klimatska sedmica SECW kao jedinstven događaj u oblasti energije i klime, gdje se u fokusu govorilo o strateškom planiranju pravedne energijske tranzicije s ciljem postizanja klimatske neutralnosti do 2050. godine. Preko 200 govornika i više od hiljadu učesnika iz cijelog svijeta podijelili su svoja znanja i primjere dobre prakse sa predstavnicima vlasti, donositeljima odluka i građanima Bosne i Hercegovine, te na ovaj način je dat dodatni doprinos jačanju svijesti i podsticanju aktivnog uključenja svih aktera u energetsku tranziciju Bosne i Hercegovine.

Gdje je mjesto Bosne i Hercegovine u zelenoj ekonomiji, zelenom zapošljavanju i, ako uopće možemo govoriti, u dekarbonizaciji ekonomije?

U novembru 2020. godine, vlade zemalja Zapadnog Balkana potpisale su dokument Zelena agenda za Zapadni Balkan. Ovim dokumentom promoviše se prelazak sa linearne, ekstraktivne i karbonski-intenzivne ekonomije ka održivoj, niskokarbonskoj i cirkularnoj ekonomiji, a podijeljena je na nekoliko stubova razvoja od kojih je prvi dekarbonizacija, koja obuhvata aspekte klimatskih promjena, sektor energije i sektor saobraćaja i mobilnosti.

Bosna i Hercegovina se, kao i mnoge druge zemlje, suočava sa mnogim tranzicionim izazovima na putu ka održivosti, od kojih je posebno izražen izazov balansiranja ekonomskog rasta, zaštite okoliša i pravedne raspodjele koristi tranzicije za sve građane. Prema najnovijoj listi Svjetskog Ekonomskog Foruma (WEF-a) o progresu zemalja na putu ka karbonskoj neutralnosti, BiH se nalazi na 50. mjestu od 120 zemalja, što ukazuje na veliki napredak potaknut dosadašnjim radom vlade, institucija, privatnog sektora, internacionalnih organizacija, NVO sektora i građana kao pojedinaca. S obzirom da BiH ima značajan potencijal za energijsku efikasnost i obnovljive izvore energije, potrebno je nastaviti i povećati dosadašnje napore i zajedničkim akcijama omogućiti Bosni i Hercegovini da dostigne svoj potpuni potencijal koji će donijeti energijsku nezavisnost, pravednu tranziciju i ekonomski rast bez nanošenja štete okolišu.

Čini se ponekad da postoji nesklad između previše priče o važnosti ulaganja u obnovljive izvore energije, stvarnog ulaganja i stvarnosti koju živimo, a koja podrazumijeva sve veću zagađenost zraka, vode, zemlje… Šta nam se to “ne slaže”, gdje je problem?

Tri su ključna razloga o (ne)postizanju značajnijeg napretka na ovom polju. Prije svega, preuzete međunarodne obaveze koje ovoj oblasti daju na značaju. Međutim, ne postoje značajne sankcije ukoliko ih ne ispunjavamo, osim pristupa fondovima. BiH povlači veoma malo dostupnih fondova jer nedostaje konkretnih projekata, pa smo tako imali EU pomoć od 70 miliona eura koja će dominatno otići za socijalne kategorije. Obaveze posmatramo kao nešto što „moramo“ uraditi, a trebalo bi suprotno – kao razvojnu šansu zbog potencijala koje imamo. Drugi razlog su cijene energije i energenata. Zbog relativno niskih cijena energije (mjesečni račun za struju je oko 60 KM) nemamo motiv da generišemo i pravimo uštede u energiji. Međutim, usljed rasta cijena energenata i generalno svih proizvoda, svjedoci smo početka promjene motivacije građana, javnog i komercijalnog sektora. Proizvodnjom energije iz obnovljivih izvora na mjestu potrošnje te implementacijom mjera energijske efikasnosti, smanjujemo troškove. Dakle, cijene rastu, a troškovi ostaju isti ili se smanjuju. Treći razlog je društvenog i zdravstvenog karaktera. Zbog korištenja fosilnih goriva, u prvom redu uglja, socijalna i zdravstvena slika se narušava, te imamo pritisak nevladinih organizacija za prestanak korištenja uglja i prelazak na održivu zelenu energiju, smanjenje zagađenosti u urbanim sredinama, te zaštitu prirodnih bogastava koja trpe posljedice trenutnog neodrživog načina života i poslovanja.

Osnovni uzrok ova tri razloga prevashodno leži u našem načinu razmišljanja i razumijevanja potreba i mogućnosti koje nudi održiva tranzicija koji se manifestira u vidu neprovođenja ambicioznih politika i mjera za poticanje ulaganja u obnovljivu energiju. Rješavanje ovih problema zahtjeva sinergiju između vlada, industrije, građana i stručnjaka.

Održiva tranzicija prema obnovljivim izvorima energije zahtjeva vremenski, politički i društveni napor kako bi se postigla ravnoteža između retorike i stvarnih akcija, a isti počinje promjenama u odnosu i razumijevanju važnosti i potrebe održivog razvoja Bosne i Hercegovine.